01 Pregled prapovijesti

PREGLED PRAPOVIJESTI

Odnos prapovijesti i povijesti

Počeci čovjeka• Afrika – ishodište čovječanstva• prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije

primata – pongidi i hominidi• australopitecini – prije 4 mil. god.• uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50

kg teški• zapremina mozga – oko 500 cm³• dva oblika – gracilni i robusni• prvi predstavnik naše vrste – Homo

habilis (spretan) – razvio se od gracilnog oblika australopitecina –prije cca. 2,5 mil. god.

• mozak – 630 cm³• “spretan” – prve kamene alatke –

sjekači (chopper)

Sjekači s lokaliteta Olduvai Gorge, Tanzanija

Lubanja australopitecina Lubanja Homo habilisa

Rekonstrukcija australopitecina

Rekonstrukcija Homo habilisa

Počeci čovjeka• iz Homo hab. – razvio se Homo

erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. god.• Homo ergaster – ponekad se

smatra starijim oblikom erectusa • “erectus” – uspravan: u 19. st. se

smatralo da je to prvi uspravni čovjek – mozak: 1000 cm³

• izlazak čovjeka iz Afrike – prvi ljudi u Europi i na Mediteranu

• složeniji alati – ašelejenska kultura – prije 1,7 mil. god. – 250 tis. god.

• šačnici: obostrana obrada kamena – upotreba koplja (400 000 god.) –ovladavanje vatrom: dokazano na nalazištima prije oko 250 000 god., ali vj. znatno prije

• Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB); Punikve, Šandalja I (HR)

• iz erectusa se razvio arhaični Homosapiens: Homo heidelbergensis: prije 600 000 – 250 000 god.

Rekonstrukcija Homo erectusa

Rasprostranjenost Homo erectusa

Vremenski odnosiljudskih predaka

Počeci čovjeka• Homo sapiens neanderthalensis• eponimni lokalitet Neanderthal (D)• niži, robusniji i zdepastiji od

modernih ljudi – nastali od H. heid.• prosječna visina oko 167 cm, težina

oko 80 kg• veći mozak od modernog čovjeka• 350 000 – 32 000 tis. god. prije

sadašnjosti – srednji paleolitik• uglavnom razdoblje vrlo hladne

klime: ledeno doba• musterijenska kultura – levaloaška

metoda; šatelperonijen (prijelazna kultura)

• upotreba koštanih alatki• život u spiljskim i predspiljskim

lokalitetima – La Ferassie, LaMoustier, La Chapelle-aux-Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar(Irak)

• rasprostranjen u Europi i zap. Aziji• naznake duhovnog života i kultnih

obreda – neki elementi umjetnosti• sposobnost govora? Kamene alatke iz Krapine

Rekonstrukcija pračovjeka iz Neanderthala nastala u 19. st.

Novija rekonstrukcija krapinskog pračovjeka

Počeci čovjeka

• neandertalski čovjek – najstariji ljudski ostaci kod nas – Krapina –Dragutin Gorjanović Kramberger1899.

• Krapina – svjetski značajno nalazište – lokalitet Hušnjakovobrdo – ostaci stari oko 100 000 god.

• Veternica, Vindija, Velika Pećina, Mujina pećina – ostali spiljski lokaliteti neandertalskog čovjeka

• mogući tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine –lomljenje kostiju, tragovi struganja

• Vindija – nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inače vezuju uz kromanjonskog čovjeka

• Vindija – meñu najmlañim neandertalcima – stari 32 000 god.

Hušnjakovo brdo u Krapini – rekonstrukcije praljudi

Dragutin Gorjanović Kramberger

Krambergerovo iskopavanje u Krapini

Počeci čovjeka

Starija rekonstrukcija pračovjeka u KrapiniKrapinski pračovjek u viziji Dimitrija Popovića Suvremene rekonstrukcije pračovjeka u Krapini

Istraživanje u Mujinoj pećiniVindija

Počeci čovjeka

Počeci čovjeka

Počeci čovjeka• pojava modernih ljudi – Homo

sapiens sapiens – u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu – Afrika: prije 200 000 god.)

