N«UC“S BIBLIOTEKA - PULA

«WT“H ~25-& pr^.CLsise staze

GODINA II — BROJ 1-3 BUJE, 31. ožujka 1974. j

NOVIM USTAVOM IZRAŽENE SU SVE TEŽNJE I INTERESI RADNIČKE KLASE

Ustav kao osnovna zakon jedne države »-propisuje« društvene odnose, regulira postojeći život, a u našoj zemlji, počev od onog prvog, koji je donesen 31. siječnja 1946. godine, njime revoluci-onarna radnička klasa jasno izražava svoje težnje i interese. Upravo to je ono što čim naš Ustav drugačijim od ustava mnogih drugih zemalja.

U današnjem svijetu društveni odnosi veoma brzo i inten-zivno se mijenjaju. Našu društvenu stvarnost pak posebno obi-lježava svjesna težnja da se odnosi mijenjaju, kako bi što snaž-nije utjecali na njen opći revolucionarni razvitak.

Naša zemlja prošla je od oslobođenja do danas, u brzom d za mnoge zavidnom razvoju, kroz veoma značajne društvene promjene. Te promjene, kao logičan i prirodan nastavak revo-lucije, kao dogradnja revolucionarnih tekovina, uvijek, pa i da-nas, bile su obuhvaćene ustavnom i zakonodavnom regulativom, kojom su se potvrđivala razvojna dostignuća d postavljali ci-ljevi i zadaci za novi period razvoja društva i posebno pozicije i uloge radničke klase u njem.

Prvom Ustavu prethodilo je povijesno zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu, izbori za Ustavotvornu skupštinu, Deklaracija o progla-šenju FNRJ i dr. Njime su prvi puta, u općem interesu radničke klase, radnih ljudi i građana naroda i narodnosti Jugoslavije, ozakonjene dotadašnje revolucionarne promjene i određene os-nove za daljnje provođenje revolucije.

Nakon toga, već u lipnju 1950, Narodna skupšina donosi Za-kon o predaji tvornica na upravljanje radnicima. To predstav-

(Nastavak na str. 2)

ZAKLJUČNI RAČUN ZA 1973. POTICAJ ZA JOŠ VEĆE ANGAŽIRANJE

Početkom ove godine, u prelaznom periodu prenošenja svih samoupravnih prava na osnovne organizacije udruženog rada, os­talo je da po posljednji put o zaključnom računu za jednu pos­lovnu godinu raspravlja i odlučuje Radnički savjet poduzeća. Međutim, financijski sektor je već prije izrade zaključnog ra­čuna za 1973, prema odlukama organa upravljanja, izvršio raz-

(Nastavak na str. 2)

KONFERENCIJA SKKonstituiranje Konferencije

SK-a poduzeća na delegatskom principu, kao i izbor njenog ru-kovodstva, također na delegat-skom principu, zaokružuje no-vu organizaciju, koja kako je to istaknuto, obećava još snažni-ju i efikasniju aktivnost svih komunista u izvršavanju mno-gobrojnih i složenih zadataka, koji se pred komuniste posta-vljaju za naredni period. Izvještaj o radu Organizacije SK-a poduzeća za period od 10. travnja 1972. do 16. veljače1974. godine podnio je Zenzero- vić Mirko, dosadašnji sekretar Organizacije. Strana 3

& ..NAŠE STAZE“ � JOŠ BOLJIM STAZAMAJur debela dva miseca ni

bilo »-Naših staza«. Radi to-ga se ispričavamo čitaocima i — dajemo iznimno obi-lan list ovoga puta. Razu-mije se, time nismo nado-knadili prazninu koja je bi-la. Ne smije se dogoditi da prođe mjesec dana bez lista.

Zašto se tako dugo nismo pojavili? Odgovor je sasvim jasan — zato što redakcija nije djelovala kako treba. Bolje kazano, nije uopće djelovala u punom sastavu. Divovski dio posla vršila su dva čovjeka — Tomica Vu- ković (osobito) i Stelio Pro-dan. Tu i tamo javili bi se i drugi pojedinci.

Redakcija, razumije se, djeluje (a tako će biti i na-dalje) volonterski. Za pisa-nje pak dajemo izvjestan simboličan honorar, kao i za dio uređivanja. A kada je o volonterstvu takve vr-sti riječ — tada dobrovolj-nost svakog čovjeka ponao-sob mora biti potpuna. To-ga nije dovoljno bilo — net-ko je previše zauzet poslo-vima, netko porodicom, ne-

tko hobijima, netko društ- veno-političkim radom, pa je zato i »spadala knjiga na dva slova«.

