1PREDMET:TEHNIKE BANKARSKOG POSLOVANJA

Predavanje 05 : Depozitne Financijske institucijePoglavlje 6Predava: Zvonko Agii

2Povijest nastanka banaka 1/4 Trampa (barter)- Nedostaci i problemi

razmjene doveli su do otkria novca - robe nad robama koja u sebi sadri u prikrivenom stanju sve druge robe ;

Pojava i pravo izdavanja kovanog novca i razvoj trgovine izmeu gradova; dravica, hramova- uvari i mjenjai novca;

Osnovna uloga - uvanje novca; mjenjanjejedne vrste novca u drugu, posredovanje u plaanju...

Prvi nalazi- ve 3.000 g.P.N.E.u Srednjoj Aziji (ploice od gline-sumeranski hramovi);

Babilonski hramovi - institut hipoteke -Hamurabijev zakonik.

3Povijest nastanka banaka 2/4 Antika- banke u hramovima

Efeza, Delosa, Samosa... VII st.p.n.e. pojava zajmova-

neplaanje je slobodne ljude pretvaralo u robove (duniko ropstvo);

Bankarstvo Rimskog carstva -odobravanje zajmova uz kte do 70%-ogromna bogatstva argentara- rimski bankari; prvi oblici tekuih/iro rauna

Pojam i danas: banke hramovi novca

4Povijest nastanka banaka 3/4 Bankarstvo srednjeg vijeka-

razvoj trgovine- sajmova -banke Genove,(Casa di San Giorgio je bila prva banka u Europi osnovana 1407) Venecije, Firence banke financiraju prekomorsku trgovinu, brodove...

Novi instrumenti - mjenica, zalonica...

Bankarske kue- Medici, Rotschild,.

Banke gradova - Anvers, Amsterdam, Hamburg........ La Banca Monte dei Paschi di Siena, 1472

5Povijest nastanka banaka 4/4

Amsterdam Wisselbank rana komercijalna banka osnovana 1609 g.

6Zlatar(goldsmith) postaje bankar

Od skladitenja novca(depozita) do skladinih priznanica-potekoe/opasnosti manipuliranja kovanicama;- I.korak - zlatarske priznanice-(goldsmith's receipts )-ljudi

poinju koristiti papirno potraivanje kao sredstvo razmjene; II korak- otkrie zlatara da ne moraju drati sve deponirane

kovanice dnevna povlaenja su otprilike jednaka dnevnim depozitima - bankarstvo uz djelomine rezerve;

zlatari postaju bankari - skladine priznanice ispisuju za razliku ili ak za mnogo vee vrijednosti od vrijednosti kovanica koje su deponirane na uvanje.

*Proitati i prevesti:The Goldsmith Who Became a Banker - A True Story

7Nastanak centralne bankeKako trita postaju sve sloenija, dolo je do

potrebe za uvoenjem reda u podruju monetarne politike i izdavanja novca/valute;

1668 Swedish Sveriges Riksbank prva svjetska centralna banka;

1694 Osnovana Bank of England; 1701 Riksbank izdaje tzv. transfer notes; 1789 Riksbank izdaje vedsku valutu;

8Bankovni sustav SAD-a Specifian sustav koji se

razlikuje od centralnog sustava drugih zemalja

Dualan sustav FED-Federal Reserve

system Federal Reserve banke:

Dvanaest centralnih banaka gdje FED nadgleda regionalneaktivnosti The First Bank of the United States

(osnovana od US Congress 1791. )

9The Structure of the Federal Reserve System (FED)

Senate confirms

Chair of Board of Governors

12 Federal ReserveDistrict Banks

Lend reserves Clear checks

Provide currency

3,500 Member Banks

Elect 6 directorsof each

Federal ReserveBank

Appoints 3 directors of each Federal Reserve BankPresident

appoints

Federal Open MarketCommittee

(7 Governors + 5 ReserveBank Presidents)

Conducts open market operations to control the money supply

Board of Governors(7 members, including chair)

Supervises and regulates member banks

Supervises 12 FederalReserve District Banks

Sets reserve requirements and approves discount rate

10

Sustav centralnih banaka Hrvatska narodna banka je sredinja

banka Republike Hrvatske; Zadaci HNB-a:

utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike ; (cilj:stabilnost cijena);

dranje i upravljanje meunarodnim priuvama Republike Hrvatske;

izdavanje novanica i kovanog novca; izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad

kreditnih institucija te supervizija i nadzor;

davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija;

ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa;

11

Ustroj i upravljanje HNB-om Savjet HNB-a ine guverner

Hrvatske narodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom poloaju te najvie osam vanjskih lanova.

Guverner HNB-a- je dr.eljko Rohatinski!

