Embed Size (px)
Citation preview
REGIONALNA KONFERENCIJA
JUČE - DANAS - SUTRA
01.- 02. JUNA 2010.
Roma
decembar 2010.
BESPLATNI PRIMJERAK
Kali Sara - Romski Informativni CentarFranjevačka do br. 6
71000 Sarajevotel/fax.: +387 33 236 910
e-mail: [email protected]: www.bhric.ba
Izdavač:Udruženje Kali Sara - Romski informativni centar
Urednica: Sanela Bešić
Tekstove - prezentacije pripremili:MDG-F program Kultura za razvoj, Dervo Sejdić, Dragoljub Acković, Ljatif Demir, Hedina Tahirović-Sijerčić, Veljko Kajtazi, Samanta Baranja, Bajram Haliti
Lektorica: Zineida Lakić
Dizajner: Irena Ilić
Prevodilac na romski: Ljatif Demir
Tiraž: 3000 primjeraka
Godina: decembar 2010.
Dnevni red regionalne konferencije 1. .......................................3
Osnovne informacije o programu MDG-F 2. „Kultura za razvoj sa naglaskom na aktivnosti u sektoru obrazovanja“ ...........................................................4
Kali Sara - Romski informativni centar - aktivnosti 3. .................5
Dervo Sejdić, uvodna riječ organizatora konferencije, 4. potpredsjednika Kali Sare - Romskog informativnog centra .............................................................6
Dragoljub Acković - Istorija i kultura Roma 5. ............................7
Ljatif Demir - Romski jezik 6. .....................................................9
Hedina Sijerčić-Tahirović - Romsko-bosanski rječnik 7. ........... 11
Veljko Kajtazi, Romsko-hrvatski rječnik 8. ............................... 14
Samanta Baranja, Romski jezik u Republici Sloveniji 9. ........... 16
Haliti Bajram - Romski jezik u medijima 10. .............................. 17
Zaključci i preporuke 11. ........................................................... 19
Spisak učesnika 12. ................................................................... 20
SADRŽAJ
Brošura - Regionalna konferencija “Jezik, historija i kultura Roma” jučer, danas, sutra – štampa se u sklopu MDG-F programa Kultura za razvoj.
Mišljenja i stavovi izneseni u ovoj brošuri nisu zvanični stavovi MDG-F programa, niti UN agencija koje ga provode
DNEVNI RED REGIONALNE KONFERENCIJE „JEZIK, HISTORIJA I KULTURA ROMA - JUČE - DANAS-SUTRA“
31.maj –dolazak učesnika izvan Sarajeva
1. radni dan - 1. juna 2010. Moderator konferencije : Dervo Sejdić
09.30 - 10.00 Registracija učesnika10.00 – 10.30 Uvodni govori : predstavnik Vlade Bosne i Hercegovine Renata Radeka, MDG-F program Kultura za razvoj
„Poboljšanje kulturnog razumijevanja u BiH” Predstavnik OSCE misije u BiH Dervo Sejdić, predstavnike Kali Sare - Romskog
informativnog centra Neždet Mustafa, nacionalni koordinator za Dekadu iz
Makedonije Nazif Mehmedi, predstavnik nacionalnih manjina u
Hrvatskom saboru 10.30 -10.50 Dragoljub Acković, Istorija i kultura Roma10.50.-11.10 Diskusija, pitanja11.10-11.30 Pauza 11.30 -11.50 Ljatif Demir - Romski jezik 11.50 -12.10 Diskusija, pitanja12.10-12.30 Hedina Sijerčić-Tahirović Romsko-bosanski rječnik12.30-12.50 Veljko Kajtazi, Romsko-hrvatski rječnik12.50-13.15 Diskusija, pitanja13.15-14.30 Ručak 14.30-14.50 Samanta Baranja, Romski jezik u Republici Sloveniji 14.50-15.10 Diskusija i pitanja 15.10-15.30 Haliti Bajram, Romski jezik u medijima 15.30-15.50 Diskusija, pitanja15.50-16.15 Pauza 16.15- 17.15 Prezentacije: predstavnika/ca vladinih institucija -
(nadležna ministarstva obrazovanja BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije)
17.15-17.30 Diskusija, pitanja, odgovori
Večera u 19.30 u hotelu 2. radni dan - 2. juna 2010.
09.30 - 11.00 Rad u radnim grupama Dragoljub Acković, Istorija i kultura Roma, Ljatif Demir, Romski jezik11.00 -11.30 Pauza11.30 -13.00 Nastavak rada u radnim grupama13.00 -14.00 Ručak14.00 -14.30 Prezentacija I radne grupe – Dragoljub Acković14.30 - 15.00 Prezentacija II radne grupe – Ljatif Demir15.00 -15.15 Pauza 15.15 -15.30 Zaključci i preporuke 15.30 Odlazak učesnika
Kao naslijeđe iz svoje duge historije, Bosna i Hercegovina ima veoma bogat i raznolik kulturološki kontekst. S dru-ge strane, dvadesetprvo stoljeće su obilježile značajne demografske promjene koje su nastale iz migracija. Složenost društvenog konteksta, ne samo u BiH nego i u svijetu, zahtijeva od društva da stavi veći naglasak na pitanja koja se odnose na kulturu. Osim toga, razvojne strategije su osnažile ulogu kulture i njen doprinos privredi. Rukovođeni takvim pristupima i stavovima o kulturi, UN agencije u BiH: UNICEF, UNESCO, i UNDP, u saradnji s nadležnim bh. institucijama, sačinile su zajednički program “Unapređenje kulturnog razumijevanja u BiH”. Program je krajem 2008. godine usvojilo Vijeće ministara BiH, što je omogućilo početak njegove realizacije u januaru 2009., a njegov završe-tak planiran je za decembar 2011.
Program se finansira iz Fonda za postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva, ili skraćeno MDG-F, a u okviru tematskog ‘prozora’ Kultura i razvoj. Sredstva za MDG-F je osigurala Vlada Španije.
Pored općeg cilja unapređenja međukulturalnog razumijevanja u Bosni i Hercegovini (BiH) i promocije jedinstve-nog multikulturalnog identiteta zemlje, ovaj zajednički program ima za cilj da: (i) unaprijedi kulturne politike i za-konske okvire, (ii) unaprijedi međukulturalno razumijevanje, (iii) osnaži kulturne industrije i (iv) poboljša toleranciju prema različitosti. Ovo bi trebalo pomoći izgradnju socijalne kohezije, izgradnju interkulturalizma, te jačati svijest o kulturološkim zajedničkim karakteristikama.
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj živi 17 nacionalnih manjina. Najbrojnija nacionalna manjina su Romi, a procjenjuje se da ih trenutno ima oko 100.000. U skladu s Okvirnom konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manji-na, jezik i kultura svake značajne manjine koja živi u Bosni i Hercegovini poštovat će se i uklapati u školu u najvećoj mjeri u kojoj je to izvodivo. Po dostupnim podacima svega 3-5% Roma svakodnevno komunicira na romskom jeziku, između 10 i 15% „poznaju” romski jezik, ali im nije svakodnevno komunikaciono sredstvo, i oko 20% samo u poseb-nim prilikama upražnjava površno znanje maternjeg jezika. Osim romskog jezičkog standarda, ne postoje ni validni udžbeni-ci po kojima bi se izučavao jezik, kao ni nastavni kadar. Ove činjenice bi mogle dovesti do toga da za 10-20 godina u Bosni i Hercegovini niko ne govori rom-skim jezikom, naročito ako se ovaj jezik ne standardizuje i ne uvede u škole. Pro-gram MDG-F „Kultura za razvoj“ je, uz pomoć UNICEF-a, prepoznao potrebu da se problematika standardizacije romskog jezika adresira i na regionalnom nivou, uz zajedničko učešće eksperata, nadlež-nih institucija i donatora, i na taj način pokrene dijalog o konkretnim mjerama koje je potrebno preduzeti za standar-dizaciju romskog jezika. Vjerujemo da je ova dvodnevna regionalna konferencija bila veoma uspješna jer je njeno održa-vanje značilo pokretanje jednog izuzet-no važnog strateškog procesa – procesa standardizacije romskog jezika.
Ovom prilikom želimo zahvaliti našim donatorima Programu MDG-F Kultura za razvoj i OSCE-u BiH, koji su omogućili organiziranje regionalne konferen-cije „Jezik, historija i kultura Roma –jučer-danas-sutra” i na taj način dali doprinos ovoj za Rome važnoj inicijativi i procesu.
Nedžada Faginović, Education project officer, UNICEF BiH – MDG-F, o konferenciji: “Prisustvo značajnog broja emi-nentnih stručnjaka u oblasti jezika i kulture Roma potvrđuje da je Program MDG-F ‘Kultura za razvoj’, kao jedan od or-ganizatora konferencije, prepoznao potrebu da se problematika standardizacije romskog jezika adresira i na regional-nom nivou, uz zajedničko učešće eksperata, nadležnih institucija i donatora, što je tokom konferencije i postignuto.”
OSNOVNE INFORMACIJE O MDG-F PROGRAMU „KULTURA ZA RAZVOJ” SA NAGLASKOM NA AKTIVNOSTI
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Romski informativni centar (RIC) uspostavljen je 2007. godine kroz projekt „Podrška romskoj nacionalnoj manjini u Bosni i Hercegovini u efektivnom zagovaranju i izvještavanju“. Projekt su finansijski podržali američki State Department i World Vision Inc. Osnovni cilj formiranja RIC-a je borba protiv diskriminacije Roma stvaranjem pozitivne medijske slike o Romima, predstavljanjem pozitivnih primjera iz zajednice te očuvanjem jezičke, kulturne i historijske baštine romske populacije. RIC je u aprilu 2009. godine registriran kao udruženje i puni naziv je Kali Sara - Romski informativni centar.
Rezultati rada Kali Sare - Romskog informativnog centra i projekti koji su realizirani u periodu 2009/2010. su:
Medijska kampanja o upisu u matičnu knjigu rođenih 2009/2010. • u sklopu projekta „Podrška najugroženijim grupama Roma u BiH“, koji je implementiran od UNHCR-a u BiH“ i finansiran od Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Vlade Lihtenštajna, te projekt „Socijalno uključenje: Regionalna podrška marginaliziranim zajednicama“ finansiran od EU. Decade Watch (Monitoring implementacije Dekade 2009/2010) - • projekt finansiran od Open Society Institute. Regionalni projekt „Vrijeme je za Evropu“, realiziran u saradnji s NVO • „Slovo 21“ iz Češke, a finansijski podržan od Ministarstva inostranih poslova Češke Republike, u okviru programa „Transformacijska saradnja“, Fonda otvoreno društvo BiH i Češke Republike. Organizirali smo regionalnu konferenciju „Jezik, historija i kultura • Roma jučer - danas - sutra“, realiziranu u sklopu programa MDG-F „Poboljšanje kulturnog razumijevanja u BiH“, i finansijski podržanu od UNICEF-a u BiH.
U prethodnom periodu, pored navedenih projekata, organizirali smo treninge za novinare volontere, konferencije, radili istraživanja, analize, monitoring, evaluacije, organizirali sastanaka u romskim zajednicama, stručne skupove, seminare, izdali i objavili magazin „Crno-bijeli svijet“, organizirali izložbe, radove romske djece i druge publikacije.