Unatoč svemu, deset bro-jeva »-Naših staza« čine jed-nu lijepu cjelinu, jedan od najboljih listova radnih or-ganizacija (od njih blizu tri-deset) koje izdaje »Glas Is-tre«. »Naše staze« u cijelo-sti su se afirmirale u podu-zeću, pa i šire. A zamjerke koje iznosim na rad redak-cije (dakle i na vlastiti rad) prije svega se odnose na to da nije dopustivo tako od-govoran posao svaliti na le-đa nekolicine voljnih ljudi, a da se ostali pozvani nedo-voljno angažiraju.

Jedna, barem, ozbiljnija zamjerka može se naći i u plasmanu problematike u listu, poslije ovog početnog perioda rada — nismo u do-voljnoj mjeri pratili zbiva-nja unutar poduzeća do ko-jih je radnim ljudima sta-lo, a to su, primjerice, stal-ni i pomni izvještaji o dje-lovanju poduzeća kao cjeli-ne, pojedinih OOUR-a, raz-

nih društveno-političkih or-ganizacija i slično. Mislim da smo to već u ovome »-de-belome« broju lista dobra-no nadoknadili, postigli je-dan novi kvalitet, g, uvjeren sam da ćemo tu bolest u i- dućim brojevima potpuno-ma izliječiti.

Ovaj je broj velik ne sa-mo po broju stranica, nego i po tome što se prvi put ja-vlja doista primjeran broj autora, što nema samo ini-cijala T. V. i S. P. Evo, uos-talom, spiska tih inicijala: osim »neizbježnih« T. V. i S. P. imamo J. S, S. T, V.D, B. L., D. H, T.G, M. D... I nisu ona dvojica (Tomica i Stelio), nekakav viši stalež »rukovodilaca«, pa se, eto, javljaju, kako je kritički ka-zala drugarica Božena za »Naše staze« — pročitat će-te to u ovom broju — nego samo dva »usamljena vu-ka«. No, vuci nek budu i dalje — tisamljeni zacijelo

Pored ovog iznimno dobrog broja lista, o tome svjedoči i

nedavni sastanak rukovodi-laca društveno-političkih or-ganizacija »Buje-exporta«, profesionalnog urednika i generalnog direktora. Tema je bila — kako unaprijediti »Naše staze«. Zaključci su donijeti, kratki i jasni: spo-menuta grupa od sada će voditi brigu o funkcionira-nju redakcije »Naših staza« (i sama u tome sudjelovati), sastajući se svaki prvi tje-dan u mjesecu s gotovim materijalom i uređivati broj. Nadalje, svi dijelovi podu-zeća koji vode brigu o nje-govu sveobuhvatnom djelo-vanju od sada će »-Našim stazama«, kao radni zada-tak to je postavljeno, dos-tavljati informacije o tome — kroz dokumente, podatke, ili gotove tekstove, prema vlastitu nahođenju i mo-gućnostima. I, naposljetku, prevladalo je mišljenje da »Buje export« treba otvori-ti novo radno mjesto — re-ferenta za propagandu koji bi se profesionalno i o listu starao.