• kromanjonski pračovjek – eponimnilokalitet Cro-Magnon

• početak gornjeg paleolitika• orinjasijenska, gravetijenska,

solitrejenska i magdalenijenskakultura – Šandalja, Vindija

• preciznija obrada kamena i kosti• bolja lovna tehnika – izbacivač za

koplje• pojava umjetnosti: slikarstvo i

kiparstvo• izrada nakita• izgradnja nastambi: od drveta i

životinjskih kostiju• gornji paleolitik završava prije oko

10 000 god. u našim krajevima –počinje mezolitik – srednje kameno doba – slabije zastupljen i istražen – kod nas: Vindija – tardenoazijen

Rekonstrukcija kromanjonskogpračovjeka

Lubanja iz Cro-Magnona, Francuska

Solitrejenski šiljci

Solitrejenski šiljci iz profila

Willendorfska Venera, Austrija

Počeci čovjeka

Gravura u stijeni iz Badnja (BiH)Ukrašeni koštani izbacivač koplja, Trois-Freres, Francuska

Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska

Bacanje koplja uz pomoć izbacivača

Počeci čovjeka

Počeci čovjeka

Neolitička revolucija• neolitik – mlañe kameno doba –

različito trajanje• goleme promjene u organizaciji

gospodarskog i društvenog života• poljodjelstvo i stočarstvo• sjedilački način života• otkriće keramike – lončarska

proizvodnja• glačanje i poliranje kao tehnike pri

izradi kamenih alatki• najraniji neolitik na Bliskom istoku i

Maloj Aziji – Jerihon (Izrael) – oko 8300. g. pr. Kr.; Çatalhöyük(Turska) – oko 7500. g. pr. Kr. –pretkeramički neolitik

• u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.

• zamjetno kašnjenje našeg prostora za Bliskim istokom, Grčkom i Balkanom

• jadranski prostor odvojen od unutrašnjosti u kulturnom razvoju

Neolitik

Neolitik u Grčkoj

Tesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000.

g. pr. Kr.• rani neolitik : 6000. – 5000.• srednji neolitik: 5000. – 4000.

Sesklo• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. –

Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini

Kreta:• rani neolitik : 5700. – 3700. g. pr.

Kr. • srednji neolitik: 3700. – 3600.• kasni neolitik: 3600. – 2800.

Kikladi:• Salagios kultura: 4300. – 3700. g.

pr. Kr. • Kefala kultura: 3300. – 3200.

Keramika kulture Sesklo

Keramika kulture Dimini

Neolitik u GrčkojTesalija:• pretkeramička faza: 7000. – 6000.

g. pr. Kr.– naselja zemljanih koliba (pojačane

šibama i trskom), uz stočarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, koštana i kamena oruña

• rani neolitik : 6000. – 5000 –protosesklo i predsesklo

– pojava keramike (posuñe) i opsidijana za izradu alatki

• srednji neolitik: 5000. – 4000. –Sesklo – kultura Sesklo

– pojava kamenih fortifikacija i kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovom

• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini

– najznačajniji lokalitet je Dimini –brojne kružne zidine s megaronom unutar njih – ispred megarona veliki kružni trg

Opsidijan – vulkansko staklo

Neolitik u Italiji

• 6000. – 2500. g. pr. Kr.• impresso – cardium keramika –

najstarija pojava – kao i na istočnoj jadranskoj obali

• pojava ratarstva i stočarstva – lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti

• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj fetusa

• kultura Fiorano – srednji neolitik• kasne neolitičke skupine Lagozza i

Diana keramike• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih

skupina – dvije struje: iz Afrike preko Španjolske i iz istočne Europe preko Alpa i Jadrana

• neolitički lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria LaQuercia, Ripoli, Serra D’Alto

Keramički nalazi kulture Fiorano

Kameni šiljci za strelice

Neolitik u Hrvatskoj

• razvoj vezan uz neolitičke horizonte i kulture na širem području Europe

• veza s balkanskim prostorom i Grčkom –slikana keramika –starčevačka kultura

• veza s europskim horizontom linearnotrakastekeramike – korenovskakultura

• jadranski krug –impresso i danilskakultura


• starčevačka kultura – eponimnilokalitet Starčevo u Vojvodini kod Pančeva – oslikana keramika –pripada širem balkanskom horizontu

