PISANA PRIPREMA ZA VI RAZRED

DATUM: školska 2008/2009. godinaOSNOVNA ŠKOLARAZRED VI razredNASTAVNI PREDMET HistorijaNASTAVNA JEDINICA Stara Grčka - Ideja mira u

Olimpijskim igramaTIP NASTAVNOG SATA Obrada nove nastavne jediniceNASTAVNE METODE Izlaganje razgovor, demonstracija rad sa tekstom, OBLICI RADA Frontalni, individualni, rad u

paru

NASTAVNA SREDSTVAI POMAGALA Multimedija, plakat, karte, slike,

muzički instrumenti,udžbeničkai stručna literatura

CILJ I ISHOD NASTAVNOG SATA Upoznati učenike sa antičkom

civilizacijom, uz mogućnostimplementacije sadržajaprojekta Obrazovanje za miru segmentu jedinstva, tolerancije, identiteta,respektovanja različitosti,demokratičnosti isamostalnosti.

OBRAZOVNI ZADACI Upoznavanje učenika saznačenjem termina olimpijada,općim i političkim značenjem,značajem proglašenjem ideje„svetog mira“ među gradovima,značajem takmičenja međuljudima i proglašenja pobjednikadodjelom maslinovih vijenaca.Periodom prekida igara i idejomFrancuza barona Pjera deKubertena, obnove igara u XIXstoljeću, kao i njihovim značajemza današnju civilizaciju,kulturumira i jedinstva u različitostima.

ODGOJNO ZADACI- ISTICANJE ZNAČAJA KULTURE MIRA

FUNKCIONALNI ZADACI Podsticanje učenika da naprimjerim prošlosti uoče važnostprimjene u sadašnjosti, uočeznačaj kulture mira, jedinstva uuslovima različitosti sa ciljemuspostavljanja pravedne Imiroljubive svjetske civilizacije

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Drevne Olimpijske Igre, prvobitno poznate samo kao Olimpijske igre (grčki: Ολυμπιακοί Αγώνες; Olympiakoi Agones) bile su naziv atletskih takmičenja između različitih gradova -država drevne Grčke. Počele su 776. p.n.e. u Olimpiji u Grčkoj, te se održavale do 393. n.e.

Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovništvom, nad ocem Kronom. Druga kaže da je Heraklo, rimski: Herkul, jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke.Prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u Olimpiji datira iz 776. g. st.e. Olimpijske su igre također imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veličanstveni kip u Olimpiji.

Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopćeg poštovanja.Ustalio se ritam održavanja Igara – svake četiri godine, a vrijeme između prošlih i budućih Igara prozvan je OlimpijadomRimski car Teodozije II 392.god. ukinuo je Olimpijske igre Sve te priče u vezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom Olimpijskog primirja, kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara – Ideja mira – Drevne olimpijske igre – Ideja mira danasZa vrijeme trajanja igara vladao je "sveti mir". Prvi dan je bio posvećen svečanim religijskim ceremonijama i ritualu, a drugog su dana započinjala takmičenja. Žene nisu učestvovale.

GLAVNI DIO:

Oživljavanje olimpijskih igaraOlimpijski duh i olimpijska ideja nisu umrli 393. godine.st.e. Već su u 17. stoljeću počele da se održavaju sportske priredbe slične drevnim starogrčkim igrama. Tokom slijedećih stoljeća sportska događanja organizovana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala takmičenja, bez međunarodnog značaja. Zanimanje za oživljavanje olimpijskih igara raslo je kako su iskopavanjima njemačkih arheologa otkrivani ostaci antičke Olimpije

Baron Pjer de Kuberten istraživao je uzroke francuskog poraza u Francusko–pruskom ratu (1870. — 1871). Zaključio je da je jedan od uzroka poraza, u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati. U Kubertenu je istovremeno živjela želja o zajedništvu među narodima, želja o takmičenju svjetske mladosti, na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživljavanju olimpijskog duha, ideja mira ponovo dobila svoj najdublji smisao...