Milan Rakovac

~~~ K/- 25-D prr ■^97/

Strana 2 Buje, 31. ožujka 1974.

ZAKLJUČNI RAČUN ZA 1973. POTICAJ ZA JOŠ JAČE ANGAŽIRANJE

(Nastavak sa strane 1) graničenje imovinskih i uspješnih računa za tu godinu pa su na osnovu tih razgraničenja stvoreni uvjeti za utvrđivanje ukupnog prihoda i dohotka po osnovnim organizacijama udruženog rada. Osim toga, stvoreni su i svi uvjeti za izradu internih zaključnih računa za svaku od pet naših osnovnih organizacija udruženog rada. To znači da smo u primjeni odredbi Ustava koje se odnose na samoupravna prava radnika u osnovnim organizacijama udru­ženog rada da samostalno raspravljaju i odlučuju o rezultatima svoga rada potpuno savladali prvu etapu.

Naposljetku, o odlukama Ra-dničkog savjeta poduzeća, koje se odnose na utvrđivanje zak-ljučnog računa za 1973. kao i o internim zaključnim računi-ma za svaku osnovnu organiza-ciju udruženog rada biti će iscrpno informirani svi radnici poduzeća na zborovima.

Komentirajući zaključni ra-čun i poslovne rezultate podu-zeća postignute u 1973. važno je istaknuti da je prošla godina obilježena posebnim specifič-nostima, kako na unutrašnjem tako i na vanjskom tržištu (monetarne krize u svijetu i slično), kao i to da ni naše po-duzeće nije ostalo pošteđeno od određenih pasiljedica takvog stanja koje su u znatnoj mjeri nepovoljno utjecale na sveuku-pni rezultat poslovanja podu-

Nesumnjivo, na rezultat sveu-kupnog poslovanja poduzeća utjecalo je i niz drugih faktora, više objektivne, a manje sub-jektivne prirode. No, za to moramo reći da su oni bili pro-laznog učinka, d da njihovo eli-miniranje predstoji u veoma kratkom roku. Prije svega, ovo se odnosi na neke slabosti na području organizacije rada, na registrirane gubitke na po-dručju nedavno osnovane pro-izvodne djelatnosti, te na gu-bitak iz djelatnosti nedavno pridružene osnovne organizaci-je udruženog rada »Industro-

Jedan od najznačajnijihfaktora koji su utjecali na sma-njenje dohotka bio je ispravak financijskih rezultata po osno-vu potraživanja preko zakon-skog roka, koji je čak 268 posto veći nego u 1972. godini.

U mjerama koje su u izvješ-taju uz zaključni račun tako-

đer bile predložene značajno mjesto zauzimaju postavljeni zadaai, osnovani na iskustvu, koji se odnose na brži razvoj u osamostaljivanju »Bifixa-, na saniranje »Industrochema«, kao i na razniješavanje uočenih problema u organizaciji rada, kako u osnovnim organizacija-ma udruženog rada sa osnov-nom djelatnošću tako i u osno-vnoj organizaciji udruženog ra-da »Zajedničke službe«.

Iznoseći osnovne podatke iz zaključnog računa za 1973. cilj nam je da vas informiramo da je ukupni prihod poduzeća, u odnosu na 1972. porastao za 58, 6 posto, da je od toga reali-zacija proizvodnje rasla brže (zsa 74 posto), da je realizacija trgovačke robe rasla nešto spo-rije (za 44,2 posto).

Značajno je pri tome da je nabavna vrijednost trgovačke robe porasla za 1,6 indeksnih poena brže od realizacije trgo-vačke robe. Otuda i dolazi ne- povoljniji financijski rezultat u toj djelatnosti. Ukupno utro-šena sredstva porasla su prema 1972. za 59,5 posto ili za 0,9 in-deksnih poena brže od ukupnog prihoda, zbog čega dohodak bilježi sporiji porast od ostva-renog ukupnog prihoda. Najvi-ši porast u kategoriji troškova konstatiran je za ugovorne obaveze (kamate na kredite). On iznosi čak 184,9 posto.

Osobni dohoci, u uporedbi sa 1972. godinom, porasli su za 148,7 posto. Obrazloženje ovom značajnom porastu treba traži-ti, manjim dijelom u porastu startne osnovice (za 12,5 posto), a većim dijelom u popunjava-nju slobodnih radnih mjesta, naročdto u »Zajedničkim slu-žbama«.

Zbog takvog kretanja isprav-ke financijskog rezultata po