• rani neolitik ovog prostora – prva kultura

• Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ Bosna

• zemunički tip naseobina s šatorastim krovom na drvenoj konstrukciji

• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode

• lokaliteti: Sarvaš, Vučedol, Vinkovci, Zadubravlje

• oksidacijsko pečenje keramike –crvena keramika


• kultura impresso-keramike (6000. –4500. pr. Kr.) – cijela istočna jadranska obala – rani neolitik

• najstarija neolitička kultura u priobalju

• autohtona pojava na Jadranu – na obje obale Jadrana – istočna i zapadna

• keramika ukrašena utiskivanjem nazubljenog ruba školjke čančice(cardium)

• spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode

• u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom – nema tragova obrade zemlje – mezolitičkaobilježja

• litičke alatke takoñer imaju više mezolitička obilježja

• lokaliteti: Smilčić, Gudnja, Markova špilja (Hvar), Ižula-Medulin, Vela Spila (Korčula)


• vinčanska kultura – samo krajnji istok Hrvatske – Bapska, Vukovar –obuhvaća Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku

• sopotska kultura – meñurječjeSave, Drave i Dunava – širenjem prešla u bosansku Posavinu i Mañarsku (lenñelska kultura) –srednji neolitik

• nastala pod snažnim utjecajem vinčanske kulture

• redukcijsko pečenje keramike –tamna keramika

• oblici posuda i ukrašavanje slično vinčanskom – urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glačanje

• lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokočevik, Pepelana

• prva nizinska utvrñena naselja u ovom dijelu Europe – palisade i jarci

Glačana kamena sjekira, Špišić Bukovica


• korenovska kultura – SZ Hrvatska i zap. Slavonija – srednji i kasni neolitik

• pripada širem kompleksu linearnotrakaste keramike – od Nizozemske do Ukrajine

• u većem dijelu tog prostora predstavlja prvu neolitičku kulturu –kašnjenje za balkanskim prostorom

• u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starčevačke

• tamna i mrljasta keramika –redukcijsko pečenje primijenjeno tek na kraju

• ukrašavanje posuda urezivanjem linija

• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora vode

• lokaliteti: Malo Korenovo, KaniškaIva, Tomašica, Drljanovac


• srednji neolitik na jadranskoj obali –danilska kultura – od Trsta do središnje Albanije – nasljednica impresso kulture

• glavna naselja na otvorenom u plodnom polju – postoje mnoga nalazišta u špiljama: zaštita od opasnosti

• naselja polukružnog ili kružnog oblika – u blizini izvora vode –objekti od drveta, pruća i nabijene zemlje

• lokaliteti: Danilo, Smilčić, Brijuni, Bribir

• ukrašavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i meandarskimotivi)

• ritoni – karakteristične obredne posude


• kasni neolitik na jadranskoj obali –hvarska kultura – nasljednica danilske

• naselja na otvorenom – postoje i nalazišta u špiljama

• lokaliteti: Grapčeva i Markova špilja na Hvaru, Vela špilja na Korčuli, Gudnja na Pelješcu, Smilčić

• nastavlja se direktno na danilsku i nosi mnoga njena obilježja

• novost: geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom

• ritoni kao element postoje i dalje

Eneolitik

• nova tradicija – upotreba metala –bakar, ali i zlato – zadržavaju se i kamene alatke

• aeneus (mjeden, bakren)• prevlast stočarstva na ratarstvom• intenzivnija razmjena i trgovina• formiranje čvršće povezanih i

organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica

• ovakve populacije su nadmoćnije nad neolitičkim

• eneolitik se širi iz Male Azije preko Balkane u naše krajeve

• pojavljuje se i novo ishodište migracija: Pont, Zakavkazje, južnoruske stepe – seoba preko Karpata i Dunava

• bakar – kao čist metal je mekan i nepodesan za oruñe i oružje

• dodavanje arsena – arsenski bakar ili bronca

• zlato kao samorodni metal – ukrasni predmeti

Bakrena rudača

Eneolitička kamena sjekira

Ledeni čovjek - Oetzi

Eneolitik Grčke

• kulture Larisa i Rahmani – 3300. –2700. g. pr. Kr. – eneoltik i prijelaz na brončano doba

