Šemsudin Habibović, dipl.ing.maš. Stručni ispit

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema

Zavisno od načina ugradnje, postoje dvije osnovne vrste aluminijskih fasada i to:

1. fasade koje se ugrađuju u unaprijed pripremljen građevinski otvor i2. tzv. obješene fasade.

Za projekat Raiffeisen banke u Banja Luci, o kome ćemo više govoriti u nastavku ovoga rada, prvi tip fasada nije interesantan, te ćemo se fokusirati na tzv. obješene fasade.

Šta je to, u stvari, obješena fasada?

Prema evropskoj normi (standardu) EN 13830, obješena fasada se definiše kao prostorno neprekinuti omotač objekta koji se, po pravilu, sastoji iz međusobno povezanih vertikala i horizontala, usidrenih za nosivu konstrukciju, dok se otvori zatvaraju odgovarajućim građevinskim ispunama (staklo, panel, alukobond i sl.). Taj omotač mora samostalno ili u saradnji sa nosivom konstrukcijom ispunjavati sve normalne funkcije vanjskog zida, pri čemu ne smije preuzimati opterećenje građevinske konstrukcije. Obješena fasada sastoji se iz građenih dijelova i/ili prefabrikovanih jedinica – prije svega metalnih, od umjetnih masa ili drvenih, koji se sastavljaju u konačni proizvod (obješenu fasadu) tek na gradilištu.

Pomenuta evropska norma, između ostalih, važi i za sljedeće vrste obješenih fasada (do 15°otklona od vertikale):

– konstrukcije sastavljene iz stubova i prečki

– element fasade.

Primjeri obješenih fasada: fasada sastavljena iz stubova i prečki (gornje slika) i element fasada (donja slika)

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema6

Šemsudin Habibović, dipl.ing.maš. Stručni ispit

S obzirom na vanjski izgled, postoji nekoliko osnovnih vrsta fasada i to:

– kontinuirane fasade,

– polustrukturalne fasade,

– strukturalne fasade,

– ventilirajuće fasade,

– tačkaste ("spider") fasade.

Kontinuirane fasade su sistem fasada sa vidljivim aluminijskim profilima, koji slijede aluminijski raster, a daju mogućnost različite izvedbe vanjskog profila. Kontinuirane fasade određuje kontinuiranost aluminijskih profila na površini fasade. Prostor između profila zovemo "polja", koja pak, mogu biti ispunjena staklom, panelima ili drugim materijalima radi postizanja estetskog i/ili fizikalnog svojstva građevine. Također, različitim izvedbama kontinuirane fasade, možemo naglasiti horizontalni ili pak vertikalni smjer na plohi objekta tj. istaknuti njegovu visinu ili širinu. Za zadovoljenje arhitektonskih zahtjeva i potpune funkcionalnosti, polja unutar fasade, osim što mogu biti fiksna, naravno, mogu biti i otvarajuća – zaokretna, otklopna i sl.

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema7

Šemsudin Habibović, dipl.ing.maš. Stručni ispit

Polustrukturalne fasade su fasade kod kojih su aluminijski profili vidljivi, ali sa svojom minimalnom širinom, i to po obodima elemenata od kojih je polustrukturalna fasada sastavljena. Drugim riječima, sa vanjske strane takve fasade, aluminijski profili su minimalno vidljivi (obično je to 13÷20 mm). Na ovaj način, arhitekti mogu oblikovati plohe objekta "igrajući" se različitim tonovima stakla (ili mjestimično panela). Elementi fasade, koji se otvaraju, kod ovog tipa fasade ne razlikuju se od njenih ostalih dijelova, iako se i to može postići.

Strukturalne fasade određuje, za razliku od polustrukturalnih fasada, minimalan razmak između stakala (a ne aluminijskih profila). Vanjska strana je vizualno kompletno staklena, bez vidljivih aluminijskih profila. Otvarajuća polja ne razlikuju se od ostalih dijelova fasade i uglavnom su otklopna prema vani. Pošto s vanjske strane nema vidljivih aluminijskih profila, čija je jedna od funkcija i držanje stakla, kod strukturalne fasade staklo se učvršćuje na aluminijske okvire tehnologijom lijepljenja (npr. Down Corning), a kompletan ram sa staklom se za nosivu aluminijsku konstrukciju pričvršćuje specijalnim "ključevima", čime se staklo na siguran način integrira sa fasadom.

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema8

Šemsudin Habibović, dipl.ing.maš. Stručni ispit

Ventilirajuće fasade su fasade koje se sastoje od nosive konstrukcije (aluminijski profili), toplotne izolacije (kamena vuna ili neko drugi termoizolacioni materijal), zračnog prostora, te obloge (IZO-paneli, keramika, kamen, kompozitni paneli–alucobond, reinbond, etalbond i dr, aluminijski lim, i sl.). Osim iz estetskih razloga, u velikom broju situacija mogu biti ekonomična alternativa klasičnim vrstama građevinskih fasada. Za razliku od ventiliranih fasada, obloge limom se koriste u slučajevima zaštite ili sakrivanja dotrajalih dijelova starih (ali još upotrebljivih) građevina. Limom ili panelima je također moguće zatvoriti vertikalne dijelove između stubova različitih građevina i tako zamijeniti klasičnu gradnju ciglom ili betonom.

Kamena fasada (debljina kamena 25 mm)

Alucobond fasada (debljina panela 4÷6 mm)

Keramička fasada (debljina keramike 8÷12 mm)

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema9

Šemsudin Habibović, dipl.ing.maš. Stručni ispit

Elementi ventilirajuće fasade

Tačkaste ("spider") fasade karakteriše način spajanja stakla sa konstrukcijom. Staklo, koje je kaljeno (jednostruko ili IZO), se spaja na konstrukciju posebnim INOX držačima – "spiderima". Ti držači nose staklo u dvije, tri ili četiri "tačke", bez ikakvih dodatnih horizontalnih ili vertikalnih profila na vanjskom dijelu fasade (IZO stakla spajaju se međusobno po bridovima specijalnim brtvilima radi osiguranja kontinuiranog prijenosa toplote), kako bi fasada izvana izgledala kao stakleni plašt.

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema10

Šemsudin Habibović, dipl.ing.maš. Stručni ispit

Tačkasta („spider“) fasada na objektu Raiffeisen banka Zagreb

2. Vrste aluminijskih fasadnih sistema11