Savjet HNB-a nadlean je i odgovoran za ostvarivanje cilja i izvravanje zadataka Hrvatske narodne banke te utvruje politike koje su vezane uz djelovanje Hrvatske narodne banke.

http://www.hnb.hr/o-hnb/ho-hnb.htm

12

Depozitne institucijeKlasifikacija openito na dva tipa:

Poslovne(commercial) banke tedne institucije

Zajednike tedne banke; tedno kreditne udruge; Kreditne unije

Poslovne banke - najvanije od svih depozitnih financijskih institucija- po veliini i znaaju za ekonomiju;

13

Depozitne institucijePoslovna banka (Commercial bank):

Definicija: Banka je financijska organizacija koja prima depozite na koje plaa kamatu i usmjerava ih uglavnom u kredite i naplauje kamatu, izvravajui za svoje komitente i razliite usluge financijskog servisa.

Zakon o kreditnim institucijama (ZOKI)- Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadlenog tijela dobila odobrenje za rad, a ija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj raun

(ZOKI)- Kreditna institucija je banka, tedna banka, stambena tedionica ;

14

Depository Institutions are broadly defined as businesses that accept deposits and make loans (ira definicija banaka)

Depository Institutions

Commercial Banks

Savings & Loans

Savings Banks

Credit Unions

Non-Bank ThriftsDeal almost exclusively in short term deposits and mortgages;Are generally mutual companies (depositors are the owners);Are allowed to hold corporate equities/bonds.

15

Depozitarne institucije u Republici Hrvatskoj

Depozitarne Institucije

Banke tedne banke

Stambenetedionice*

KreditneUnije

Zakon o kreditnim institucijamaKreditna institucija je dioniko drutvo.

Zakon o kreditnim unijamaTemeljni kapital kreditne unije je ukupan iznos lanskih udjela.

*Zakon o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje- temeljni zakon stambenih tedionica.

16

Poslovne banke(Commercial banks)

Tri kljune znaajke bankarskog posla :

1.Banke uzimaju depozite i upravljaju raunima u ime klijenata.

2.Banke omoguuju klijentima razne vrste kredita (loans).Kamata na kredite i

naknade/provizije koje banke zaraunavaju na svoje usluge su izvori bankama za ostvarivanje prihoda i profita.

3.Banke vre plaanja u ime klijenataisplatom novca, ekova, platnih naloga, kartica...

17

Podrijetlo tednihinstitucija (Thrifts)

Prije nekih 200 godina, postojalo je malo mogunosti za obitelji koje su eljele izgraditi/ kupiti kuu putem kredita;

Poslovne banke uglavnom posuuju kompanijama, i vrlo malo obiteljima: to je pomoglo rastu raznih oblika tednih institucija

(eng.Thrifts; njem.Sparkassen );1852, osnovane prve dvije kreditne unije u Njemakoj; 1901, prva kreditna unija u Kanadi;Zajedniko vlasnitvo (Mutual ownership): Organizacijska struktura u kojoj su depozitari(lanovi)

vlasnici

18

Vrste tednih institucija

Zajednike tedne banke (Mutual Savings banks);

tedno-kreditne udruge (S&Ls -Savings and loans);

Kreditne unije (Credit unions);

19

Djelatnost tednih institucija

tedne institucije- primaju depozite i zdruenim sredstvima odobravaju kredite samo svojim lanovima,koji su istodobno i vlasnici kroz lanske udjele na temelju kojih proporcionalno sudjeluju u eventualnoj dobiti/profitu Regulatorni zakoni ih ograniavaju u

mogunosti alokacije izvora sredstava za razliite uporabe i mogunost ire klijentske baze za razliku od poslovnih banaka kojima je to omogueno;

20

Djelatnost tednih institucijaTijekom vremena neke tedne institucije su se

pretvorile u financijske institucije koje izdaju dionice (Mutual savings banks);

Sline jedni drugima, ali:MSB i S&Ls: otvaraju ekovne/tekue raune/ dugovne (debitne) i

kreditne kartice; pored hipotekarnih odobravaju i potroake i kredite malim poduzetnicima;http://www.nvsl.com/

21

Djelatnost tednih institucijaKreditne unije:

Model kooperativne kreditne institucije, u pravilu neprofitne, koje su organizirane po teritorijalnom principu ili oko postojeih drutvenih grupa i zajednica (sindikat; zaposlenici odreene industrije)

https://www.usafcu-onlineusa.org/tedne institucije danas:

Postaju sve vie konkurencija poslovnim bankama zbog irenja i drugih vrsta usluga;

Poslovni model sve sliniji bankama; Vlasniki se razlikuje od banaka : dioniari vs lanovi

22

tedne institucije u RHtedne banke i Stambene tedionice se razlikuju

od navedenih u USA najvie spektrom usluga koje nude;

tedne institucije u RH - odreena ogranienja u odnosu na poslovne banke (pogotovu stambene tedionice a neto manje tedne banke)

Kreditne unije- vrlo slian model kao i u USA, ali zakonom o Kreditnim unijama je ograniena mogunost obavljanja vie poslova.