• Larisa – tanka crna keramika sa žljebićima i urezima popunjenim bijelom bojom

• Rahmani – inkrustrirana keramika s motivima spirala obojenih svijetlom bojom na tamnoj podlozi

• utjecaj balkanskog prostora –inkrustriranje (Vučedol)

• Rahmani lokaliteti: Rahmani, Sesklo, Pefkakija, Pirasos

• ranoheladsko razdoblje: 2800. –2100. g. pr. Kr. – početak brončanog doba u Grčkoj

Eneolitik Italije

• Italija – od 2500. g. pr. Kr.• razvoj metalurgije pod utjecajem

egejsko-maloazijskog areala i kultura iz središnje i zapadne Europe

• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g. pr. Kr. – uspravno kamenje i dolmeni (“grobnice divova”) na Sardiniji, Malti i Korzici

• kultura sojenica – od početka 2. tis. pr. Kr. – SJ Italija

• nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa

• kultura terramare – EmiliaRomagna – nastala pod utjecajem iz srednje Europe – kraj eneolitika i početak brončanog doba

• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj iz srednje Europe

Uspravno kamenje, Pedras Marmuradas, Sardinija

“Grobnica divova”, Li Lolghi, Sardinija

Eneolitik u Hrvatskoj

• lasinjska kultura – SZ Hrvatska i Slavonija

• prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik

• nastala pod utjecajem sopotske i lenñelske kulture

• nomadski život stanovnika –prevladava stočarstvo

• dosada nisu pronañeni bakreni predmeti

• ukrašavanje – plastične aplikacije, istaci (protome), urezivanje, žigosanje i ubadanje

• redukcijsko pečenje• lokaliteti: Lasinja, Ozalj, Čakovac,

Beketinec, Ždralovi, Koška• na istim lokalitetima se pojavljuje i

Retz-Gajary kultura – stočarsko i vrlo pokretljivo stanovništvo u panonskom bazenu – naseljavaju se u brežuljkastim predjelima


• badenska kultura – ist. Slavonija• raširena po skoro čitavoj panonskoj

zavali• novo stanovništvo: iz maloazijskog

ili pontskog prostora – vj. Indoeuropoljani

• vrlo kvalitetna keramika – imitira metalne posude – glačanje

• vj. pojava kotača u ovim prostorima• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Sarvaš• utjecaji sopotske i lenñelske kulture• kostolačka kultura – krajnji istok

Slavonije – prvo razdoblje: suživot s badenskom – drugo razdoblje: potiskivanje badenske iz tog područja – vjerojatno ostatak neolitičke populacije koju badenskakultura nije u potpunosti asimilirala

• žigosana keramika – glavno obilježje


• vučedolska kultura – isprva ograničena na ist. Slavoniju i Srijem – eponimnilokalitet Vučedol kraj Vukovara

• drugi važni lokaliteti: Vinkovci, Sarvaš• trajanje: 2900. – 2300. g. pr. Kr.• u kasnoj fazi se širi na veliki prostor od

Jadrana do Karpata i današnje Austrije• u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih

varijanti • utvrñena naselja na terasama uz rijeke i

brežuljcima – dotjerivanje strmih padina, palisade, vodeni opkopi

• vrlo kvalitetna keramika – inkrustacija: glavni način ukrašavanja

• razvijena metalurgija – arsenska bronca• Gradac na Vučedolu – neka vrsta

akropole, upravnog i kultrunog središta • na Gradcu – nalaz dva megarona

različite starosti s talioničkim pećima –dvostruki ukop muškarca i žene s bogatim prilozima i žrtveni ukop jelena –vj. sve u vezi s kultom metalurgije


• nasljednice vučedolske kulture i tradicije: vinkovačka i ljubljanska kultura – početak brončanog doba

Vučedolska sjekira


• Literatura:

Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998

Karavanić, Ivor: Život neandertalaca, Zagreb: Školska knjiga, 2004Karavanić, Ivor – Balen, Jacqueline: Osvit tehnologije, Zagreb: Arheološki

muzej u Zagrebu, 2003Whittle, Alasdair: Neolithic Europe: a survey, Cambridge: Cambridge University

Press, 1985 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:

Europapress holding, 2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 1, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost,

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979

Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 2, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1979

Documents

01 Pregled prapovijesti