VIESTRENI KROVOVI

Umjesto zabatnih zidova, koji su karakteristini za zgrade s jednostrenim i dvostrenim krovovima, izrauju se posebne krovne plohe nad eonim stranama zgrade. eone krovne plohe, koje su obino trokutnog oblika, povezuju se s glavnim krovnim plohama, koje su obino trapeznog oblika. Presjenice eonih i glavnih krovnih ploha tvore krovne grebene, a presjenica glavnih ploha tvori sljeme krova. Mjesta, u kojima se sastaju grebeni sa sljemenom, nazivaju se vrhovi krova.

Krovovi sastavljeni od dviju glavnih i dviju bonih krovnih ploha nazivaju se etverostreni krovovi. Izrauju se na zgradama otvorenog naina izgradnje, tj. na takvim zgradama, koje su sa svih strana slobodne, pa su im sve strane pod strehama.

Ako je tlocrt zgrade sloen tj. sastavljen iz vie dijelova, onda treba na svakom pojedinom dijelu izraditi odgovarajui krov, a krovove pojedinih dijelova meusobno povezati i uskladiti.

REDOSLJED KOD RJEAVANJA SKOENOG KROVA

1. Deskriptivno rjeenje tlocrta krova,2. Odreivanje karakteristine konstrukcije prema rasponu krova (tzv. puni vez) -- taj presjek crtamo prevaljen sa strane tlocrta,3. Ucrtavanje u tlocrtu podronica koje projiciramo iz prevaljenog karakteristinog presjeka u tlocrt,4. Na mjestu gdje podronica prestaje ili mijenja smjer u tlocrtu ucrtavamo stupove,5. Ispod stupova ucrtavamo vezne grede,6. Interpoliramo ostale vezne grede izmeu ucrtanih veznih greda vodei rauna da je razmak punih vezova (veznih greda) izmeu 4,0- 5,5 m.7. Poto smo tako dobili poloaj punih krovnih vezova (nosiva konstrukcija) ucrtavamo u tlocrtu poloaj roenica. Treba paziti da nam se os punog krovnog veza poklapa sa osima para rogova. Meusobna udaljenost osi rogova ovisi o vrsti pokrova.8. Horizontalna se graa ucrtava po redoslijedu gledanja od gore prema dolje. U nju se ucrtavaju vertikalni stupovi presjeeni kako bi se vidio njihov poloaj. Od kose grae (koja se u tlocrtu ne crta) ostaju samo usjeci, zasjeci, na mjestima sudara kose grae sa horizontalnom graom.

DESKRIPTIVNO RJEAVANJE KROVNIH PLOHA Tlocrtno rjeavanje krovnih ploha dobiva se ucrtavanjem presjenica krovnih ploha. Krovne plohe su kose ravnine, pa linije streha u tlocrtu nisu nita drugo nego tragovi tih ravnina, a presjenice tih ravnina jesu sljemeni, uvale i grebeni. Grebeni predstavljaju presjenice onih ravnina, kojih se tragovi sijeku tako, da im je vanjski kut vei od 1800 . U pravokutnom tlocrtu takav vanjski kut ima 1800 . Uvale predstavljaju presjenice onih ravnina, kojih se tragovi sijeku tako, da im je vanjski kut manji od 1800 . U pravokutnom tlocrtu takav vanjski kut ima 900 . Sljemena predstavljaju presjenice onih ravnina, koje su meusobno na suprotnim stranama. U pravokutnom tlocrtu takvim su ravninama tragovi (strehe) paralelni, pa je i presjenica (sljeme) paralelna s tragovima.

VRSTE KONSTRUKCIJAKonstrukcije viestrenih krovova nastaju primjenom poznatih konstrukcija praznih krovita, krovita s pajantama i krovita s podronicama, tj. razliitih vrsta stolica i visulja.

Prema tome za konstrukcije viestrenih krovova treba upoznati nain skladanja eonih krovnih ploha s glavnim krovnim plohama, a glavne krovne plohe redovno odgovaraju plohama dvostrenih krovova. Novi su konstruktivni elementi grebeni ispod presjenica susjednih krovnih ploha i skraeni rogovi, koji se upiru u grebene.

