01 SPEGRA - HRVATSKI CESTAR - Sanacije Betonskih Mostova

5/24/2018 01 SPEGRA - HRVATSKI CESTAR - Sanacije Betonskih Mostova

1/86

Berislav Borovina ESTO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRAVANJU CESTA ibenik 2012.1

SANACIJE BETONSKIH MOSTOVA

mr.sc. Berislav Borovina, dipl.ing.gra. , SPEGRA INENJERING d.o.o SPLIT

GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE TRGOVAKIH DRUTAVAZA ODRAVANJE CESTA HRVATSKI CESTAR

ESTO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRAVANJU CESTA


2/86

ESTO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRAVANJU CESTA ibenik 2012.Berislav Borovina

Trajnostarmiranobetonskihkonstrukcija,oteenja i posljedice

Inenjerski pristupsanaciji betonskih iarmiranobetonskih

konstrukcija

Sanacije betonskihmostova

Sanacije betonskih

mostova - primjeriizvoenja

Mogua tehnoloka iorganizacijska

poboljanjasanacijskih radova

SADRAJ

2


3/86


Problemi nedovoljne trajnosti uoavaju sesedamdesetih godina prolog stoljea

Do tada, beton se pogreno smatralo vjenimIspitivanja betona bila su usmjerena na fizikalno-

mehanika, a ne trajnosna svojstva

Posljedica su dananji visoki trokovi odravanja

i sanacija graevina

TRAJNOST AB KONSTRUKCIJA,OTEENJA I POSLJEDICE

3


4/86


Najvaniji imbenici trajnosti konstrukcija

Korektan projekt konstrukcije

Kvaliteta ugraenih materijala Kvaliteta izgradnje (vjetina, pridravanje pravila struke,

ispravna njega betona...)

Prim jena mjera zatite konstrukcije (dovoljan zati tni slojbetona)

Agresivnost okolia konstrukcije Optereenja kojima je k onstrukcija izloena

Kvaliteta odravanja


4


5/86


Uzroci oteenja i propadanja armiranobetonskihkonstrukcija

Pogreke u

projektiranju Pogreke u

izvoenju

Oteenja zbog

temperaturnog,

mehanikog,

biolokog ilikemijskog

djelovanja


5


6/86


Mehaniko djelovanje


6


7/86


Kemijsko i elektrokemijsko djelovanje

Bioloki uzronici


7


8/86


Fizikalno djelovanjeNamjerne pogreke izbilo kojeg razloga


8


9/86


Oteenja kao posljedica rata i ratnih djelovanja


9


10/86


Korozija armature


10


11/86


Pukotine


11


12/86


Oteenja uslijed vlaenja


12


13/86


Oteenja u zatitnomsloju

Utjecaj morskogokolia


13


14/86


Ocjena postojeeg stanja

Pregled projektne dokumentacije, dokumentacijeodravanja graevine, projekte eventualnih prethodnih

radova na graevini i svih relevantnih dokumenata Analiza statike graevine gdje je oteenjima naruena

sigurnost

Kompletan vizualni pregled konstrukcije, sa geodetskimsnimkama postojeeg stanja i fotografijama

Sveobuhvatna analiza terenskih i laboratorijskihispitivanja

Pronalaenje uzroka nastalih oteenja

INENJERSKI PRISTUP SANACIJIBETONSKIH I AB KONSTRUKCIJA

14


15/86


SANACIJE BETONSKIH POVRINAMOSTOVA

15


16/86


Uobiajeni postupci kod sanacij a AB povrina mostova ukljuujupripremu AB povrina, zatitu postojee i eventualno ugradnjudodatne armature, reprofilaci ju i zatitni premaz.


Rekonstrukcija(obnova) oteenjabetonskih povrina

16


17/86


Spojna kutijaVieiln i kab el pre ma,transformatorskom ispravljau

Jastuaste anodepod vodom

Mreni sustav uatmosfernoj zoni

+ 1.50

0.0

Kesonski temelj

Zatita armature


17


18/86


Injektiranje eventualnih pukotina izvodi se kak o bi sesprijeilo procurivanje vode, unoenje tetnih tvari dublje u

beton i time i koroziju armature. Tako injektiranje pripada i u metode k onstrukcijskih i

metode samo povrinskih, kozmetikih sanacija.