Oduševljeni sportista, pedagog i historičar podstaknut iskopavanjima u drevnoj Olimpiji, kao i oživljavanjem sportskog pokreta u mnogim zemljama na sjednici Unije francuskih sportskih društava za atletiku 1892. prvi put založio se za obnavljanje olimpijskih igara kao "periodičnih sportskih takmičenja omladine cijelog svijeta koja bi doprinijela uklanjanju nacionalnog rivalstva i nesuglasica vjerske, političke i rasne prirode".Oživljavanje duha olimpizma, Ideja zajedništva i jedinstva uz premoščavanje razlika među ljudima i beskonfliktno rješavanje sukoba

Odlučeno je da se Igre održavaju svake četvrte godine, da se Prve igre modernog doba održe u Atini 1896. godine.Na Kongresu su usvojena i Olimpijska pravila (danas Olimpijska povelja). Čuveno olimpijsko geslo: brže, više, jače (lat. citius, altius, fortius), koje je u stvari postalo moto olimpijskih igara nije ostalo iz antičkog doba nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja školskog sportskog društva u školi u kojoj je bio upravnik, izrekao prijatelj barona de Kubertena, dominikanac otac Anri Martin Didon.

I „utješno“ geslo „nije važno pobijediti, važno je učestvovati“, izreka je pensilvanijskog biskupa Etelbert Talbot

Oživljavanje OI nakon mnogo godina, u Atinu (1896) dovodi sportiste iz 14 zemalja, sa najvećim brojem članova iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.6. aprila 1896. godine, amerikanac Džejm Koneli bio je najbolji u troskoku i tako postao prvi sportista nakon 1.500 godina koji je osvojio olimpijsku medalju.

Na 5. Olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu prvi put su se takmičili sportisti sa svih pet kontinenata, pa je olimpijska zastava sa pet krugova u Švedskoj konačno dobila pun smisao.Olimpijski pokret koristi mnoga znamenja i simbole, od kojih mnoga predstavljaju ideje i ideale koje je Pjer de Kuberten imao u svojim vizijama. Svakako najpoznatiji simbol su olimpijski krugovi.

Ovih pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet naseljenih kontinenata (Afrika, cijela Amerika, Australija, Azija i Evropa), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su jer svaka država svijeta ima na svojoj nacionalnoj zastavi bar jednu od tih boja.

Olimpijski krugovi su prvi put predstavljeni na Olimpijskim igrama u Antverpenu, 1920. Olimpijski krugovi se nalaze i na olimpijskoj zastavi koja se podiže, viori i spušta prilikom otvaranja, trajanja, odnosno zatvaranja olimpijskih igara, a u olimpijski stadion se unosi dok se svira svečana olimpijska himna.

Olimpijske igre u Parizu 1924. godine, ostale su zapamćene po novoj Olimpijskoj maksimi „Brže, više, jače″ (Citius, altius, fortius), čiji je autor Anri Didon, koji je časove tjelesnog vježbanja u Arkej školi u Parizu počinjao tim riječima.Kao prateća manifestacija, nekoliko mjeseci prije početka Igara, u Šamoniju je od 25. januara do 5. februara održana “Međunarodna nedjelja zimskih sportova”, takmičenje koje MOK obilježava kao Prve zimske Olimpijske igre.

Njemački kancelar Adolf Hitler otvorio je Olimpijske Igre u Berlinu 1936. godine, koje su održane pod sjenkom narastajućeg nacizma koji je svijetu želio da pokaže superiornost arijevske rase, a pokušaji da se igre oduzmu Njemačkoj nisu uspjele.Prvi put olimpijski plamen zapaljen u drevnoj Olimpiji prenijet je štafetnim trčanjem bakljom do Olimpijskog stadiona gdje je prvi put gorio od svečanog otvaranja Igara do njihovog zatvaranja.

U Melburnu 1956.godine, prvi put se Igre održavaju na južnoj hemisferi. Otvorio ih je vojvoda od Edinburga. Konjička takmičenja su zbog rigoroznih zaštitnih australijskih propisa održana u Stokholmu u Švedskoj, pa su XVI igre bile prve i jedine dosad koje su održane na dva kontinenta.