osnovu potraživanja preko za-konskog roka, kretanja utro-šenih sredstava, ugovornih ob.a- veza, osobnih dohodaka, a če-mu treba dodati još i spomenute pojave devalvacije i negativnih tečajnih razlika kod fluktuira-jući valuta ostatak dohotka za fondove manjii je, u usporedbi sa 1972, za 42,5 posto.

Nadovezujući na utvrđene rezultate za prošlu godinu kre-tanja u poslovanju za protekli period ove godine, kao i uzima-jući u obzir usvojene mjere s ciljem poboljšanja poslovanja,

treba reći, da u 1974. sve osno-vne organizacije udruženog ra-da, pa tako i čitavo poduzeće, očekuje značajne promjene, ko-je će, objektivno pretpostavlja-jući, donijeti veće i pozitivnije uspjehe. No, ne treba smetnuti s uma da će doprinos koji se očekuje od svakog pojedinca u kolektivu, kako u povećanju produktivnosti, tako i u sma-njivanju troškova u svim pod-ručjima, biti od presudnog značaja za ostvarivanje posta-vljenog cilja.

M. D.

Na zborovima radnika utvrđeni su kandidati za delegacije u Skupštini

društveno političkih zajednicaNakon što su 20. veljače u svim Osnovnim organizacijama

udruženog rada održani pretkandidacioni zborovi, 4. ožujka1974. godine održani su i kandidacioni zborovi. Na taj način utvrđeni su kandidati za delegacije.

U OOUR-u »DIGITRON«Rajko Bjelobrk, Boris Ferić, Vida Francisković, Marijan

Jaran, Davor Koljesnikov, Damir Majetić, Lucija Paoletić, Bruna Starčić, Ivanka Štimac i Mirko Zenzerović;

U OOUR-a »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«:Nevio Frontel, Mario Kokot, Miroslav Medved, Drago Me-

sarić, Božidar Papić, Rada Prodan, Branko Rauch, Davorka Stiglić i Klaudio Višković;

U OOUR-u »INDUSTROCHEM«:Miljenko Blagojević, Hamid Buljić, Eugen Burić, Ladis-

lav Horvatić, Ivan Jaramazović, Ratko Lazendić, Jpvan La- zić, Lučano Lukež, Ante Markuš, Dubravko Mazur, Aldo Mi- leta, Gordana Mirković, Eugen Mošnja, Zuhdija Mumčehaić, Teodor Šumonja, Loredana Taratina;

U OOUR-u »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«:Omela Belušić, Jadranka Cepak, Tito Germin, Franka

Grbac, Rudolf Pahović, Stelio Prodan i Ondina Vitolović;U OOUR-u »BIFIX« bez izbora automatski čine delega-

ciju: Ratko Ferenčić, Olivo Gardoš, Nadi ja Jugovac, Aldo Kmet, Branko Ladavac, Jadranka Medved, Viktorija Novicki, Ivan Stiglić i Atilio Vižentdn.

Zborovi radnika OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJ-STVO«, OOUR-a »ZAJEDNIČKE SLUŽBE« i OOUR-a »BI-FIX«, kao djelovi iste izborne jedinice, istaklii su kao poten-cijalne kandidate za jedno mjesto odbornika SO Buje; FRAN-KU GRBAC, i TOMISLAVA VUKOVlCA iz OOUR-a »ZA-JEDNIČKE SLUŽBE«, NEVIA FRONTEL i BRANKA RA-UCH IZ OOUR-a »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«. Dok u OOUR-a »Digitron« potencijalni kandidati za odbornika do sada još nisu istaknuti. Isto to odnosi se i na OOUR »Indu-strochem« koji će odbornika za SO Pula birati zajedno sa rad-nicima »Siporexa«. B. L.

NOVIM USTAVOM IZRAŽENE SU SVE TEŽNJE I INTERESI RADNIČKE KLASE

(Nastavak sa strane 1) lja prvi korak u utemeljdvanju samoupravljanja. Međutim, Us-tavnim zakonom, izglasanim 13. siječnja 1953, kojii praktička zna-či zamjenu Ustava iz 1946, začeto je samoupravljanje u punom smislu potvrđuje i otvara novu eru u političkom i privrednom sistemu našeg socijalističkog društva, široko otvarajući vrata sa-moupravljanju i izgradnji samoupravnih odnosa u svim dru-štvenim sferama.