Izvodi se mikrocementima, epoksidnim ili polimerniminjekcijskim viekomponentnim smjesama pod tlakom

ovisno o karakteru i debljini pukotine.


18


19/86


Lijepljeni pakeri Bueni pakeri


19


20/86



Injektiranje pukotina

20


21/86


Konstrukcijsko

ojaanje


21


22/86


Priprema povrine jedan je od najvanijih koraka kod izvoenjapopravka reprofilacijom

Od svih tehnologija uklanjanja betona, hi drodemoliranje sepokazalo kao optimalno, najvie zbog toga to ne prenosi dodatnevibracije u zdravi beton koje bi mogle uzrokovati nastajanjemikropukotine, armatura ostaje neoteena i oiena odprodukata korozije, a sve agresivne tvari ispiru se mlazom vode


22


23/86



Runoupravljanjemlaznicom

23


24/86



Hidrodinamikouklanjanje oteenogbetona pomouautomatiziranogureaja - robota

24


25/86



25


26/86



26


27/86



Tipian primjer sluaja u kojem jehidrodinamiko uklanjanje betonanezamjenjivo

27


28/86



28


29/86



Povrina betona spremna za nanoenjemorta (SSD)

Povrina betona prezasienog vodom.Vidljiva je slobodna voda na povrini

29


30/86


Na kolnikim ploama, nakon hidrodinamikogpostupka, potrebno je to prije ukloniti odstranjenimaterijal i suvinu vodu ispuhati zrakom.


30


31/86


Dva su osnovna nainananoenja mlaznihsanacijskih betona imortova:

suhi i mokri postupak


31


32/86


U suhom postupkukomponente supomijeane s malo vodeda smanje praenje

Nakon toga mjeavinuiz stroja kroz cijevigura zrak pod tlakom

Na mlaznici se dodajevoda potrebna zahidrataciju cementa

Kod mokrog postupkakomponente su klasinopomijeane s vodom, obinohorizontalnim mjeaima

Zamijeani materijal se

prebacuje u korito u kojemse lopaticama usmjerava ucijev u kojoj se punicomupumpava u transportnacrijeva

Na kraju ulazi u zranu

struju koja se dovodicrijevom za zrak do pitoljaza nanoenje materijala


32


33/86


Suhi postupak


33


34/86


Mokri postupak


34


35/86


SvojstvoVisoki stupovi

Nad malimlukom

(suhi postupak)

Nad velikim lukom(mokri postupak)

Gustoa (kg/dm3):- prosjena- standardna devijacija

2,10,24

2,10,14

Tlana vrstoa (N/mm2):- prosjena- standardna devijacija

48,35,2

68,24,1

Prionjivost (N/mm2):

- prosjena- standardna devijacija

1,90,25

2,30,17

Vrijeme izvoenja(mjeseci)

3,7 3,2


Osnovni tehniki i financijski parametriizvedbe sanacije i zatite stupova nadlunekonstrukcije Krkog mosta suhim i mokrimmlaznim postupkom:

35


36/86


Ako se eli postii to vea trajnost i kvaliteta ugraenogmorta ili betona, potrebno je obratiti znaajnu panju ne samona sastav i spravljanje, ve i na njegu nakon ugraivanja.


36


37/86


Zatitni premazi

Zatitni premazi betona imaju namjenu produljenja trajnostizatitom povrine od nepovoljnih utjecaja i mogu doi u oblikujednog premaza il i sustava premaza sa raznim nainima

djelovanja, prilagoenih uvjetima okolia i oekivanimutjecajima

Cilj zatite povrine betona je smanjiti propusnost, i t imesprijeiti prodor vlage i klorida dublje u beton


37


38/86


Usko gledajui, premazi su proizvodi koji form irajukontinuirani sloj na povrini, ali u premaze se na neki nainmoe svrs tati i impregnacije i hidrofobne impregnacije, jer senanose na slian nain, a razlika je u svojstvima i nainu

zatvaranja betonske povrine.


Hidrofobiranje, impregnacija i premaz

38


39/86



PRIMJERI IZVOENJA

39


40/86

Berislav Borovina 40ESTO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRAVANJU CESTA ibenik 2012.