23

Zakon o kreditnim institucijama*

Definicija(1) Kreditna institucija je pravna osoba koja je od

nadlenog tijela dobila odobrenje za rad, a ija je djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od

javnosti i odobravanje kredita za svoj raun ;(2) Kreditna institucija sa sjeditem u Republici

Hrvatskoj moe se, pod uvjetima utvrenim Zakonom, osnovati kao: banka, tedna banka, stambena tedionica ili institucija za elektroniki novac.

*Zakon o kreditnim institucijama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 26. rujna 2008. godine.stupio je na snagu 01.01.2009.godine

24

Zakon o kreditnim institucijamaKreditna institucija je dioniko drutvo.Dionice kreditne institucije glase na ime.

Temeljni kapital banke iznosi najmanje 40 milijuna kuna.

Temeljni kapital tedne banke iznosi najmanje 8 milijuna kuna.

Temeljni kapital stambene tedionice iznosi najmanje 20 milijuna kuna.

25

Zakon o kreditnim institucijama Bankovne usluge

Banka-Osnovne bankovne i financijske usluge 1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,2) odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui

potroake kredite i zajmove te hipotekarne kredite ;3) izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i

bez regresa dugoronih nedospjelih potraivanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfaiting);

4) otkup potraivanja s regresom ili bez njega (engl. factoring);

26

Zakon o kreditnim institucijama -Bankovne usluge

5) financijski najam (engl. leasing);6) izdavanje garancija ili drugih jamstava;7) trgovanje za svoj raun ili za raun klijenta:

instrumentima trita novca; prenosivim vrijednosnim papirima; stranim sredstvima plaanja, ukljuujui mjenjakeposlove; financijskim ronicama i opcijama; valutnim i kamatnim instrumentima;

8) usluge platnog prometa u zemlji i s inozemstvom ;

27

tedna banka- bankovne i financijske usluge

tedna banka je kreditna institucijaosnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem u RH. tedna banka ne smije izdavati povlatene dionice.

Djelatnost tedne banketedna banka moe pruati bankovne usluge tj.primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj raun.

tedna banka, osim bankovnih usluga, moe pruati i financijske usluge za koje od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pruanje tih usluga, i to:1) izdavanje garancija ili drugih jamstava;2) kreditiranje, ukljuujui odobravanje potroakih i

hipotekarnih kredita.

28

Stambene tedioniceStambene tedionice mogu

osnovati banke i drutva za osiguranje osnovana sukladno Zakonu o osiguranju.

Odobrenje za osnivanje i rad stambene tedionice, na osnovi pisanog zahtjeva, prema odredbama Zakona o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje daje HNB, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

29

Stambene tedionice

Stambene tedionice mogu obavljati sljedee poslove:1. primati novane depozite u domaoj valuti radi namjenske stambene tednje; 2. primati dravna poticajna sredstva i upisivati ih na tedne raune stambenih tedia; 3. odobravati kredite samo u domaoj valuti; Stambene tedionice odobravaju tediama

kredite radi rjeavanja stambenih potreba uz potporu drave.

30

Stambene tedioniceStambeni krediti odobravaju se za:

kupnju nekretnine i to stana ili obiteljske kue;

izgradnju stana ili obiteljske kue; rekonstrukciju, adaptaciju i popravak te

opremanje stana ili obiteljske kue; kupnju graevinske estice bez ili s

djelomino izgraenom graevinom; komunalno ureenje graevinske estice.

http://www.pbz-stambena.hr/

31

Kreditna unijaKreditna unija je financijska institucija sa

sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad.

Kreditna unija smije obavljati djelatnost koja obuhvaa samo sljedee poslove:1. primati novane depozite lanova kreditne unije u

domaoj valuti;2. odobravati kredite lanovima kreditne unije u domaoj

valuti;3. obavljati mjenjake poslove za lanove kreditne unije;4. dodjeljivati novanu pomo lanovima kreditne unije.

32

Kreditna unija Kreditnu uniju moe osnovati 30 ili vie osoba

koje ispunjavaju uvjete iz Zakona o kreditnim unijama.

Kreditna unija moe biti osnovana na jednom od sljedeih naela:1. naelo zaposlenja, ili2. naelo zanimanja, odnosno profesije, ili3. teritorijalno naelo. Iznimno, kreditna unija moe biti osnovana i na drugom

naelu koje osigurava ostvarivanje zajednikog interesa i financijske uzajamnosti lanova kreditne unije.

33

Pitanja?