Kali Sara - Romski informativni centar u svom radu je angažirala preko 30 konsultanata i eksperata iz različitih oblasti s ciljem realizacije projektnih aktivnosti. Uspostavljena je i saradnja s romskim nevladinim sektorom, medijima, predstavnicima institucija vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima. Uspostavljena je saradnja i s međunarodnim i drugim nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini i u regiji, koje su uključene u aktuelne tokove relevantne za Rome u Bosni i Hercegovini. Neke od institucija s kojima Kali Sara - RIC sarađuje su: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Koordinacioni odbor za praćenje i provođenje Dekade, Evropska komisija, UNHCR, UNICEF, OSCE, Vijeće Evrope, BHR1, RTFBiH, Oslobođenje, Agencija FENA i mnogi drugi.
KALI SARA - ROMSKI INFORMATIVNI CENTAR
- AKTIVNOSTI -
Danas u svijetu živi oko 20 miliona Roma, od toga oko 15 miliona na području Evrope. Pretpostavlja se, međutim, da na području Evrope živi mnogo veći broju Roma. Poznato je, naprimjer, da samo u Turskoj živi pet do šest miliona Roma, koji nikada nisu bili obuhvaćeni bilo kakvim istraživanjima i statistikama istraživača. To je razlog straha od javnog deklariranja, a što je umnogome utjecalo i na korištenje maternjeg jezika u javnosti. Veoma mali broj turskih Roma, skoro neznatan, govori ili poznaje romski jezik. Također postoje zvanične informacije da Romi na području Španije do 1994. godine nisu smjeli komunicirati na romskom jeziku, da je za vrijeme Frankovog fašističkog režima bio izvršen veliki broj egzekucija nad Romima koji bi se ohrabrili i javno se služili romskim jezikom.U Bosni i Hercegovini danas živi oko 100 hiljada Roma, od kojih svega tri do pet posto svakodnevno komunicira na romskom jeziku, 10-15 posto „poznaje” romski jezik, ali im nije svakodnevno komunikacijsko sredstvo, i oko 20 posto samo u posebnim prilikama upražnjava površno znanje
maternjeg jezika. Ovo su poražavajuće činjenice, koje bi mogle utjecati na to da za 10 do 20 godina u Bosni i Hercegovini niko ne govori romskim jezikom.Na ovakvu situaciju svakako je utjecala i višegodišnja diskriminacija Roma, strah od deklariranja i upražnjavanja maternjeg jezika kao „negativne” osobine, bilo u školskim klupama bilo u krugovima zrelijeg doba. Mnogi od nas su skoro savladali lekciju diskriminacije i stida od deklariranja pronalazeći mehanizme i alate za borbu protiv diskriminacije i njenog iskorjenjivanja. Međutim, po našem mišljenju, problemi protiv kojih još uvijek nemamo instrumente i način kako da se borimo, a koji su mnogo porazniji po jezik Roma, jesu problemi nestandardiziranosti jezika i neusaglašenosti romskih lingvista u vezi s osnovnim elementima jezika. Da bi na ovim prostorima romski jezik opstao, i kao takav se izučavao i dodatno obogaćivao u smislu prednosti njegovog upražnjavanja, prijeko je potrebna njegova
institucionalizacija, izučavanje u školskim klupama. Zahtijevajući uživanje ljudskih prava u našim sredinama, kao osnovni prioritet i zahtjev postavlja se obrazovanje, u okviru čega i uvođenje romskog jezika u škole. Tamo gdje institucije i „pristanu” da se romski jezik izučava u školama, u isto vrijeme ukazuje nam se i na naše nedostatke i mane, odnosno ukazuje nam se da nemamo standardiziran jezik, da nemamo nastavni kadar i validne udžbenike po kojima bi se jezik izučavao. A tome smo krivi mi, niko drugi. Ovo bi bio osnovni razlog zbog kojeg organizujemo regionalnu konferenciju, s ciljem standardizacije romskog jezika u zemljama bivše Jugoslavije i uvođenja jezika Roma u školski nastavni program.
Dervo Sejdić
Potpredsjednik Kali Sare - Romskog informativnog centra
6
Materijalna i duhovna kultura Roma, iako oni na ovim prostorima žive više od sedam vekova, još uvek je velika nepoznanica čak i za naučne radnike koji se ovom problematikom bave. Običan svet, a neretko i oni koji sebe smatraju obrazovanim, o Romima uglavnom zna samo ono što se o njima moglo saznati putem predrasuda1.
Eklatantan primer ovakvog odnosa prema Romima i njihovoj kulturi na ovim prostorima, tačnije o svemu onome negativnom što se pripisuje Romima, iznet je u tekstu ”Romi i psihologija Roma” velikog srpskog naučnika Vladimira Dvornikovića2, za koga se slobodno može reći da je jedan od onih koji su o Romima, ali ne samo o njima, izneli najviše zabluda i neistina. “Romi, iako u priličnom broju zastupljeni, naročito u Južnoj Srbiji”, piše Vladimir Dvorniković3, “ostali su van jugoslovenskog rasnog amalgama. Samo izuzetno može da se primeti nešto ciganske primese kao najcrnje nijanse u skali levantinskog crnila. Taj element diže se katkad i na visoke položaje u više socijalne slojeve. Naročito u politici i trgovini može da se oseti po koja romska kap i po koja jasnija crta ciganskog mentaliteta. Taj element, koji je ostavio svoju pradomovinu Indiju još pre nekih hiljadu godina, i danas u krvi i duši nosi tragove kroz milenije upijanog tropskog sunca. Romi imaju svoj zaseban jezik, ali od kakve rase? Hindusi, Dravidi, ili nešto treće? Njihova pravilna lica govore za indoevropsku, a ne dravidsku rasnu podlogu.
Međutim, njihova psiha oštro je i jasno izražena, više nego i sama rasa. Njihova skitalačka nomadska krv, toliko protivna svakom smirenom i sistematskom radu, dovela ih je u njihovoj ciganskoj dijaspori do osobene životne formule, podmukle do srži: živeti od ljudi, ali van ljudskog reda i rada. Čergaški način života (možda i tropski preostatak življenja u prirodi?), van svakog uređenog ljudskog društva, njihov je osnovni model; sva druga zanimanja: sviranje, koritarstvo, produkcija sa dresiranim medvedima, kovanje starog gvožđa, čišćenje obuće po varošima itd. samo je spoljna socijalna mimikrija tog vansocijalnog tipa. Njihova daleka rasa pojačala je i njihovu izolaciju, iako naš narod nije naklonjen rasnoj mržnji.
1 Predrasude prema Romima počele su da se stvaraju i šire još u vreme njihovog dolaska na ev-ropske prostore. Stvarali su ih i širili kako obični ljudi tako i navodni naučnici od kojih se to najmanje očekivalo. U većini svetski poznatih enciklopedija odrednice o Romima su prepune predrasuda o ovom narodu. Tako na primer Enciklopedija Britanika, izdanje 1956. godine, konstatuje da “mentalni uzrast prosečno odraslog Roma smatra se da je na nivou 18-godišnjg deteta”. Romi, konstatuje se u ovoj odrednici, ”nikad nisu postigli ništa od velikog značaja u pisanju, slikarstvu, komponovanju, nauci ili društvenoj organizaciji. Skloni su svađi, brzi na ljutnju i smeh, oni su nezamislivo ali nena-merno surovi. Hvalisavi su, ali im nedostaje hrabrost. Ne pokazuju nikakvu solidarnost”.U oksfordskom Rečniku engleskog jezika Romi su definisani kao ”lukave bitange”, a za njihove žene se kaže da su “prepredene” (Dragoljub Acković, Enciklopedisti ne vole Rome, Borba 19-20. IX 1987, str. 2). 2 Vladimir Dvorniković (rođen u Severinu 28. jula 1888, a umro u Beogradu 30. septembra 1956.), filozofski pisac i etnopsiholog. 3 Vladimir Dvorniković, Karakterologija Jugoslovena, str. 242-244, Prosveta, Beograd, 2000.
Dragoljub Acković
Direktor Muzeja romske kulture u Beogradu
ROMSKA KULTURA VIĐENA KROZ PREDRASUDE
Akulturacija i asimilacija romskog etnosa
Ako se želi izmeniti odnos prema ovom narodu, onda se itekako mora raditi na upozna-vanju svega onoga što romski narod čini sličnim, ali i različi-tim, od drugih naroda.
Minule stotine godina za-jedničkog življenja Roma sa brojnim nacijama na ovim prostorima i drugim prostorima nisu dale naročito pozitivne rezultate na polju međusobnog poznavanja kultura tih naroda. Može se čak pouzdano reći da su Romi daleko veći poznavaoci neromske kulture nego što su neromi poznavaoci romske. Zašto je to tako? Zbog toga što su Romi morali da upoznaju kulture naroda na čijim su te-ritorijama živeli i da ih neretko prihvate kao svoje. Na taj način Romi su uticali na sopstvenu akulturaciju ali i asimilaciju.
Veliki broj naučnika se slaže i oko toga da se Romi moraju tretirati kao prenosioci različitih segmenata kulture, a novija istraživanja romske tradicije pokazuju da su oni i očuvali izvesne kulturne fragmente pojedinih naroda bolje i više od onih čija je to kulturna baština.
Vremena koja su pred nama, što se tiče romske i srpske kultu-re, moraju da budu obeležena procesima akulturacije, čemu doprinose sve aktivnosti koje vode ka boljem i potpunijem upoznavanju romske materijal-ne i duhovne kulture na ovim prostorima. Ova knjiga je skro-mni doprinos tim procesima.
7
Naše građanstvo i seljaštvo u Srbiji ... trpi ona njihova tipična neuredna i životinjski prljava naselja koja su se kao ‘ciganske mahale’ zalepila uz krajeve tolikih naših varoši i sela – pa i samoj prestonici. Ima u našeg sveta i neumesne bolećivosti prema tim ružnim privescima naših varoši. Ti Cigani neugodan su teret u svakoj sredini, ne samo u higijenskom pogledu, nego i zbog navike prosjačenja, krađe, pa i povremenih svirepih zločina. Velikim delom sve su to ostaci ranijih vremena. Dokazano je da su za Turcima u stopu dolazili i rojevi Cigana. Izgleda da je tu bilo i neke vrste simbioze, jer su Turci oduvek bili tolerantni prema Ciganima koji su dobrim delom prelazili na Islam. U tursko vreme ‘Ciganka’ je bio sinonim za ‘prostitutka’, a i danas se zapažaju tragovi tih odnosa po našim selima. Izvestan tip seljačkih ‘donžuana’ traži po ciganskim mahalama ‘galantne pustolovine’.