NADVONJAKKRALJEVEKI NOVAKI

AUTOCESTA A4


41/86

Berislav Borovina ESTO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRAVANJU CESTA ibenik 2012. 41


42/86



43/86



44/86



45/86


MOST ESMAAUTOCESTA A3


46/86



47/86



48/86



49/86



50/86



51/86



52/86


NADVONJAKGROMANIK

AUTOCESTA A3


53/86



54/86



55/86



56/86


MOST PREKO NERETVEKOD ROGOTINA


57/86



58/86



59/86



60/86


MOST IVANJA REKA


61/86



62/86



63/86



64/86



65/86


NADVONJAK U VORUNOVA GRADIKA

AUTOCESTA A3


66/86



67/86



68/86



69/86



70/86



71/86



72/86


NADVONJAK U VORULUANI

AUTOCESTA A3


73/86



74/86



75/86



76/86



77/86



78/86



79/86



80/86


MOGUA TEHNOLOK A I ORGAN IZACIJSK APOBOLJAN JA SANACIJSKIH RADOVA


81/86


Poboljanja u pripremi i izboru proizvoda

Ova problematika nije regulativno ureena u RH ni u svijet u.Edukativno i zakonodavno je potpuno zapostavljena, a tehniki inormativno se tek pokuava urediti.

Za sada (dok sve regulati vno ne uredi) treba forsirati projektanteda navedenu problematiku u projektima konstrukcija specif icirajuu mjeri u kojoj je to danas mogue i obaveu i investitora ibudueg vlasnika graevine da ve u izvedbi konstrukciju pripremeza budue aktivnosti u smisl u odravanja i sanacijskih radova.

Pri sanaciji AB konstrukcija treba paziti da dodani sanaci jski mort

ili beton budu mehaniki kompatibilni (pri blino istog modulaelastinosti).

POBOLJAN JA SANACIJSKIH RADOVA

81



82/86


Poboljanja u izboru postupaka u izvedbi

U pripremi AB povrina za sanaciju i zatitu (uklanjanjemdotrajalog ili agresivnim tvarim a zagaenog sloja) prednost ukvalite ti, uinkovitosti i preciznosti im a hidrodemoliranjevisokim tlakom vode. Ostale postupke (m ehanike, pjeskarenjei k emijske) treba koristiti samo u ogranienim specijalnimsluajevima.

82



83/86


U izvedbi sanacije i zatite(nanoenju sanacijskihmater ijala na podloni be ton)viestruku prednost imamokri mlazni postupak koji

koristi precizni s astav smjeseeljene (podesive) kvalitete snajmanjim udjelomnepouzdanog ljudskog faktorau konanoj kvalite ti izvedenihradova.

Runa izvedba je dopustivasamo na manjim (lokalnim)ili sofisticiranoj opremi tekodostupnim povrinama, a

suhi mlazni postupak sam o ugrubim radovima (sanaciji izatiti iskopa, pokosa i sl.).

Izvedba sanacije i zatite jesloen viefazni posao kojitrai precizno planiranje i

pravovremeno izvravanjeplaniranih obveza.

83



84/86

ESTO HRVATSKO SAVJETOVANJE O ODRAVANJU CESTA ibenik 2012.Berislav Borovina 84

ZAKLJUAK


85/86


ini se da je osnovni problem organizacije odravanja naihgraevina nepostojanje programa njihova m otrenja iperiodinog ocjenjivanja stanja.

Odreeni kljuni problemi u odravanju graevina, naroitooni koji se tiu pristupa i odvijanja odreenih specijal istik ihradova, morali bi biti rije eni ve u projektu i izvedbi

graevina. Za uspjenu izvedbu ovih radova nuno je u pripremi sve

dobro sagledati i analizirati, esto i simulirati predvieni tijekdogaanja i odabrati za to kvalifi cirane izvoditelje.

Sva rjeenja i postignute uspjehe, a i neuspjehe trebalo bievidentirati i podijeliti na opu dobrobit svih zainteresiranih

strana.

85


86/86


HVALA NA PANJI !

86

Documents

01 SPEGRA - HRVATSKI CESTAR - Sanacije Betonskih Mostova