Deset godina poslije toga, 7. travnja 1963, donijet je novi Ustav koji je značio još jedan krupan korak u razvitku našeg so-cijalističkog društva. Novosti u izgradnji samoupravljanja i sa-moupravnih odnosa na j bitni je su izražene u proklamiranom na-čelu za područje rada, raspolaganje društvenim sredstvima, stje-canje i raspodjelu dohotka, »svatko prema svojim sposobnosti-ma — svakome prema njegovom doprinosu i učinku. Nesumnjivo je da je u tom trenutku novi Ustav u punoj mjeri osigurao ru-kovodeću ulogu radničke klase u sistemu državne vlasti, ruko-vodeći se jasno određenim ciljem njenog odumiranja i prenošenja vlasti na radnika — proizvođača d jedinog stvaraoca društvenih dobara.

Danas, pak možemo reći, najnovijem Ustavu, usvojenom i izglasanom nedavno, prethodila je vrlo široka aktivnost radnih

ljudi širom naše zemlje. Najprije donošenje ustavnih amandma-na, pa zaitim javma rasprava o nacrtu Ustava, angažirali su mili-june Jugoslovena. To što je našeg radnog čovjeka pokrenulo i angažiralo ga maksimalno jest snaga novih kvaliteta odredbi Ustava, kojima se razrješavaju samoupravni odnosi na način koji radniku garantira isključivu vlast i prava da odlučuje o svojim rezultatima najneposrednije, na nivou osnovne organi-zacije udruženog rada, da tako još više učvršćuje svoju samoup-ravnu poziciju u društvu, izražavajući svoju revolucionarnu tež-nju i interese kroz slobodno udruživanje, samoupravno dogova-ranje i sporazumijevanje. Kroz delegatski sistem, jačanje os-novne organizacije udruženog rada, mjesne zajednice i komune, kroz puno angažiranje u Socijalističkom savezu, predvođenom Savezom komunista, po novom Ustavu, radniku je istinski d re-alno sada zagarantirana prva pozicija da osvaruje svoja prava i svoje interese, potkrepljujući ovo, dovoljno je ako istaknemo da će masovnost u odlučivanju, jer poslije predstojećih izbora više od milijun Jugoslovena najneposrednije će sudjelovati u samo-upravnim tijelima, kako osnovnih organizacija udruženog rada, tako i u tijelima društveno-političkih zajednica, donijeti radničkoj klasi ostvarivanje svih njenih težnji d interesa u većoj mjeri ne-go ikada do sada d više nego igdje drugdje u svijetu.

T. G.

Buje, 31. ožujka 1974. Strana 3

GODIŠNJA KONFERENCIJA SK

KOMUNISTI „BUJE-EXPORTA“ - U ČETIRI OOSKNa godišnjoj konferenciji SK-a poduzeća, koja je održana u velikoj dvorani Doma kulture u Bujama 26 veljače no-

tvrđena je nova organizacija, prema kojoj će preko 80 članova SK-a u poduzeću »BUJE-EXPORT« djelovati u četiri osnovne organizacije 1 to: u OO SK-a «DIGITRON«, OO SK-a "INDUSTROCHEM« OO SK-a »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO« i 90 SK-a "ZAJEDNIČKE SLUŽBE«. Prema novoj organizaciji, zaključeno je na konferenciji, komunisti u predstavništvima bit ce organiziram u odjeljenjima koja ce pripadati OO SK-a »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«, osim što je organizaciono rje-šenje za povezivanje članova SK-a u predstavništvima Beograd i Sarajevo odloženo do donošenja uputa nadležnih partijskih organa. Također je zaključeno da ce se konstituiranje OOUR-a »BIFIX« osnovati i OO SK-a pri tom OOUR-u.

Konstituiranje Konferencije SK-a poduzeća na delegatskom principu kao i izbor njenog rukovodstva, također na dele- gatskom principu,^ zaokruzujc novu organizaciju, koja, kako je to istaknuto, obećava još snažniju i efikasniju aktivnost svih komunista u izvršavanju mnogobrojnih i složenih zadataka, koji se pred komuniste postavljaju za naredni period

Izvještaj 0 radu Organizacije SK-a poduzeća za period od 10. travnja 1972. do 16. veljače 1974. godine podnio je Zenzc- Mirko, dosadasnji sekretar Organizacije.

Mirko Zenzerović

Govoreći u izvještaju o do-sadašnjim rezultatima i slabo-stima, između ostalog, drug Zenzerović je rekao

— Do sada postignuti re-zultati kod nas su: Dosljedna provedba zaključaka 21. sjed-nice Predsjedništva SKJ, Pis-ma druga Tita i Izvršnog bi-roa s ciljem raščišćavanja uo-čenih i ukazanih nam nepravil-nosti u radu, te otklanjanja u- nutrašnjih slabosti, kao i po-duzimanje energičnih akcija za sprečavanje slabosti i propusta