Ciganska nomadska-čergaška psiha obeležena je u prvom redu krajnjom neosetljivošću za socijalnu meru i ukus kao i izbegavanjem svih tereta i obaveza društvenih. I kada hoće da tobože pošteno zarađuju, da budu korisni, oni i tu u stvari izbegavaju sam rad. Oni taj ‘rad’ nude toliko nemogućnim i nametljivim načinom da to postaje još gorim teretom za okolinu nego i direktno prosjačenje. Njihovi ‘nosači’ i ‘čistači’ prava su pokora po varošima Južne Srbije. Priština nosi rekord u tome pogledu, a ni ‘carski gradovi’ Skoplje i Prizren (kako ih domaći rado u govorima
nazivaju) ne izostaju mnogo. Ti Cigani trče za svojom žrtvom po celoj varoši i samo što ne vuku čoveka za noge: Čistimo, čistimo! Ni onda kada na primjer stranac pristane na čišćenje, da bi se oslobodio, i da dobar bakšiš, ne puštaju ga na miru. U grupama se poređaju pred gostionicom, čekaju dok ruča i onda ponovo navaljuju, iako vide da nema nikakve potrebe čišćenja. Sve je to samo radom maskirano agresivno prosjačenje, u stvari besposličenje. Mehanički prisiljavaju čoveka da im nešto dobaci – ako neće deseti put da ‘čisti cipele’. Imaš li ti i vremena za to, to se njega ništa ne tiče. Niko u tim varošima ne vodi računa o tome da bi svet trebalo osloboditi tih tobožnjih ‘radnika’, jer nije to baš takva sitnica kako rešavaoci socijalnih pitanja u takvim mestima misle. To je jedna nesnosna, nesocijalna i ružna crta tih mesta, koja inače teže za – turizmom. Samom ‘krizom’ ova se pojava ne može objašnjavati i pravdati. U srpskog i arnautskog elementa u istim varošima ne vidi se ni traga od ovakvih pojava, iako i među njima ima strahovite sirotinje. Lako je zamisliti kakvi će sve karakteri i socijalni kvaliteti izbiti iz ovakvog penetrantnog elementa kada jednom počne te metode da prevodi i u ‘više socijalne oblike’.
Cigansko primitivno lukavstvo, njihova neukusna nametljivost kao i uopšte neosetljivost za obzire, ustaljene u svakom razvijenom društvu, deluju na narode među kojima žive, kao primitivna forma parazitizma jednog duševno nedozrelog i zaostalog, u mnogom pogledu detinjastog, elementa. Mnogi Romi čine, kao i Negroidi, utisak velike, zanemarene i nevaspitane dece. To se vidi i iz njihovih pesama na ciganskom jeziku koje ne smemo zamenjivati sa pesmama naroda među kojima žive, a na kojima kao profesionalni svirači i pevači – posrednici – unakazitelji – zarađuju.”
Ljatif Demir
Romski jezik ???
PhDs Ljatif DemirFilozofski fakultet - Univerzitet Zagreb
Romski kulturni i edukativni centar“DARHIA” - Skopje
Sarajevo 2010
Romski jezik - realnost ili fikcija?
Romski jezik potječe iz staroindijskog sanskrta;• U svojoj izvornoj formi je imao 48 glasova;• Sada ima 36/37 glasova;• Ima muški i ženski rod, a nema srednjeg roda;• Ima osam padeža;• Kompatibilnost romskog jezika od • teritorije do teritorije je između 80 i 90% (dijalektometrijska istraživanja).
Šta sve pomislimo kad nas neko pita za romski jezik?
Da li može romski biti jezik u nastavi?• Da li je romski jezik standardiziran?• Hoće li Romi sami sebi napraviti segregaciju • ako prihvate romski jezik za jezik nastave?Koji su evropski standardi i koje su preporuke • koje daju garanciju da romski jezik može biti jezik u nastavi?
Dijalekti
Prema podjeli određenih lingvista, dijalekti u romskom jeziku se dijele na:
dijalekti žargoni: to su dijalekti koji su izgubili • svoju originalnu strukturu i njihovi korisnici se služe gramatikom lokalnog, neromskog jezika, ali u sebi sadrže fragmente romske leksike. To su:
iberomski ili kalo (Španija), �angloromski/pogadi-čhib (Engleska), �iromanski ili zargari (Iran), �ermenoromski ili boša (Ermenija), i �siromski ili zavari dijalekt (Sirija). �
Netipični dijalekti: kao naprimjer, finski �Romi;Pravi dijalekti (3) jezika Romani: to je �najveća grupa dijalekata koji su sačuvali njegovu originalnost.
Romski jezik u dosadašnjoj nastavi
Karakteristike:• Bez ikakve prethodne pripreme i �adaptacije;Ostavljena kao briga romske populacije, �a ne briga ministarstva za obrazovanje u zemljama;Jedan udžbenik od 2. do 8. razreda; �Nastavni program napravljen za učenje �stranog jezika, a ne za učenje maternjeg jezika, ili čak predmetnog jezika;
semokreolizirani dijalekti: koji imaju �jak utjecaj jezika okoline. Kod ovih dijalekata ima promjena u morfologiji, fonetici i leksičkoj strukturi. To su dija-lekti grupe MANUŠ i SINTI.
Šta se dobija?
Gubljenje samopouzdanja kod djece • za maternji jezik;Dezorijentacija kod svih struktura;• Maternji gubi ulogu primarnog jezika (ne • samo u komunikativnom nego i na lingvistič-kom, psiholingvističkom i kognitivnom planu);Maternji jezik se povlači pred “aktueliziranim i • važnijim stranim jezicima”;Svodi se na upotrebu u okviru porodice i ko-• munikativnog okruženja;Sama nastava je dobila karakter nametnutog, • dodatnog dijela programa, i slaba motivacija za učenje.
Bilingvizam
Teorija (Malmberg B., 1997)• Uvođenje drugog jezika u svijest djeteta prije nego što se sasvim učvrstio maternji jezik kao sredstvo emotivnog i spoznajnog može imati retardirajući učinak na opći intelektualni razvitak, a osobito razvitak jezika...
Šta kaže psiholingvistika?
A. A. Leontjev u svojim raspravama o • bilingvizmu:Učenik, pošto je upoznao maternji jezik i • generalizirao njegov gramatički sistem, strani jezik može učiti kroz prizmu tog znanja. Proces stjecanja maternjeg jezika teče • nesvjesno i s ciljem.
Razlike - maternji - strani jezik (Leontjev)
Maternji jezik:
Nastaju elementar-ni, najjednostavniji oblici govorenja, a kasnije se razvijaju kompleksne forme (gramatičke i sintak-sičke strukture).
Strani jezik:
Obrnut proces - naj-prije se uče kom-pleksne osobine jezičkog sistema, a tek nakon toga ra-zvija se sposobnost spontane i slobodne upotrebe stranog jezika.
Hvala!
PhDs Ljatif Demir+ 389 76 480 019
Nema analiza i istraživanja o potrebama �djece (npr. istraživanja bilingvizma po-kazuju da za djecu između 6 i 14 godina treba izvoditi nastavu na maternjem jeziku - poznati princip “integracije kroz separaciju” - www.coe.int/lang - Langu-age Policy Division/Policy Development activities);Nedovoljan broj časova; �Nastavu drže osobe bez odgovarajuće �stručno - metodičke kvalifikacije;Nastava je služila za druge namjene: reci- �tiranje/pjevanje pjesmica, nepripremlje-ne razgovore o svakodnevnim temama (samo sirova kulturološka dimenzija, a ne prava uloga jezika);Nemanje prilika za njegovanje standar- �dnog jezika (niska opća i jezička edukacija roditelja).
Šta se dešava sada?
Svi mislite da romski jezik ne zaslužuje nastavu • jer u mahali čujete jezik koji otprilike izgleda ovako:Ja volim moja kantri. Ovo je moja haus. Moj haus ima veliki teres i porch.
Prije svega željela bih pozdraviti organizatore ove regionalne konferencije i zahvaliti im na pozivu. Zadovoljstvo mi je biti u Sarajevu, među vama svima, a posebno među mojim Romima, i prezentirati svoja razmišljanja o problematici romskog jezika i obrazovanja Roma, mog naroda.
Zovem se Hedina Sijerčić, rođena sam u Sarajevu. Diplomirana sam no-vinarka, diplomirana nastavnica razredne nastave i spisateljica. Od 1986. do 1992. godine bila sam prvi urednik radio i TV emisije za Rome na RTV Sarajevo. U Kanadi sam radila kao nastavnik pri Toronto District School Boardu i kao koordinator škola - roditelji pri romskoj organizaciji RCAC Toronto, a i kao ured-nik prvog magazina za Rome u Kanadi na romskom i engleskom jeziku. U Njemačkoj sam radila s djecom Roma kao nastavnik maternjeg jezika pri Rom e.V. Keln, a u Parizu sam održala radionicu romskog jezika za početnike-odrasle itd. itd. Da sad ne bih nabrajala svoje publikacije, pripremila sam svoju kratku bibliografiju:
Priznanje prvom autoru koji je na romskom jeziku objavio djela u Kanadi, 2008.Plaketa “Mali princ” za svesrdnu podršku manifestaciji “Vezeni most”, Tuzla, 2008.Nagrada za najbolju promociju djela na XXI sajmu knjiga u Sarajevu, 2009.Priznanje “Literarne kreacije 2010” – za kreativan literarni izražaj, KNS Sarajevo, Sarajevo, 2010.Ovom prilikom ću govoriti o djelu koje je za ovu konferenciju jedna od osnovnih tema za diskusiju, a na kojem
sam radila više godina. Riječ je o mom Bosansko-romskom i romsko-bosanskom rječniku, čiji je izdavač Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Za mene je nemoguće pričati o tematici romski jezik, kultura i historija Roma a ne spomenuti ime pokojnog romologa Rade Uhlika, koji je čitav svoj život posvetio Romima i proučavanju naše kul-ture, tradicije i jezika. Ovom prilikom želim u ime bosanskohercegovačkih Roma, kao i u svoje ime, odati spomen i zahvalnost romologu Radi Uhliku na njegovom nesebičnom radu i doprinosu na razvijanju i proučavanju romskog jezika. U pisanju mog Bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika koristila sam se uzorom rječnika preminulog romologa Rade Uhlika, zatim knjigama gramatike, s posebnim osvrtom na knjige (“Romski glagoli, njihovo poreklo i značenje”, “Zagonetke, mitovi i jezik Roma”) dr. Rajka Đurića, iskustvom i djelima “Learn Romani – Das duma Rro-manes” i “Romani Dictionary” profesora Ronalda Leea, kanadskog Roma Kalderaša, s kojim radim i sarađujem od 1997. godine, kao i uzorom pisane riječi elektronske korespondencije Roma širom svijeta. Moj rad je nastao nakon desetine godina intenzivnog pisanja i razmišljanja o načinu upotrebe romskog alfabeta, kao i o njegovoj upotrebi u finalnoj obradi rječnika, i naravno oko njegovog objavljivanja.
Napominjem, ja nisam lingvist, ja sam diplomirani novinar i edukator, tako da sam svoj rad bazirala na novinar-skom, nastavničkom i prevodilačkom iskustvu. Činjenica je da romski jezik još uvijek nije standardiziran, da se go-dinama radi na njegovoj standardizaciji. Isto tako, činjenica je i to da se romski jezik još uvijek koristi na dijalektnoj osnovi onih koji se služe pisanom riječi i romskim jezikom uopće. Moje razmišljanje o romskom jeziku gradilo se na osnovu mog iskustva, živeći i komunicirajući s Romima, Sintima i Kalama koji žive u Kanadi i Americi (češki, poljski, rumunski, bugarski, mađarski, ex-jugoslavenski, albanski, engleski, kanadski, španski, njemački, talijanski, sjeverno-američki, južnoamerički itd.).