U Meksiko sitiju 1968.godine, prvi put Igre su održane na nadmorskoj visini većoj od 2.000 metara (2.277) a prvi put na Igrama učestvuje više od 100 zemalja (113).Sjenku na Igre u Minhenu 1972.godine, bacio je teroristički napad u kojem je život izgubilo 11 izraelskih sportista i trenera

Pokušaj kraljice Elizabete II da ove igre otvori šireći poruku mira, neuspješno se završio. Olimpijske igre u Montrealu 1976.godine, bilježe prvi masovni bojkot Igara zbog učešća sportista sa Novog Zelanda čiji su ragbisti gostovali u Južnoj Africi, koja je u to vrijeme bila izbačena iz olimpijske porodice zbog rasizma.

Olimpijske igre u Moskvi 1980.godine, otvorio je ruski predsjednik Leonid Brežnjev. Dvije velike političke sile svoje političke strasti i raskole ni ovaj put nisu mogli da ostave po strani.Odgovor je uslijedio 4 godine kasnije. Sovjetski Savez i zemlje Istočnog bloka, osim Rumunije, ali zato uz socijalističke države Kubu, Etiopiju i Sjeverne Koreje -ukupno 14 država, uzvratile su bojkotom Ljetnjih olimpijskih igara 1984 u Los Andjelesu.

U 8 sati i 8 minuta, 08.08.2008. godine otpočeo je četverosatni spektakl otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu, pod sloganom „Jedan svijet, Jedan san”.Olimpijske igre u Pekingu će ostati zabilježene kao najvećidosadašnji sportski spektakl u historiji čovječanstva.

ZAVRŠNI DIO:Diskusija

Veza između sporta i mira je veoma stara.U polise Olimpije nije se smjelo ulaziti sa oružjem, a tokom mjeseca u kojem su se održavale igre vladalo je primirje da bi sportisti i gledaoci mogli sigurno da doputuju, posmatraju, sudjeluju i otputuju.Novembar 2003: Generalna skupština Ujedinjenih nacija tajnim glasanjem je izglasala odluku o primirju tokom Olimpijskih igara koje su se održale u Atini od 13. do 29. augusta 2004. godine te je tom prilikom Ministar vanjskih poslova Grčke, G. Papandreoy (Papandreu), izjavio je da se Grčka kao domaćin Olimpijskih igara 2004. godine osjeća obaveznom da propagira olimpijske ideale. "Nadamo se da će u Atini na ljeto 2004. godine gorjeti plamen mira,"rekao je ministar.

Nažalost, ideja olimpijskog mira ostaće samo utopija, pošto su svakodnevne političke i vojne kalkulacije još uvijek suviše jake, da bi se povukle pred ovakvom idejom.“ [Dr. Thomas Nielebock, Istraživač na Univerzitetu u Tübingen-u]Naš plemeniti cilj i zadatak: Poruka mladimaČovječanstvo nije bilo u stanju da stvori civilizaciju mira jer mora prvo uspostaviti osnovni preduslov za mir, a to je jedinstvo.Jedinstvo nećete moći stvoriti dok najprije ne uspostavite osnovni preduslov za jedinstvo: pravdu.

Preduslov za pravdu je jednakost, a preduslov za jednakost zrelost.Dostizanje zrelosti je moguće ako imate novi pogled na svijet baziran na svjesnosti o temeljnoj istovjetnosti i plemenitosti čovječanstva.NAPOMENA:PRINCIP IMPLEMENTACIJE PROJEKTA OBRAZOVANJE ZA MIR

Sarajevo je organizaciju Zimske olimpijade 1984.godine, dobilo, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima –te kao želju da se igre održe u gradu koji je do tada bio vezan za izbijanje Prvog svjetskog rata,kao simbol stoljetne tradicije suživota, tolerancije, demokracije i jedinstva u različitosti.