PRAZNA KROVITA Ova vrsta krovita dolazi u obzir za raspone do 6,0 m. Rjeava se na osnovu nacrtanog tlocrta zgrade sa rijeenim slivnim povrinama. Vertikalni popreni presjek daje dvostreni krov u presjeku. Obino se crta iznad tlocrta prema manjem rasponu.

Prvi i zadnji krovni nosa postavljaju se kroz liniju sljemena. Os krovnog nosaa sa cijelim rogovima moe se pomaknuti za 5 - 7 cm od vrha krova. Za prijem tereta na spoju kosih krovnih ravnina na grebenu postavlja se koso postavljena greda (grebenjaa). Slui da se na nju oslone svojim jednim krajem skraeni rogovi dodirnih krovnih povrina, pa je optereenija od cijelih rogova. Ona zaklapa sa horizontalom blai ugao od krovnih ravnina, a dua je od rogova, pa su joj i dimenzije vee nego kod rogova, obino 14/22 cm.Krovni nosai izmeu vrhova krovova rasporeuju se na uobiajenom razmaku od cca 80 cm. Skraeni rogovi se svojim gornjim dijelovima povezuju sa grebenjaom. Srednji rog se skrauje, ne dolazi do vrha i oslanja se na gredu skraenicu.Kod krovita s pajantama rjeavanje je isto kao i kod praznih krovita, s tim to bone povrine krova mogu dobiti strmije nagibe.

KROVNE STOLICE Jednostruka stolica

Gornja podronica je najvia horizontalna greda u krovu na koju se oslanjaju cijeli rogovi. Prilikom izrade etverostrenih krovova linija sljemena je na uzdunoj osi gornje podronice, a donje podronice ine zatvoren kvadratni vijenac iznad vanjskih nosivih zidova. Donja podronica se postavlja tako da joj je nutarnja strana odmaknuta od vanjske konture zida za 40 cm. Poetni krovni nosai se postavljaju ispod vrhova krova. U razmak izmeu njih postavljaju se ostali puni krovni nosai na razmaku 3,5 - 4,5 m. Na mjestima punih vezova ucrtavaju se vezne grede sa svojom irinom. Izmeu ucrtanih punih vezova rasporeuju se rogovi i ucrtavaju isprekidanim crtama do konture strehe. Po istom rasporedu ucrtavaju se i skraeni rogovi koji teku od strehe do grebena. Konstrukcije ispod eonih krovnih ploha rjeavaju se tako, da se ispod svake eone krovne plohe izvede polovini puni vez. Polovini puni vez sastoji se od skraene vezne grede, koja se punim prijeklopom povezuje s veznom gredom poetnog punog veza. Pri kraju te skraene vezne grede uepljuje se kosa potpora, koja s eone strane podupire stup poetnog punog veza. Grebeni se oslanjaju tono na ugao donjih podronica.

b) Dvostruka stolica

Poetne pune vezove treba postaviti ispod srednjih podronica eonih krovnih ploha. Sredinjice srednjih podronica glavnih i eonih krovnih ploha sijeku se sa sredinjicama grebena, a ta sjecita moraju biti i sredinjice okomitih stupova poetnih punih vezova. Ispod svake eone krovne plohe treba postaviti dva polovina puna veza, kojima su sredinjice u produenjima sredinjica srednjih podronica ispod glavnih krovnih ploha. Parovi rogova poetnih punih vezova i rogovi polovinih vezova skrauju se na iste duine i povezuju se s grebenima kosim sudarima povrh stupova poetnih punih vezova. Prvi parovi skraenih rogova postavljaju se tako, da im je sredinjica za 5 - 7 cm pomaknuta od vrha krova. Ostali puni vezovi i rogovi rasporeuju se na ve poznate meusobne razmake.

KROVNE VISULJE

Sloeni ili ralanjeni krovovi nisu nita drugo nego meusobno povezani dvostreni i viestreni krovovi istog ili slinog nagiba krovnih ploha.

GRAFIKO PRIKAZIVANJE KROVITA