Radeći kao glavni i odgovorni urednik s Ronaldom Leejem, Amdijem Asanoskim, Mariom Ines-Torresom, Ianom Hancockom, Zoltanom Heringom i drugim saradnicima na Romano Lilu, prvom magazinu za Rome u Kanadi na rom-sko-engleskom jeziku, od 1998. do 2001. godine, razmišljali smo i diskutirali kao i dogovarali jedan sistem pisanja na romskom jeziku kako bi svi Romi iz naše organizacije i Kanade, a tako i svijeta, mogli bez poteškoća čitati naš maga-zin. Morali smo uzeti u razmatranje različitosti pisanja na romskom jeziku, različitosti pisama zemalja u kojima Romi žive (Romi pišu uglavnom pismom zemlje u kojoj žive – latinicom i ćirilicom). Pokušali smo naći i pronaći put kako približiti romsko pisanje svim Romima koji žive kako u Evropi tako i na teritoriji Sjeverne i Južne Amerike i Australije. Tom prilikom smo došli do saznanja (preko razmjene e-mailova Roma iz cijelog svijeta) da se Romi koji se koriste
Hedina Tahirović SijerčićDipl. novinarka i
autorica Romsko-bosanskog rječnika
ROMSKO-BOSANSKI RJEČNIK
elektronskim načinom komunikacije služe pismom koje je jednostavno i razumljivo za sve nas podjednako. Takvom vrstom pisma smo se i mi služili, i to pismo je još uvijek najadekvatniji put pismenog elektronskog sporazumijevanja Roma iz čitavog svijeta. Kao dokumentaciju i potvrdu ove činjenice, posjedujem i isječke kopija elektronske kores-pondencije Roma iz čitavog svijeta. U mom rječniku služila sam se pismom koje se koristi putem elektronske svjetske komunikacije (engleska ortografija), s dodatnom varijantom romskog pisma koje se koristi u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama ex-Jugoslavije, zbog boljeg razumijevanja i lakšeg prihvaćanja svjetskog pisanja i njegovog razumijeva-nja i boljeg korištenja od naših Roma.
Primjer: abdest, vjersko pranje: pachapesko thovipe, paćapesko thovipe (nm) ili pachapesko thovipe, paćapesko thovipe (nm) abdest, vjersko pranje itd.
ROMSKI BOSANSKI
C, c C, c
Ch,ch Č,č Čh, čh Ć,ć Ćh, ćh
Dz, dz Dž, dž
Dj, dj Đ, đ
J, j J, j
Sh, sh Š, š
X, x H, h (grleno h)
Zh, zh Ž, ž
U nedostatku romskih riječi za pojedine pojmove koristila sam se internacionalnim riječima koje također koriste Ronald Lee, Yanko le Redzosko, Jorge Bernal, Nicolae Gheorghe, kao i mnoštvo drugih Roma i romskih medija; Valery Novoselsky, ERIO i drugi koji se služe pisanom romskom riječju. Naprimjer: doktor, socijalno, internet, konferencija, televizija, fax, muzika, kao i primjer riječi za strane svijeta i mjesece u godini i druge. Te riječi možete vidjeti u svakod-nevnoj razmjeni pisane elektronske komunikacije među Romima. Romski jezik ni do današnjih dana nije standardi-ziran, i koristi se na dijalektnoj osnovi onih koji se bave pisanom romskom riječju.
Naravno, zbog svih tih dijalektnih razlika i nemogućnosti usaglašavanja oko standardizacije, odnosno činjenice da svako misli da je njegov dijalekt najadekvatniji za internacionalnu upotrebu, razvile su se mnoge dileme, što je dovelo do toga da je romski jezik sastavni dio nastavnog plana i programa u veoma malom broju zemalja, koje se mogu prebrojati na prste jedne ruke.
Romske riječi koje sam zabilježila su riječi koje se najviše upotrebljavaju u govoru Roma Bosne i Hercegovine, u bosanskohercegovačkim romskim grupama Gurbeta (thanesko – mještanskih starosjedilaca, i čergaša – pokretnih romskih grupa). Ovdje moram napomenuti da u Bosni i Hercegovini živi između 80.000 i 100.000 Roma, od kojih prema podacima RIC-a “Kali Sara“ i njene predsjednica Sanele Bešić “3-5% Roma svakodnevno komunicira na rom-skom jeziku, između 10 i 15% (…) ‘znaju’ romski jezik, ali im nije svakodnevno komunikacijsko sredstvo, i negdje oko 20% samo u posebnim prilikama upražnjava površno znanje maternjeg jezika. Ovo su poražavajuće činjenice koje bi mogle utjecati da za 10-20 godina u BiH niko ne govori romskim jezikom.
Slična situacija je i u nekim zemljama u regiji“. Nadam se da ćete sada shvatiti ozbiljnost ovog problema, kao i neophodnost našeg okupljanja. Neophodnost očuvanja jezika, samim tim i naroda, očita je. Ovdje moram naglasiti i to da je vrlo bitno da se očuva identitet jezika ne samo Roma u cijelosti kao naroda nego i identitet Roma u pojedi-nim zemljama, sa specifičnostima dijalekta kojima ti Romi govore. Kao i svi jezici, tako i romski ima svoju dinamiku, izgovor, kao i upliv lokalnog, regionalnog i nacionalnog utjecaja glavnih jezika i dijalekata kojim se govori u određenoj zemlji. Jedan od oblika utjecaja na romski jezik je pismo nacionalnog jezika zemlje u kojoj Romi žive – latinica i ćiri-lica. Po mom mišljenju, dogovor o korištenju iste ortografije, pa makar ona bila i regionalnog karaktera, bit će korak naprijed ka očuvanju romskog jezika i njegove pisane riječi. Kao rezultat političkih dostignuća – odluka o primjeni Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima (Res. 1203/1993), o sudjelovanju predstavnika romske zajed-nice u njihovom razvoju i kreiranju nastavnog materijala o historiji, kulturi i jeziku Roma, romski jezik (Res. 2000/4) našao je svoju primjenu u javnom prostoru u obliku emitiranja emisija (radio i TV), tumačenja/prijevoda, nastavnog materijala itd., i time je povećana potreba za korištenjem jezika u njegovom pismenom obliku. Internet i moderni način komunikacije će doprinijeti i doprinose i pismenoj i usmenoj komunikaciji na romskom jeziku. Moje je mišlje-nje da u elektronskoj pismenoj komunikaciji leži budućnost romskog jezika.
Naravno, moj rječnik je pionirski korak u sistem edukacije na romskom jeziku. I mi, kao i sve obrazovne institu-cije, treba da prepoznamo neophodnost romskog jezika u nastavnom sistemu, neophodnost literature za djecu na romskom jeziku, uključenje naše historije, kulture, tradicije i pisanog stvaralaštva u nastavni plan i program, i to ne samo u planove i programe za Rome nego i u nastavne planove i programe u cijelosti. Koliko god mi trebamo da obrazujemo naš narod o nama samima, toliko je to obrazovanje o nama potrebno i onima koji nisu Romi.
U cilju objavljivanja drugog izdanja mog Rječnika, naravno, i dalje ga nadograđujem riječima kojima se koriste Romi komunicirajući drugim, meni poznatim dijalektima: arlijski, kalderaški…, koristeći se uzorima Gramatike romskog jezika Rajka Đurića i njenog prijevoda Alije Krasnićija, kao i djelima Ljatifa Demira.
Isto tako, kreirala sam i dalje nadograđujem i lekcije „Učimo romski jezik“, kako za odrasle tako i za djecu – početničke grupe. Bosansko-rom-ska izdanja mojih publikacija, gore navedenih, mogu poslužiti, kroz svoja stara i nova izdanja, boljoj edukaciji naših budućih generacija Roma i neroma.
Osim ovog mog obrazloženja načina pisanja rječnika, moram se dotaći i drugih problema koji ne zaobilaze ni romsku kulturu, tradiciju i jezik, a to su manipulacija, korupcija i politika u jeziku, kao i međuljudski problemi koji su njima prouzrokovani. Manipulacija i korupcija nauke i upotrebe romskog jezika je vrlo kompleksno pitanje. Jezik se sve više politizira, a Romi, posebno oni koji se daju manipulirati, a to su manje obrazovane ili nikako obrazovane strukture, na lak način objavljuju i promoviraju „svoja djela“, čiji su sadržaj oni samo potpisali ili nose „njihovo“ ime kao autora djela. Mnogi među nama Romima se identifikuju nekim profesionalnim zvanjima za koja uopće nemaju kvalifikacija, i baš takve među nama im-perijalisti u romskom jeziku koriste kao svoje kanale da bi provodili svoje ideje o romskom jeziku i u romskom jeziku, a kroz njih i svoj lingvistički imperijalizam. Neromi pokušavaju impresionirati institucije svojim „izu-mima“ u romskom jeziku, kao i nametnuti određeni dijalekt kao standard. I tako se taj imperijalizam i dalje razvija i nastavlja. „Naučnici”, kako se sami nazivaju „romanolozi“, uzimaju sebi za pravo da kreiraju jezik kako njima odgovara i zaboravili su da romski narod ima pravo odlučiti kako će pisati romski jezik u budućnosti.
Zatim, neuspjeh svojih ciljeva, naravno i normalno, pripisuju Romima potpisnicima djela, i tu se, kao i uvijek, pojavljuju Romi kao oni koji su „protiv standardizacije svog jezika”. Ali to nije ništa novo: postalo je “normalnost” da su krivi Romi za greške koje nikada nisu imali, a njihova greška je ta da su izmanipulirani i iskorumpirani za parče hljeba, do kojeg teško dolaze. Nažalost, ja moram i taj problem spomenuti na ovom skupu, jer je to zai-sta, po mom mišljenju, vrlo neophodno.
Također se moram pozvati na “online diskusije o jeziku”, koje vam mogu i dati na čitanje kao dokumentaciju o ovom problemu. Pozdravlja-jući sve vas koji ste došli na ovaj regionalni skup, dragi moji Romi, organi-zatori ove konferencije i posjetioci, isto tako želim skrenuti pažnju na to da mi bosanskohercegovački Romi ne smijemo zaboraviti našu državnost, koja je bosanskohercegovačka, te da je vrlo važno da mi, prije svega kao Bosanci i Hercegovci romske nacionalnosti, zadržimo svoj identitet, svoj jezik, odnosno dijalekt, koji je gurbetski. To nije uskraćeno ni Romima iz drugih, nama susjednih zemalja, niti Romima iz cijelog svijeta (Srbijako Rom, Kanadako Rom, Hungaricko Rom, Kosovako Rom, Bosnako Rom itd.).
Razvoj jezika zavisi i od društveno-ekonomskog razvoja i političke promjene u zemlji. Jezik je pitanje identiteta, a identitet bosanskohercegovačkih Roma je romski jezik koji govore bh. Romi (iako ga procentualno malo govore), a to je gurbetski dijalekt. Isto tako, postoje i oblici manipulacije Roma Romima, a oni se odražavaju ne samo u jeziku nego i u kulturi i tradiciji.
ODUMIRANJEM ROMSKOG JEZIKA BH ROMA ODUMRIJET ĆE I BH ROMI. BH IDENTITET ROMA U BIH TREBA DA SE OČUVA.
(Tema za diskusiju)Jezik i tradicija – “Romani
kris”, i pitanje problema zastupljenosti žena na konferencijama i na kongresima u rješavanju problema jezika, historije i kulture. Netolerancija i diskriminacija žene Romkinje od Roma i influence takozvane “Romane kris” u romskom pokretu. “Romani kris” – koja ne postoji među Romima u Bosni i Hercegovini, i njeno manipuliranje u svim sferama života i rada, dovodeći je i na prostore na kojima nikad nije ni egzistirala.
