PREGLED PRAPOVIJESTIODNOS PRAPOVIJESTI I POVIJESTI

Počeci čovjeka• Afrika – ishodište čovječanstva• prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije primata – pongidi i hominidi• australopitecini – prije 4 mil. god.• uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50 kg teški• zapremina mozga – oko 500 cm³• dva oblika – gracilni i robusni• prvi predstavnik naše vrste – Homo habilis (spretan) – razvio se od gracilnog oblika australopitecina – prije cca. 2,5 mil. god.• mozak – 630 cm³• “spretan” – prve kamene alatke – sjekači (chopper)• iz Homo hab. – razvio se Homo erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. god.• Homo ergaster – ponekad se smatra starijim oblikom erectusa• “erectus” – uspravan: u 19. st. se smatralo da je to prvi uspravni čovjek – mozak: 1000 cm³• izlazak čovjeka iz Afrike – prvi ljudi u Europi i na Mediteranu• složeniji alati – ašelejenska kultura – prije 1,7 mil. god. – 250 tis. god.• šačnici: obostrana obrada kamena – upotreba koplja (400 000 god.) – ovladavanje vatrom: dokazano na nalazištima prije oko 250 000 god., ali vj. znatno prije• Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB); Punikve, Šandalja I (HR)• iz erectusa se razvio arhaični Homo sapiens: Homo heidelbergensis: prije 600 000 – 250 000 god.• Homo sapiens neanderthalensis• eponimni lokalitet Neanderthal (D)• niži, robusniji i zdepastiji od modernih ljudi – nastali od H. heid.• prosječna visina oko 167 cm, težina oko 80 kg• veći mozak od modernog čovjeka• 350 000 – 32 000 tis. god. prije sadašnjosti – srednji paleolitik• uglavnom razdoblje vrlo hladne klime: ledeno doba• musterijenska kultura – levaloaška metoda; šatelperonijen (prijelazna kultura)• upotreba koštanih alatki• život u spiljskim i predspiljskim lokalitetima – La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar (Irak)• rasprostranjen u Europi i zap. Aziji• naznake duhovnog života i kultnih obreda – neki elementi umjetnosti• sposobnost govora?

• neandertalski čovjek – najstariji ljudski ostaci kod nas – Krapina – Dragutin Gorjanović Kramberger 1899.• Krapina – svjetski značajno nalazište – lokalitet Hušnjakovo brdo – ostaci stari oko 100 000 god.• Veternica, Vindija, Velika Pećina, Mujina pećina – ostali spiljski lokaliteti neandertalskog čovjeka• mogući tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine – lomljenje kostiju, tragovi struganja• Vindija – nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inače vezuju uz kromanjonskog čovjeka• Vindija – među najmlađim neandertalcima – stari 32 000 god.

1

• pojava modernih ljudi – Homo sapiens sapiens – u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu – Afrika: prije 200 000 god.)• kromanjonski pračovjek – eponimni lokalitet Cro-Magnon• početak gornjeg paleolitika• orinjasijenska, gravetijenska, solitrejenska i magdalenijenska kultura – Šandalja, Vindija• preciznija obrada kamena i kosti• bolja lovna tehnika – izbacivač za koplje• pojava umjetnosti: slikarstvo i kiparstvo• izrada nakita• izgradnja nastambi: od drveta i životinjskih kostiju• gornji paleolitik završava prije oko 10 000 god. u našim krajevima – počinje mezolitik – srednje kameno doba – slabije zastupljen i istražen – kod nas: Vindija – tardenoazijen

Neolitička revolucija• neolitik – mlađe kameno doba – različito trajanje• goleme promjene u organizaciji gospodarskog i društvenog života• poljodjelstvo i stočarstvo• sjedilački način života• otkriće keramike – lončarska proizvodnja• glačanje i poliranje kao tehnike pri izradi kamenih alatki• najraniji neolitik na Bliskom istoku i Maloj Aziji – Jerihon (Izrael) – oko 8300. g. pr. Kr.; Çatalhöyük (Turska) – oko 7500. g. pr. Kr. – pretkeramički neolitik• u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.• zamjetno kašnjenje našeg prostora za Bliskim istokom, Grčkom i Balkanom• jadranski prostor odvojen od unutrašnjosti u kulturnom razvoju

Neolitik u GrčkojTesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000. g. pr. Kr.• rani neolitik : 6000. – 5000.• srednji neolitik: 5000. – 4000. Sesklo• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-DiminiKreta:• rani neolitik : 5700. – 3700. g. pr. Kr.• srednji neolitik: 3700. – 3600.• kasni neolitik: 3600. – 2800.Kikladi:• Salagios kultura: 4300. – 3700. g. pr. Kr.• Kefala kultura: 3300. – 3200.

Tesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000. g. pr. Kr. – naselja zemljanih koliba (pojačane šibama i trskom), uz stočarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, koštana i kamena oruna• rani neolitik : 6000. – 5000 – protosesklo i predsesklo – pojava keramike (posune) i opsidijana za izradu alatki• srednji neolitik: 5000. – 4000. – Sesklo – kultura Sesklo – pojava kamenih fortifikacija i kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovom• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini – najznačajniji lokalitet je Dimini – brojne kružne zidine s megaronom unutar njih – ispred megarona veliki kružni trg

2

Neolitik u Italiji• 6000. – 2500. g. pr. Kr.• impresso – cardium keramika – najstarija pojava – kao i na istočnoj jadranskoj obali• pojava ratarstva i stočarstva – lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj fetusa• kultura Fiorano – srednji neolitik• kasne neolitičke skupine Lagozza i Diana keramike• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih skupina – dvije struje: iz Afrike preko Španjolske i iz istočne Europe preko Alpa i Jadrana• neolitički lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria La Quercia, Ripoli, Serra D’Alto

Neolitik u Hrvatskoj• razvoj vezan uz neolitičke horizonte i kulture na širem području Europe• veza s balkanskim prostorom i Grčkom – slikana keramika – starčevačka kultura• veza s europskim horizontom linearnotrakaste keramike – korenovska kultura• jadranski krug – impresso i danilska kultura• starčevačka kultura – eponimni lokalitet Starčevo u Vojvodini kod Pančeva – oslikana keramika – pripada širem balkanskom horizontu• rani neolitik ovog prostora – prva kultura• Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ Bosna• zemunički tip naseobina s šatorastim krovom na drvenoj konstrukciji• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode• lokaliteti: Sarvaš, Vučedol, Vinkovci, Zadubravlje• oksidacijsko pečenje keramike – crvena keramika• kultura impresso-keramike (6000. – 4500. pr. Kr.) – cijela istočna jadranska obala – rani neolitik• najstarija neolitička kultura u priobalju• autohtona pojava na Jadranu – na obje obale Jadrana – istočna i zapadna• keramika ukrašena utiskivanjem nazubljenog ruba školjke čančice (cardium)• spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode• u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom – nema tragova obrade zemlje – mezolitičkaobilježja• litičke alatke također imaju više mezolitička obilježja• lokaliteti: Smilčić, Gudnja, Markova špilja (Hvar), Ižula-Medulin, Vela Spila (Korčula)• vinčanska kultura – samo krajnji istok Hrvatske – Bapska, Vukovar – obuhvaća Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku• sopotska kultura – međurječje Save, Drave i Dunava – širenjem prešla u bosansku Posavinu i Manarsku (lenđelska kultura) – srednji neolitik• nastala pod snažnim utjecajem vinčanske kulture• redukcijsko pečenje keramike – tamna keramika• oblici posuda i ukrašavanje slično vinčanskom – urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glačanje• lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokočevik, Pepelana• prva nizinska utvrnena naselja u ovom dijelu Europe – palisade i jarci• korenovska kultura – SZ Hrvatska i zap. Slavonija – srednji i kasni neolitik• pripada širem kompleksu linearnotrakaste keramike – od Nizozemske do Ukrajine• u većem dijelu tog prostora predstavlja prvu neolitičku kulturu – kašnjenje za balkanskim prostorom• u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starčevačke

3

• tamna i mrljasta keramika – redukcijsko pečenje primijenjeno tek na kraju• ukrašavanje posuda urezivanjem linija• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode• lokaliteti: Malo Korenovo, Kaniška Iva, Tomašica, Drljanovac• srednji neolitik na jadranskoj obali – danilska kultura – od Trsta do središnje Albanije – nasljednica impresso kulture• glavna naselja na otvorenom u plodnom polju – postoje mnoga nalazišta u špiljama: zaštita od opasnosti• naselja polukružnog ili kružnog oblika – u blizini izvora vode – objekti od drveta, pruća i nabijene zemlje• lokaliteti: Danilo, Smilčić, Brijuni, Bribir• ukrašavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i meandarski motivi)• ritoni – karakteristične obredne posude• kasni neolitik na jadranskoj obali – hvarska kultura – nasljednica danilske• naselja na otvorenom – postoje i nalazišta u špiljama• lokaliteti: Grapčeva i Markova špilja na Hvaru, Vela špilja na Korčuli, Gudnja na Pelješcu, Smilčić• nastavlja se direktno na danilsku i nosi mnoga njena obilježja• novost: geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom• ritoni kao element postoje i dalje