I za kraj bih željela da vam pročitam ove stihove: Stonoga je bila sretna duša Dok jednog dana, u šali, žaba nije rekla: ”Prijateljice, kada hodaš, Koju nogu stavljaš prije koje?” Nakon toga, zbunjena, Stonoga leže naopačke Mrdajući se u jarku i Prebirući pitanje o trčanju!
Zen Budhist Sutra
Veljko Kajtazi
Ing. elektrotehnike i autor prvog Romsko-hrvatskog rječnika
ROMSKO - HRVATSKI RJEČNIK
Poštovano gospodo,Izuzetna mi je čast da vas pozdravim i zahvalim organizatoru, a
posebno gđi Saneli Bešić i prijatelju Dervi Sejdiću, koji su me pozvali na regionalnu konferenciju „Jezik, historija i kultura Roma – jučer-danas-sutra“.
Na samom početku, htio bih se predstaviti onima koji me ne znaju. Moram priznati da nemam baš često priliku biti pred ovako velikim skupom te osjećam i malu tremu.
Ja sam Veljko Kajtazi i rođen sam u Kosovskoj Mitrovici. Poslije završetka vojne škole u Rajlovcu radio sam 14 godina kao inžinjer elektrotehnike i časnik u zračnoj luci Pleso u Zagrebu, godinu dana kao nastavnik elektrotehnike u Srednjoj tehničkoj školi u Virovitici.
Autor sam prvog romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika koji je objavljen (2008) i jedini sam sudski tumač za romski jezik u Hrvatskoj.
Predsjednik sam romskog karate kluba „Shiro“ u Zagrebu i Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ Inicijator sam osnivanja krovne Udruge „CENTAR ZA PROVEDBU INTEGRACIJE U EU“ u kojoj je uključeno 27 romskih Udruga iz cijele Hrvatske.
UZOR „ KALI SARA“Udruga za promicanje obrazovanja Roma u RH „KALI SARA“ djeluje
u gradu Zagrebu već nekoliko godina. Djelokrug rada naše udruge baziran je na grad Zagreb i Zagrebačku županiju, ali isto tako aktivno učestvujemo u rješavanju romskih pitanja na državnom nivou. Vrlo često surađujemo sa romskim i ne romskim Udrugama iz cijele Hrvatske.
Osnovna djelatnost naše udruge je rad s romskom djecom i mladim, a uska djelatnost naše Udruge je na polju obrazovanja Roma kroz predškolsko obrazovanje, osnovno i srednje obrazovanje, sve do najvišeg stupnja obrazovanja.Nastojimo da naš cjelokupni rad bude u službi romskog naroda u Hrvatskoj, na dobrobit Roma, a i šire društvene zajednice.
Naša Udruga „KALI SARA“ tradicionalno organizira ljetne i zimske edukacijske škole, koje su ocijenjene vrlo korisnim za romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, naročito mlade Rome. Naše edukacijske škole prvenstveno su posvećene romskom jeziku, njegovoj uporabi i poznavanju.
Zamisao o romskom rječni-ku javila se u meni još tijekom ranoga školovanja jer sam nailazio na teškoće zbog dvo- i trojezičnosti svoje okoline. Sazrijevanje i odgoj u višena-cionalnim sredinama (Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska) učvrstilo je moju nakanu da osmislim romski rječnik koji će pomoći mladim ljudima u školo-vanju i snalaženju kroz život.
Uvjeren sam da ovaj rječ-nik može poslužiti Romima pri opismenjivanju i školovanju na svim razinama. Moja nakana da napišem romsko-hrvatski rječnik naposljetku se počela ostvarivati kroz dugogodišnji rad s djecom i mladeži.
Konačnu odluku da napišem ovaj rječnik mogu zahvaliti izravnom radu s romskom po-pulacijom svih dobi.
Edukacijske ljetne škole s romskom mladeži još su više učvrstile moje uvjerenje da je romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik prijeko potreban za Rome.Sva ispitivanja prove-dena među mladim Romima i njihovim obiteljima pokazala su prilično loše stanje u poznava-nju i uporabi romskog jezika u svakodnevnom životu.
Romski se jezik nije uspio afirmirati u općoj uporabi, pa je posljedica toga polagano odumiranje toga jezika. Najnovija istraživanja potvrdila su strahovanja da neke romske sredine u Hrvatskoj uopće ne govore jezikom svojih predaka i nemaju nikakve navike koristiti se njime.
U koncept rječnika sam krenuo od spoznaje da na ovim prostorima nema literature koja bi doticala problematiku romskog jezika. Stoga sam već na početku imao većih problema. U pomoć su priskočili moji prijatelji iz mnogih evropskih zemalja.
Kroz izravne kontakte sam krenuo u osmišljavanje obima rječnika, skupljao sam i zapisivao svaki pojedinačni slučaj koji je mogao pomoći u izradi okosnice rječnika.
Godinama sam obilazio Njemačku, Belgiju, Francusku, Italiju, Madžarsku, Rumunjsku, Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Češku i Bugarsku. Svakim danom i mjesecom bio sam sve bliže osnovnoj koncepciji rječnika. Moja nastojanja prepoznali su HAZU i prof. Alemko Gluhak, koji mi je nesebično pomagao u radu na rječniku, a kasnije i na promicanju kroz gradove Republike Hrvatske.
Odjel za orijentalistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu izvršio je temeljite korekcije i aktivno učestvovao u krajnjem produktu. Važnu ulogu u kompletiranju rječnika imali su Romi starije dobi, koji poznaju romski jezik i njime se služe cijeli život. Na rječniku sam radio punih osam godina, upoznao sam mnogo ljudi, koji su utkali dio sebe u ovaj moj najznačajniji projekt u životu. Svima njima veliko hvala.
Zanimljiv je jedan vrlo važan detalj koji karakterizira ovaj 1. ROM-HR-HR-ROM rječnik. Upravo je ova vrijedna knjiga inicirala osnivanje Dana romskog jezika jer je pobudila niz pitanja u smislu očuvanja romskog jezika na ovim prostorima. Velika čast nam je pripala nakon što je 7. kongres IRU, održan u Zagrebu 2008. godine, prepoznao i pismeno verificirao ideju o SVJETSKOM DANU ROMSKOG JEZIKA. Na taj način nastala je i POVELJA o svjetskom danu romskog jezika, čiji su potpisnici osobe iz javnog života – njih 254 – koje su prepoznale punu veličinu 1. ROM-HR-HR-ROM rječnika kao inicijatora svjetskog skupa o romskom jeziku.
Pošto smo kao Udruga dobili podršku za obilježavanje Dana romskog jezika na svjetskom nivou, krenuli smo s nizom aktivnosti. Glavna aktivnost u cijeloj 2009. godini bila je promocija 1.ROM-HR-HR-ROM rječnika te obilježavanje SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA. U okviru naših aktivnosti, obišli smo 10 gradova diljem Republike Hrvatske kako bi javnost bila pobliže upoznata s događanjima oko 1. ROM-HR-HR-ROM rječnika i Svjetskog dana romskog jezika. Skromno možemo potvrditi da smo dobili široku podršku za ideju o obilježavanju Dana romskog jezika na svjetskom nivou.
Završavajući ovo izlaganje, želim napomenuti da sam vrlo sretan što sam svoju ideju i svoj rječnik stavio u službu romskog naroda ne samo u Hrvatskoj. Vrlo sam ponosan što je baš moj rječnik inicirao osnivanje Dana romskog jezika na svjetskom nivou. Taj dan će se obilježavati svake godine 5. studenog, baš na dan izlaska iz tiska Prvog ROM-HR-HR-ROM rječnika. Koristim se ovom prilikom da vas pozovem da nam se pridružite ove godine na dan 5. studenog jer ćemo nastaviti s radom i poslovima koje nismo završili prošle godine. Prvi svjetski dan romskog jezika obilježili su predstavnici 22 zemlje svijeta, a ove godine sam siguran da će nam se pridružiti i mnogi drugi.
Rječnik je formata B5, tvrdo ukoričen i sadrži 12.000 riječi. Sastavljen je kao ROM-HR i HR-ROM, što je pogodnost za izučavanje romskog jezika i za one ljude koji ne poznaju jezik. Napisan je fonetski, objašnjena je gramatika, te su sročeni kori-sni izrazi na kraju rječnika.
Rječnik će biti od velike po-moći pri izučavanju romskog jezika, što su uostalom potvrdili i recenzenti međunarodnog ugleda na čelu s dr. Marcelom Curthadeom, te dr. Rajkom Đurićem, prof. Ljatifom Demi-rom, dr. Nikolom Rasićem, dr. Zoranom Lapovim, kao i Odjel za orijentalistiku pri Filozofskom fakultetu iz Zagreba.
Svima njima, ja kao autor i naše društvo u cjelini, zahva-ljujemo što su prepoznali nešto što će, nadam se, unijeti korje-nite promjene u očuvanju rom-skog jezika na ovim prostorima i njegovu bržu afirmaciju.
Samanta Baranja je rođena 1982. godine u Murskoj Soboti u Sloveniji.
Nakon osnovne škole upisala se u gimnaziju. Godine 2008. godine završila je studij njemačkog jezika i literature na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Tre-nutačno je upisana na doktorski studij lingvistike na Katedri za opću i kompa-rativnu lingvistiku na ljubljanskom Filozofskom fakultetu. Priprema doktorsku disertaciju na temu ˝Jezikovne specifike prekmurske romščine u kontekstu juž-nocentralnih dialekata romskog jezika˝.
Od marta 2009. godine radi kao istraživačica na Pedagoškom institutu u Lju-bljani, gdje se bavi raznim evaluacijskim studijama (trenutačno evaluacijskom studijom uspješnosti romske djece u slovenskim osnovnim školama), istraži-vanjem romskog jezika iz morfološkog vidika (posebno prekmurskim romskim jezikom) i prevođenjem slikovnica za predškolsku djecu na romski jezik.
Predsjednica je Romskog akademskog kluba, koji je klub romskih studenata. Trenutačno ima 30 članova, od kojih je 15 romskih studenata.
Članovi Romskog akademskog kluba su 2009. godine u suorganizaciji sa Slovenskim etnografskim muzejom i društvom ZULK iz Maribora organizirali 1. festival romske kulture, koji su nazvali Romano Čhon / Romski mjesec. Ovaj festival trajao je cijeli travanj u Ljubljani i Mariboru. Festival je bio pod okriljem kampanje Dosta!, koja je usmjerena ka borbi protiv predrasuda i stereotipa prema Romima. Na festivalu je prikazana pestra romska kultura, koju su pratili temperamentni nastupi različitih domaćih i stranih muzičkih izvođača, foto-grafske izložbe, radionice za djecu i odrasle, filmske večeri, predavanja i semi-nari na romsku tematiku.
U srpnju iste godine pri-redili su 1. romski kamp za djecu u romskom naselju Vanča vas – Borejci, koji je trajao jedan tjedan. U kam-pu su djeca bila aktivna na različitim sociološkim, kre-
ativnim, jezičkim, sportskim i plesnim radionicama. Bilo je oko 40-ero djece. Djecu su nagra-dili posjetom zoološkom vrtu u Ljubljani, gdje su upoznali svijet životinja.
Ove godine su zajedno sa ostalim organizatorima organizirali 2. festival romske kulture, koji su proširili na četiri grada (Murska Sobota, Maribor, Novo Mesto, Ljubljana).
Od samog početka članovi Romskog akademskog kluba u ško-lama i romskim naseljima predstavljaju se kao primjeri dobre prakse i tako pokušavaju svojom životnom pričom motivirati mlade Rome da produže svoje obrazovanje. Pripremaju se već za 2. romski kamp, koji će proširiti na Do-lenjsko. Spremaju se također na veliki slovenski projekt, gdje će pored ostalih stvari nuditi instrukcije djeci u teškom socijalnom stanju. Žele također surađivati sa ostalim studentskim organizacijama po svijetu i tako napraviti jednu internacionalnu mrežu romskih intelektualaca.
Samanta Baranja
Profesor književnosti i istraživačica na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani
ROMSKI JEZIK U REPUBLICI SLOVENIJI
Romski akademski klub je osnovan 31. maja 2008. godine na svjetskom romskom festivalu „Khamoro“ u Pragu. Glavni cilj ovog društva je promovirati bitnost edukacije Roma, ula-gati napore za poboljšavanje boravišnog, socijalnog i eko-nomskog položaja romskog naroda, ulagati napore za očuvanje i razvijanje narodnog identiteta pripadnika romskog naroda, osobito jezika i kulture, zauzimati se za jednakopravno uključivanje i integraciju Roma u javni život i suprotstavljati se pojavama etničke odbojnosti i diskriminacije Roma.
Cilj Romskog akademskog kluba je povećati broj đaka romskog naroda u srednjim školama, osobito u gimnazi-jama, povećati broj studenta romskog naroda na slovenskim sveučilištima, osnivati stipen-dijski fond za đake i studente Rome i rezervirati postotak studentskih kreveta za studente Rome.
Dame i gospodo, vrlo uvažene kolege i prijatelji, osećam potrebu da na početku svog izlaganja kao predsednik Novinsko-informativne agencije Roma zahvalim pre svega organizatorima ovog po meni veoma značajnog skupa, po čijem sam pozivu pozvan da svojim razmišljanjima o uticaju romskog jezika u medijima naznačim od kakvog je značaja službena upotreba romskog jezika u elektronskim i printanim me-dijima, kao i u ostalim institucijama države.
Tema mog izlaganja je ,,Uticaj romskog jezika u medijima”.Jedno od osnovnih prava jeste pravo na slobodno korišćenje maternjeg jezika i
njegov razvoj. Za to je potrebno stvoriti adekvatne uslove. Pošto je jezik deo kultur-nog života ljudi, čak neotuđivi deo kulturnog razvoja, kako je to definisano u konven-ciji protiv diskriminacije u obrazovanju (UNESCO, Doc, 11C, 144, XII 1960, višejezički demografski rečnik), neophodno je stvoriti uslove za standardizaciju romskog jezika, u smislu i na način na koji je to predviđeno Rezolucijom Četvrtog svetskog kongresa Roma i Sinta. Romski jezik, koji za Rome ima neprocenjiv nacionalni, kulturni i isto-rijski značaj, treba da kao kulturno dobro, koje se neprestano ugrožava, uživa zaštitu UNESCO-a u meri i na način kao što je to slučaj sa kulturnim dobrima, istorijskim zna-menitostima i prirodnim retkostima raznih naroda i zemalja. Pošto ovaj narod nema svoju državu, međunarodna zajednica, u ovom slučaju UNESCO, treba da preduzima ulogu zaštitnika njegovog najznačajnijeg kulturnog dobra – jezika.
U situaciji u kojoj je romski narod danas ukazala se potreba za informativnim medijima koji bi vršili ne samo obrazovnu već i pokretačku funkciju u našem narodu. Elektronski i printani mediji su danas od izuzetnog značaja za naš narod i njegovu emancipaciju. Ovo je prilika da se razmene i obogate iskustva i nađu putevi i forme za međusobnu aktivnu saradnju. Na taj način će se sadržajno obogaćivati i mediji na romskom, usavršavati kadrovi i razvijati naš romski jezik. Danas je više nego ikad neophodno da se svet upozna s pravim karakterom i identitetom romske prošlosti i sadašnjosti kako bi se između Roma i ostalog dela sveta uspostavilo veće razumeva-nje i prisnija saradnja. Borba za potpuno ostvarivanje kulturne ravnopravnosti Roma na svim meridijanima ove planete biće samo jedna od vodilja uređivačke politike naših elektronskih i printanih medija, ali će istovremeno i graditi mostove prema stranim prijateljima u ovim burnim vremenima. S druge strane, mi se nadamo da će na ovaj način problemi Roma doći do šireg auditorijuma, probuditi interesovanje i znatiželju, jer su neosnovane predrasude nastale usled neznanja o moralnim vred-nostima našeg naroda.
Naš cilj je da se konačno stvori atmosfera simpatije, koja bi omogućila Romima da jednog velikog dana ponosno zauzmu svoje mesto u ljudskoj zajednici. Bez pisa-ne reči Romi ne mogu stvoriti kolektivnu, kulturnu i nacionalnu integraciju. Reč je, naime, o pravu korišćenja maternjeg jezika, osnivanju naučnih i kulturnih institucija, izdavačkoj delatnosti, medijima... Naši printani i elektronski mediji neće biti mediji koji će konkurisati postojećim medijima u zemlji i svetu. Naši ciljevi su precizni i stro-go određeni. Na našim elektronskim i printanim medijima, gde će biti mnogo reči i mnogo slika, naći ćete analize i studije koje ste morali da tražite na drugim jezicima ili u medijima koje je vrlo teško pronaći. Samit šefova država i vlada održan u Strazburu 1997. definisao je prioritetne ciljeve za Evropu dvadeset i prvog veka, dodeljujući Sa-vetu Evrope zadatak da “gradi slobodnije, tolerantnije i pravednije evropsko društvo, zasnovano na zajedničkim vrednostima kao što su sloboda izražavanja i informisanja, kulturna raznovrsnost i jednako dostojanstvo svih ljudskih bića”. S tim u vezi, mislimo
Bajram HalitiDipl. pravnik i predsednik
Novinsko-informativne agencije Roma
UTICAJ ROMSKOG JEZIKA U MEDIJIMA
Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da osnivaju i održava-ju medije na svom jeziku.
1. Države članice trebalo bi da preuzimaju obavezu da za one koji se koriste regionalnim ili ma-njinskim jezicima na teritoriji na kojoj se ovi jezici govore, u skladu sa situacijom svakog od jezika, od stepena do kojeg javne vlasti, di-rektno ili indirektno, imaju nadlež-nost, moć, ili igraju odgovarajuću ulogu u ovoj oblasti, i poštujući princip nezavisnosti i autonomno-sti sredstava javnog informisanja:
u smislu u kom radio i tele-a) vizija ostvaruju ulogu javne službe:
da obezbede stvaranje • makar jedne radio stanice i jednog televizijskog kanala na regionalnim ili manjin-skim jezicima; ilida ohrabre ili olakšaju stva-• ranje makar jedne radio stanice ili jednog televizij-skog kanala na regionalnim ili manjinskim jezicima; ilida omoguće odgovarajuće • odredbe zahvaljujući kojim bi prikazivači programa po-nudili sadržaje na regional-nim ili manjinskim jezicima;
da ohrabre ili olakšaju stvara-b) nje barem jedne radio stanice na regionalnim ili manjinskim jezicima; ili
da ohrabre ili olakšaju re-• dovno emitovanje televizij-skog programa na regional-nim ili manjinskim jezicima;
da bi „romski elektronski i printani mediji” mogli da promovišu prava Roma u ostva-rivanju njihovog kulturnog i verskog identiteta, kao i afirmaciju i zaštitu ljudskih, gra-đanskih i političkih prava na Balkanu i šire. Reč je, naime, o pravu korišćenja mater-njeg jezika, osnivanju naučnih i kulturnih institucija, izdavačkoj delatnosti, medijima. Mediji u svom radu ostvaruju obrazovnu i kulturnu funkciju, koriste se maternjim jezikom i, ukupno gledano, potvrđuju nacionalni identitet.
Osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju pravo da slobodno ispolja-vaju, čuvaju i razvijaju svoj etnički, kulturni, lingvistički ili regionalni identitet i da očuvaju i razvijaju svoju kulturu u svim aspektima, oslobođeni od bilo kakvog po-kušaja asimilacije protiv njihove volje. Država je obavezna da u programima radija i televizije čiji je osnivač obezbedi informativne sadržaje na jeziku manjinske zajedni-ce, a može da osniva i posebne radio i TV stanice koje bi emitovale program na je-zicima manjinskih zajednica. Ostaje se, dakle, u uverenju da će i pripadnici manjina, pod jednakim uslovima, ostvariti svoje RTV stanice i preko njih, eventualno, povećati obim informisanja na maternjim jezicima. Verovatno je to i najbolji put (mada eko-nomski za sada i najteži) da se dođe do boljitka bez ikakvog uplitanja države. Zato treba slobodno osnivati privatne i mešovite fondacije za razvoj radiotelevizijskih sta-nica ili programa na jezicima manjinskih zajednica, kao i za razvoj programa i medija koji deluju u pravcu međusobnog upoznavanja i povezivanja različitih nacionalnih i etničkih zajednica.
Javna RTV mreža dužna je da realizuje obavezu države da se obezbedi dostu-pnost do kanala, širenje i primanje informacija nacionalnim manjinama na njihovom maternjem jeziku. Od ove obaveze ona ne može odustati bez obzira na to da li će se pojaviti još RTV stanica u svojini pripadnika manjina, ili na njihovim jezicima. Pošto ne postoje propisane kvote takvih programa, a nacionalne manjine traže više, ne vidimo drugo rešenje osim da se o tome postigne pravedan dogovor. On će se lakše postići ako se promene i politički i ekonomski uslovi u kojima se sada razgovara, na relaciji država – manjine, i o mnogo bitnijim stvarima. Isto tako je važno da se već postojeća mreža lokalnih RTV stanica kod kojih nije završena transformacija druš-tvene svojine zaduži da i nakon promene osnivača ispunjava opravdane zahteve za informisanjem na jezicima nacionalnih manjina. Čak bi se ovo moglo postaviti i kao uslov za svojinsku transformaciju.
I na kraju, prilikom dodeljivanja licence i talasnih dužina prednost treba da se da onim stanicama koje će u programu favorizovati nacionalne, kulturne ili jezičke manjinske zajednice. U zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u poje-dinim zemljama tranzicije pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na potpuno i nepristrasno obaveštavanje na svom jeziku, uključujući pravo na izražavanje, pri-manje, slanje i razmenu informacija i ideja putem štampe i drugih sredstava javnog informisanja.
Države u tranziciji bi trebalo da u programima radija i televizije javnog servisa obezbede informativne, kulturne i obrazovne sadržaje na jeziku nacionalne manjine, a mogu da osnivaju i posebne radio i televizijske stanice koje bi emitovale programe na jezicima nacionalnih manjina.