Eneolitik• nova tradicija – upotreba metala – bakar, ali i zlato – zadržavaju se i kamene alatke• aeneus (mjeden, bakren)• prevlast stočarstva na ratarstvom• intenzivnija razmjena i trgovina• formiranje čvršće povezanih i organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica• ovakve populacije su nadmoćnije nad neolitičkim• eneolitik se širi iz Male Azije preko Balkane u naše krajeve• pojavljuje se i novo ishodište migracija: Pont, Zakavkazje, južnoruske stepe – seoba preko Karpata i Dunava• bakar – kao čist metal je mekan i nepodesan za oruđe i oružje• dodavanje arsena – arsenski bakar ili bronca• zlato kao samorodni metal – ukrasni predmeti

Eneolitik Grčke• kulture Larisa i Rahmani – 3300. – 2700. g. pr. Kr. – eneolitik i prijelaz na brončano doba• Larisa – tanka crna keramika sa žljebićima i urezima popunjenim bijelom bojom• Rahmani – inkrustrirana keramika s motivima spirala obojenih svijetlom bojom na tamnoj podlozi• utjecaj balkanskog prostora – inkrustriranje (Vučedol)• Rahmani lokaliteti: Rahmani, Sesklo, Pefkakija, Pirasos• ranoheladsko razdoblje: 2800. – 2100. g. pr. Kr. – početak brončanog doba u Grčkoj

4

Eneolitik Italije• Italija – od 2500. g. pr. Kr.• razvoj metalurgije pod utjecajem egejsko-maloazijskog areala i kultura iz središnje i zapadne Europe• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g. pr. Kr. – uspravno kamenje i dolmeni (“grobnice divova”) na Sardiniji, Malti i Korzici• kultura sojenica – od početka 2. tis. pr. Kr. – SJ Italija• nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa• kultura terramare – Emilia Romagna – nastala pod utjecajem iz srednje Europe – kraj eneolitika i početak brončanog doba• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj iz srednje Europe

Eneolitik u Hrvatskoj• lasinjska kultura – SZ Hrvatska i Slavonija• prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik• nastala pod utjecajem sopotske i lenđelske kulture• nomadski život stanovnika – prevladava stočarstvo• dosada nisu pronaneni bakreni predmeti• ukrašavanje – plastične aplikacije, istaci (protome), urezivanje, žigosanje i ubadanje• redukcijsko pečenje• lokaliteti: Lasinja, Ozalj, Čakovac, Beketinec, Ždralovi, Koška• na istim lokalitetima se pojavljuje i Retz-Gajary kultura – stočarsko i vrlo pokretljivo stanovništvo u panonskom bazenu – naseljavaju se u brežuljkastim predjelima• badenska kultura – ist. Slavonija• raširena po skoro čitavoj panonskoj zavali• novo stanovništvo: iz maloazijskog ili pontskog prostora – vj. Indoeuropoljani• vrlo kvalitetna keramika – imitira metalne posude – glačanje• vj. pojava kotača u ovim prostorima• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Sarvaš• utjecaji sopotske i lennelske kulture• kostolačka kultura – krajnji istok Slavonije – prvo razdoblje: suživot s badenskom – drugo razdoblje: potiskivanje badenske iz tog područja – vjerojatno ostatak neolitičke populacije koju badenska kultura nije u potpunosti asimilirala• žigosana keramika – glavno obilježje• vučedolska kultura – isprva ograničena na ist. Slavoniju i Srijem – eponimni lokalitet Vučedol kraj Vukovara• drugi važni lokaliteti: Vinkovci, Sarvaš• trajanje: 2900. – 2300. g. pr. Kr.• u kasnoj fazi se širi na veliki prostor od Jadrana do Karpata i današnje Austrije• u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih varijanti• utvrnena naselja na terasama uz rijeke i brežuljcima – dotjerivanje strmih padina, palisade, vodeni opkopi• vrlo kvalitetna keramika – inkrustacija: glavni način ukrašavanja• razvijena metalurgija – arsenska bronca• Gradac na Vučedolu – neka vrsta akropole, upravnog i kultrunog središta• na Gradcu – nalaz dva megarona različite starosti s talioničkim pećima – dvostruki ukop muškarca i žene s bogatim prilozima i žrtveni ukop jelena – vj. sve u vezi s kultom metalurgije• nasljednice vučedolske kulture i tradicije: vinkovačka i ljubljanska kultura – početak brončanog doba

5