Države članice preuzimaju obavezu da garantuju slobodu direktnog prijema radio i televizijskog programa iz susednih zemalja na jeziku koji je isti ili sličan regionalnom ili manjinskom jeziku, kao i da se ne suprotstavljaju reemitovanju radio i televizijskih programa iz susednih zemalja na ovom jeziku. Države članice preuzimaju obavezu da obezbede da interesi korisnika regionalnih ili manjinskih jezika budu predstavljeni i uzeti u obzir tako što se mogu stvarati odgovarajuća tela koja bi bila u skladu sa zako-nom i odgovornostima koje postoje kada se garantuje sloboda i pluralizam medija. Da li će i u kojoj meri ovaj poduhvat uspeti, to zavisi prvenstveno od toga koliko se poštuju i štite prava za unapređenje jezičkog, kulturnog i opšteg razvoja nacionalnih manjina u Evropi i svetu, koja su inače definisana u mnogim dokumentima, počevši od Opšte deklaracije o pravima čoveka UN-a, pa do niza drugih međunacionalnih akata o sprečavanju diskriminacije i zaštiti nacionalnih manjina. Odista smatram da će danas politički razum u zemljama u tranziciji pobediti i da će podržati pokretanje naših elektronskih i printanih medija. Ja se tome iskreno nadam. Romski intelektualci čine sve veće napore da položaj romskog maternjeg jezika po-boljšaju i svojoj usmenoj kulturnoj baštini obezbede trajno mesto u sveukupnom kulturnom nasleđu jugoslovenskih naroda i narodnosti ili naroda eks-Jugoslavije.
da ohrabre ili olakšaju stvara-c) nje barem jednog televizijskog kanala na regionalnim ili ma-njinskim jezicima; ili
da ohrabre ili olakšaju re-• dovno emitovanje televizij-skog programa na regional-nim ili manjinskim jezicima;da ohrabre ili olakšaju pro-• izvodnju i distribuciju audio ili audiovizuelnih radova na regionalnim ili manjinskim jezicima;
da ohrabre ili olakšaju stva-d) ranje i očuvanje makar jednih novina na regionalnim ili ma-njinskim jezicima; ili
da ohrabre ili olakšaju re-• dovno objavljivanje novin-skih članaka na regionalnim ili manjinskim jezicima;
da pokriju dodatne troškove e) onih sredstava javnog informi-sanja koja se koriste regional-nim ili manjinskim jezicima u slučajevima kada zakon i inače omogućava finansijsku pomoć sredstvima javnog informisa-nja; ili
da primene postojeće mere • finansijske podrške i na audiovizuelnu produkciju na regionalnim ili manjinskim jezicima;
da pomognu obrazovanje f) novinara i ostalih zaposlenih u sredstvima javnog informi-sanja koja koriste regionalne ili manjinske jezike.
Bajram HalitiUl Atanasije Pulje br 1011080 Zemun - Srbija
00381 11 373 09 0200381 69 512 1956
Udruženje „Kali Sara” – Romski informativni centar, u saradnji s Programom MDG-F „Poboljšanje kulturnog ra-zumijevanja u BiH“ i OSCE misijom u Bosni i Hercegovini, organiziralo je regionalnu konferenciju „Jezik, historija i kultura Roma – jučer-danas-sutra”, koja je održana u hotelu Hollywood u Sarajevu 1. i 2. juna 2010. godine.
U Bosni i Hercegovini danas živi između 80.000 i 100.000 Roma, od kojih svega 3-5% svakodnevno komunicira na romskom jeziku, 10-15% „pozna” romski jezik, ali im nije svakodnevno komunikacijsko sredstvo, i oko 20% samo u posebnim prilikama površno upražnjava znanje maternjeg jezika. Ovo su poražavajuće činjenice, koje bi mogle utje-cati na to da za 10 do 20 godina u Bosni i Hercegovini niko ne govori romskim jezikom. Slična situacija je i u nekim zemljama u regiji.
U cilju opstanka romskog jezika na ovim prostorima, njegove standardizacije, institucionalizacije i uvrštavanja u školske planove i programe, a sve u skladu s Akcionim planom o obrazovnim potrebama Roma i prioritetima Dekade Roma 2005-2015. godine, organizirana je i ova konferencija.
Na konferenciji su učestvovali eksperti – lingvisti, profesori, predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine, predstavnici međunarodnih organizacija, novinari i lideri romskih nevladinih organizacija iz šest zemalja: Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine, koji su donijeli sljedeće zaključke:
Predstavnici navedenih ze-1. malja koji su učestvovali na konferenciji usaglasili su se da postoji potreba za stan-dardizacijom romskog jezika. U tom cilju je u periodu do kraja 2010. godine potrebno oformiti ekspertnu radnu grupu koja će raditi na stan-dardizaciji romskog jezika;Organizacija Kali Sara – Rom-2. ski informativni centar se obavezuje da do početka augusta 2010. godine iden-tifikuje i sačini spisak struč-njaka – lingvista i profesora, koji će raditi u radnoj grupi za standardizaciju romskog jezika; Učesnici konferencije su se dogovorili da u periodu do marta 2011. godine usaglase/naprave zajedničke opšte/3. opće principe/načela – ortografske standarde – za sve zemlje članice prisutne na konferenciji, a koji su predu-slov za početak standardizacije romskog jezika;Učesnici konferencije podržali su zajednička regionalna proučavanja, istraživanja i izučavanja romskog jezika, 4. historije i kulture na istraživačkoj i akademskoj razini u spomenutim zemljama, te prijedlog da se posebnosti romskog jezika i kulture prenose putem periodičnih izdanja na romskom, b/h/s, makedonskom i slovenskom jeziku, putem kurseva, edukacijskih seminara, prijevoda, antologija, izložbi, pozorišnih djela i drugog;Učesnici konferencije su se također usaglasili da postoji potreba za formiranjem regionalnog centra za istraži-5. vanje romskog jezika, po preporuci učesnika u Republici Sloveniji; Zaključeno je da postoji potreba za organiziranjem simpozija profesora/eksperata/edukatora za jezik i historiju. 6. Jedan od ciljeva organiziranja simpozija trebao bi biti uspostavljanje mreže profesora/eksperata za navedene teme; Zaključeno je da se u cilju promocije jezika, historije i kulture Roma pokrene regionalni časopis koji bi bio dvo-7. jezičan i izlazio bi četiri puta godišnje. Po preporuci učesnika, sjedište regionalnog časopisa bi trebalo da bude u Sarajevu;U skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manjina ze-8. mlje članice Vijeća Evrope trebale bi omogućiti nacionalnim manjinama programe na TV i radiju na jezicima nacionalnih manjina; Zaključeno je da je potrebno umrežavanje romskih medija s ciljem zajedničkog djelovanja; 9. Učesnici konferencije izabrali su predstavnike/učesnike konferencije koji će sačinjavati radnu grupu za proved-10. bu zaključaka ove regionalne konferencije: Samanta Baranje (Slovenija), Nazif Mehmedi (Hrvatska), Sanela Bešić (Bosna i Hercegovina), Bajram Haliti (Srbija), Nezdet Mustafa (Makedonija), Fatima Naza (Crna Gora).
ZAKLJUČCI REGIONALNE KONFERENCIJE
SPISAK UČESNIKA REGIONALNE KONFERENCIJE „JEZIK, HISTORIJA I KULTURA ROMA – JUČER – DANAS – SUTRALISTA E MANUŠENGI SAVE SO SAS KI REGIONALNIKANI KONFERENCA ERATI – AVDIVE – TEHARA – TAJSA
Hotel „Hollywood“ 1-2. 6. 2010.Br./n-r. Ime i prezime /
Anav thaj fam.anav Organizacija / Organizacia Funkcija / Funkcia Telefon / Telefono e-mail
1. Aleksandra Janković-Krstović OSCE BiH Savjetnik za obrazovanje / Konsiliaro vašo sikljovipe 061 137 194 [email protected]
2. Elma Ćurulija Caritas Švicarske Projekt menadžer / Projekt menadžero 061 863 656 [email protected]
3. Dragoljub Acković Romski muzej / Romano Muzejo Direktor / Direktoro 063 280 075 [email protected]
4. Cvijan Jovanović Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske / Ministaripe vašo sikljovipe thaj kultura ki R-S Viši stručni saradnik / Učo phirnikano kolaboratoro 065 622 400 051 338 436 [email protected]
5. Goran Jurčić Federalno ministarstvo obrazovanja i kulture / Federalnikano ministeripe vaši edukacia thaj kultura Stručni savjetnik / Phirnutno konsiliaro 036 355 700 [email protected]
6. Zoran Udovičić Media plan institut / Media Plan Instituto Direktor / Direktoro 033 717 840 [email protected]
7. Milan Ljubojević Odjeljenje za obrazovanje / Ulavdo ofiso vašo sikljovipe Savjetnik za predškolsko i osnovno obrazovanje / Konsiliaro vašo angloškolako thaj fundavno sikljovipe 066 918 063 [email protected]
8. Nedžada Faginović UNICEF-MDG-F Kultura za razvoj / UNICEF- MDG F Kultura vašo barjovipe Education project officer / Education project officer 033 563 653 [email protected]
9. Pavle Banjac MDG-F Kultura za razvoj / MDG F Kultura vašo barjovipe Program oficir / Program oficero 033 563 649 [email protected]
10. Hanifa Sejdić Udruženje Naša mladost Koordinator / Kordinatoro 062 404 150 [email protected]
11. Hedina Sijerčić Autorica Romskog rječnika / Autoro Romane alavaresko 0492833574909 [email protected]
12. Nazif Mehmedi Vlada Republike Hrvatske / Parlamento- Republika Kroacia Saborski zastupnik za nacionalne manjine Hrvatske / Deputato 01/4569 472 622 Fax
13. Snježana Mirković Udruženje “Romska djevojka” / Organizacia “Romska Djevojka” Predsjednica udruženja / Prezidento 065 275 719 [email protected]
14. Dina Borovina Prosvjetno-pedagoški zavod - Kanton Sarajevo / Edukaciako Pedagogikano Zavodo - Kanton Sarajevo Direktor / Direktori 061 866 467 [email protected]
15. Nina Carlsson Švedska ambasada / Švediaki Ambasada Praktikant / Praktikanti ------- [email protected]
16. Elma Turković Norveška ambasada / Norvegiaki Ambasada Praktikant / Praktikanti -------- [email protected]
17. Amila Terzimehić MDG-F UNESCO Projekt asistent / Projekt asistento 033 222 796 [email protected]
18. Siniša Šešum UNESCO Program officer 033 222 796 [email protected]
19. Dženana Trbić Fond otvoreno društvo BiH / Fondo Putardo amalipe BiH Koordinator programa obrazovanja / Kordinatoro ko programo sikljovipasko 033 444 488 [email protected]
20. Jasmina Hercegovac Federalno ministarstvo rada i socijalne politike / Federalno ministeripe e butjako thaj soc. politikako Šef odsjeka 033 712 340 [email protected]
21. Ljatif Demir RKEC “DARHIA“ Direktor / Direktoro 0038976480019 [email protected]
22. Edis Hasan Vlada Makedonije / Radži R Makedonia Savjetnik / Konsiliaro 070 502 144 [email protected]
23. Naza Fatima CRI-66 Asistent / Asistento 0038268477187 [email protected]
24. Nihada Behadžić Savez Roma Republike Srpske R-S / Unia Romengi ki Republika Srpska Član / Dženo 061 665 011
25. Goran Balić Savez Roma Republike Srpske R-S / Unia Romengi ki Republika Srpska Član / Dženo 062 705 667
26. Fehim Osmanović Vijeće Roma Federacije BiH Teneripe / Konsilo Romengo Fed. BiH Teneripe Predsjednik / Prezidento 063 579 789 Fehim.Osmanović@tel.net.ba
27. Cvijan Jovanović Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske / Ministaripe e edukaciako thaj kulturako R-S Viši stručni saradnik / Učo phirnipasko kolaboratoro O65 622 400 [email protected]
28. Veljko Kajtazi Udruženje Uzor „Kali Sara“ Predsjednik / Prezidento 00385-91 790-3906 [email protected]
29. Samanta Baranja Romski akademski klub (Slovenija) / Romano Akademikano Klubo (Slovenija) Predsjednica RAK-a / Prezidento RAK-a 031 415 316 [email protected]
30. Tina Friedreich Romski akademski klub / Romano Akademikano Klubo Član Romskog akademskog kluba KKlub(student) / Dženi (studento) 00386 41 268 694 [email protected]
31. Adnan Tahirović Udruženje „Ponjir“ - Ključ / Organizacia „Ponjir“-Kljuć Član / Dženi 066 730 115 [email protected]
32. Aldina Fafulović Udruženje „Ternipe“ - Vitez / Organizacia „Ternipe“-Vitez Član / Dženi 063 958-697 [email protected]
33. Bajram Haliti Novinsko-informativna agencija Roma / NIRA Predsjednik / Prezidento 0038111337090200381696862902 [email protected]
34. Abazi Alija Udruženje “Braća Romi” -Sarajevo / Organizacia “Phrala Roma”-Sarajevo Predsjednik / Prezidento 061 243 714
35. Bajro Beganović Udruženje “Naša budućnost” / Organizacia “Naša Budućnost” Predsjednik / Prezidento 061 546 801
36. Muhamed Hasanović Udruženje “Sarajevski Romi” / Organizacia “Sarajevake Roma” Predsjednik / Prezidento 061 274 883 [email protected]
37. Azemina Bešić Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” Član / Dženi 061 713 027 [email protected]
38. Medina Mujić Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” PR 061 824 199 [email protected]
39. Dubravka Kovačević Care Int. NWB Menadžer / Menadžero 033 536 790 [email protected]
40. Sanela Bešić Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” Predsjednica / Prezidento 033 236 910 [email protected]
41. Milena Jurić MLJPI BiH Stručni savjetnik / Phirnikano konsiliaro 033 703 965 [email protected]
42. Mensur Krama Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” Logističar / Logističaro 061 210 918 [email protected]
43. Mujo Fafulović Udruženje “Euro Romalen” - Kakanj / Organizacia “Euro Romalen” - Kakanj Predsjednik / Prezidento 061 801 759 [email protected]
44. Azemina Vuković UNICEF Programme officer 061 226 717 [email protected]
45. Fikret Vilagić Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona / Ministeripe e sikljovipasko katar Tuzlakere Kantonosko Šef odjeljenja za obrazovanje i nauku / Čekatuno ko Ul. Ofiso vašo sikljovipe thaj sadžanipe 061 736 217 [email protected]
46. Samir Arnaut OSCE Tuzla Human Right Officer 061 134 467 [email protected]
47. Radenko Udovićić Media plan institut / Media plan instituto Programski direktor / Programako direktoro 061 200 884 [email protected]
48. Dervo Sejdić Udruženje “Kali Sara - RIC” / / Organizacia “Kali Sara-RIC” Potpredsjednik / Teloprezidento 033 236 910 [email protected]
49. Neždet Mustafa Vlada R. Makedonija Ministar i - Nacionalni koordinator za Dekadu i Strategije za Rome - 076 445 354 [email protected]
SPISAK UČESNIKA REGIONALNE KONFERENCIJE „JEZIK, HISTORIJA I KULTURA ROMA – JUČER – DANAS – SUTRALISTA E MANUŠENGI SAVE SO SAS KI REGIONALNIKANI KONFERENCA ERATI – AVDIVE – TEHARA – TAJSA
Hotel „Hollywood“ 1-2. 6. 2010.Br./n-r. Ime i prezime /
Anav thaj fam.anav Organizacija / Organizacia Funkcija / Funkcia Telefon / Telefono e-mail
1. Aleksandra Janković-Krstović OSCE BiH Savjetnik za obrazovanje / Konsiliaro vašo sikljovipe 061 137 194 [email protected]
2. Elma Ćurulija Caritas Švicarske Projekt menadžer / Projekt menadžero 061 863 656 [email protected]
3. Dragoljub Acković Romski muzej / Romano Muzejo Direktor / Direktoro 063 280 075 [email protected]
4. Cvijan Jovanović Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske / Ministaripe vašo sikljovipe thaj kultura ki R-S Viši stručni saradnik / Učo phirnikano kolaboratoro 065 622 400 051 338 436 [email protected]
5. Goran Jurčić Federalno ministarstvo obrazovanja i kulture / Federalnikano ministeripe vaši edukacia thaj kultura Stručni savjetnik / Phirnutno konsiliaro 036 355 700 [email protected]
6. Zoran Udovičić Media plan institut / Media Plan Instituto Direktor / Direktoro 033 717 840 [email protected]
7. Milan Ljubojević Odjeljenje za obrazovanje / Ulavdo ofiso vašo sikljovipe Savjetnik za predškolsko i osnovno obrazovanje / Konsiliaro vašo angloškolako thaj fundavno sikljovipe 066 918 063 [email protected]
8. Nedžada Faginović UNICEF-MDG-F Kultura za razvoj / UNICEF- MDG F Kultura vašo barjovipe Education project officer / Education project officer 033 563 653 [email protected]
9. Pavle Banjac MDG-F Kultura za razvoj / MDG F Kultura vašo barjovipe Program oficir / Program oficero 033 563 649 [email protected]
10. Hanifa Sejdić Udruženje Naša mladost Koordinator / Kordinatoro 062 404 150 [email protected]
11. Hedina Sijerčić Autorica Romskog rječnika / Autoro Romane alavaresko 0492833574909 [email protected]
12. Nazif Mehmedi Vlada Republike Hrvatske / Parlamento- Republika Kroacia Saborski zastupnik za nacionalne manjine Hrvatske / Deputato 01/4569 472 622 Fax
13. Snježana Mirković Udruženje “Romska djevojka” / Organizacia “Romska Djevojka” Predsjednica udruženja / Prezidento 065 275 719 [email protected]
14. Dina Borovina Prosvjetno-pedagoški zavod - Kanton Sarajevo / Edukaciako Pedagogikano Zavodo - Kanton Sarajevo Direktor / Direktori 061 866 467 [email protected]
15. Nina Carlsson Švedska ambasada / Švediaki Ambasada Praktikant / Praktikanti ------- [email protected]
16. Elma Turković Norveška ambasada / Norvegiaki Ambasada Praktikant / Praktikanti -------- [email protected]
17. Amila Terzimehić MDG-F UNESCO Projekt asistent / Projekt asistento 033 222 796 [email protected]
18. Siniša Šešum UNESCO Program officer 033 222 796 [email protected]
19. Dženana Trbić Fond otvoreno društvo BiH / Fondo Putardo amalipe BiH Koordinator programa obrazovanja / Kordinatoro ko programo sikljovipasko 033 444 488 [email protected]
20. Jasmina Hercegovac Federalno ministarstvo rada i socijalne politike / Federalno ministeripe e butjako thaj soc. politikako Šef odsjeka 033 712 340 [email protected]
21. Ljatif Demir RKEC “DARHIA“ Direktor / Direktoro 0038976480019 [email protected]
22. Edis Hasan Vlada Makedonije / Radži R Makedonia Savjetnik / Konsiliaro 070 502 144 [email protected]
23. Naza Fatima CRI-66 Asistent / Asistento 0038268477187 [email protected]
24. Nihada Behadžić Savez Roma Republike Srpske R-S / Unia Romengi ki Republika Srpska Član / Dženo 061 665 011
25. Goran Balić Savez Roma Republike Srpske R-S / Unia Romengi ki Republika Srpska Član / Dženo 062 705 667
26. Fehim Osmanović Vijeće Roma Federacije BiH Teneripe / Konsilo Romengo Fed. BiH Teneripe Predsjednik / Prezidento 063 579 789 Fehim.Osmanović@tel.net.ba
27. Cvijan Jovanović Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske / Ministaripe e edukaciako thaj kulturako R-S Viši stručni saradnik / Učo phirnipasko kolaboratoro O65 622 400 [email protected]
28. Veljko Kajtazi Udruženje Uzor „Kali Sara“ Predsjednik / Prezidento 00385-91 790-3906 [email protected]
29. Samanta Baranja Romski akademski klub (Slovenija) / Romano Akademikano Klubo (Slovenija) Predsjednica RAK-a / Prezidento RAK-a 031 415 316 [email protected]
30. Tina Friedreich Romski akademski klub / Romano Akademikano Klubo Član Romskog akademskog kluba KKlub(student) / Dženi (studento) 00386 41 268 694 [email protected]
31. Adnan Tahirović Udruženje „Ponjir“ - Ključ / Organizacia „Ponjir“-Kljuć Član / Dženi 066 730 115 [email protected]
32. Aldina Fafulović Udruženje „Ternipe“ - Vitez / Organizacia „Ternipe“-Vitez Član / Dženi 063 958-697 [email protected]
33. Bajram Haliti Novinsko-informativna agencija Roma / NIRA Predsjednik / Prezidento 0038111337090200381696862902 [email protected]
34. Abazi Alija Udruženje “Braća Romi” -Sarajevo / Organizacia “Phrala Roma”-Sarajevo Predsjednik / Prezidento 061 243 714
35. Bajro Beganović Udruženje “Naša budućnost” / Organizacia “Naša Budućnost” Predsjednik / Prezidento 061 546 801
36. Muhamed Hasanović Udruženje “Sarajevski Romi” / Organizacia “Sarajevake Roma” Predsjednik / Prezidento 061 274 883 [email protected]
37. Azemina Bešić Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” Član / Dženi 061 713 027 [email protected]
38. Medina Mujić Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” PR 061 824 199 [email protected]
39. Dubravka Kovačević Care Int. NWB Menadžer / Menadžero 033 536 790 [email protected]
40. Sanela Bešić Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” Predsjednica / Prezidento 033 236 910 [email protected]
41. Milena Jurić MLJPI BiH Stručni savjetnik / Phirnikano konsiliaro 033 703 965 [email protected]
42. Mensur Krama Udruženje “Kali Sara - RIC” / Organizacia “Kali Sara-RIC” Logističar / Logističaro 061 210 918 [email protected]
43. Mujo Fafulović Udruženje “Euro Romalen” - Kakanj / Organizacia “Euro Romalen” - Kakanj Predsjednik / Prezidento 061 801 759 [email protected]
44. Azemina Vuković UNICEF Programme officer 061 226 717 [email protected]
45. Fikret Vilagić Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona / Ministeripe e sikljovipasko katar Tuzlakere Kantonosko Šef odjeljenja za obrazovanje i nauku / Čekatuno ko Ul. Ofiso vašo sikljovipe thaj sadžanipe 061 736 217 [email protected]
46. Samir Arnaut OSCE Tuzla Human Right Officer 061 134 467 [email protected]
47. Radenko Udovićić Media plan institut / Media plan instituto Programski direktor / Programako direktoro 061 200 884 [email protected]
48. Dervo Sejdić Udruženje “Kali Sara - RIC” / / Organizacia “Kali Sara-RIC” Potpredsjednik / Teloprezidento 033 236 910 [email protected]
49. Neždet Mustafa Vlada R. Makedonija Ministar i - Nacionalni koordinator za Dekadu i Strategije za Rome - 076 445 354 [email protected]