Nadalje, konkretan rezultat čini i konstituiranje osnovnih organizacija udruženog rada sa zaključivanjem samoupravnih sporazuma o udruživanju,’ či-me smo prvu etapu provođenja ustavnih amandmana u cijelo-sti sproveli u djelo.

Ipak, mi moramo, objektiv-no sagledavajući činjenice i njihove uzroke, reći da naša Organizacija SK-a nije u sva-kom trenutku pravovremeno izvršavala svoju ulogu i svo-je zadatke.

Na tom putu još uvijek se susrećemo s mnogim slabosti-ma, traženjima, lutanjima, ne-potpunim rješenjima, s dosta neefikasnosti u radu ii formali- stičkim pristupima. Međutim, za ovaj početni, relativno krat-ki period, ipak smo na najbo-ljem putu koji će donijeti do-bre i pozitivne rezultate. Pri tome moramo biti svjesni da se stvaraju novi društveni od-nosi, u kojima svu vlast preu-zimaju udruženi proizvođači i svi radni ljudi, i u kojima se ona učvršćuje neposredno kod radnika, na nivou osnovne or-ganizacije udruženog rada i još šire od toga.

Izdvajajući iz proteklog pe-rioda 1973. godinu, drug Zen-zerović je naročito istakao re-

zultate koji su postignuti u toj godini. Ova godina, kako je re-kao, obilježena je pridružerijem «•Industrochema«, osnivanjem »Bifixa« i usvajanjem progra-ma daljnjeg razvoja "Digitro-na«, što posebno znači i otva-ranje novih radnih mjesta i uspostavljanje uvjeta za ostva-rivanje još većeg dohotka i do-prinosa razvoju naše općine.

Posebni napori i značajna sredstva u toj godini uloženi su za razriješavnje stambenih problema radnika, za njihovu društvenu prehranu, doškolo-vanje, zdravstvenu zaštitu, re-kreaciju i druge potrebe iz do-mene standarda.

— Ipak, premalo je uloženo u stvaranje uvjeta za društve- no-poliitičku aktivnost mladih, za njihov osmišljeniji i sadr-žajniji kulturni i rekreativno- zabavni život, — rekao je drug Zenzerović.

— I pored toga što su evi-dentirani uspješnii rezultati sa-me Osnovne organizacije SK-a na području njenog omasovlje-nja, kao i na području ideološ- ko-političkog rada, te aktivnog uključivanja članova u sva zbi-vanja u poduzeću, treba reći, istaknuo je drug Zenzerović, program, kojeg smo svojevre-meno sasvim određeno postavi-li, nismo u cjelosti realizirali, pa će nam tako ostati, da uz nove zadatke nadoknadimo i ove propuste.

U plodnoj diskusiji o mno-gim uspjesima i nekim slabo-stima govorio je veći broj su-dionika. U sažetoj formi dono-simo riječi svih sudionika ras-

Delegirani u Konferenciju SK poduzećaIz OO SK-a »Digitron«: Lino Bizjak, Zora Kozlović, Li-

bero Sinković, Dragan Škevin i Branko Štrbac;Iz OO SK-a »Industrochem«: Gojko Jakšić, Milan Kolak,

Ivan Kormoš, Aldo Mileta i Teodor Šumonja;Iz OO SK-a »Trgovina i ugostiteljstvo«: Pavle Gašparac,

Mario Kokot, Miroslav Medved, Drago Mesarić i Bruno Sko-pac;

Iz OO SK-a »Zajedničke službe«: Ornela Belušić, Lučano Budičin, Jadranka Čepak, Božena Crnac i Ivan Stiglić, te po funkciji sekretar Komiteta SK-a poduzeća drug Mirko Zen-zerović.

Delegirani u Komitet SK poduzeća

Iz OO SK-a »Digitron«: Dragan Skevin i Branko Štrbac; iz OO SK-a »Industrochem«: Milan Kolak i Ivan Kormoš; iz OO SK-a »Trgovina i ugostiteljstvo«: Pavle Gašparac i Bru-no Skopac;iz OO SK-a »Zajedničke službe«: Božena Crnac i Ivan Stig-lić i na konferenciji izabran je za sekretara Komiteta drug Mirko Zenzerović.

Izabrani u Sekretarijat 00SK-aU »Digitronu«: Dragan Skevin (sekretar), Lino Bazjak, Zora Kozlović, Libero Sinković, Dragan Skevin i Branko Štrbac, (članovi);u »Industrochemu«: Ivan Kormoš (sekretar), Grgo Banko, Gojko Jakšić, Ante Markuš, i Aldo Mileta, (članovi); u »Trgovini i ugostiteljstvu«: Bruno Skopac (sekretar). Pavle Gašparac, Mario Kokot, Miroslav Medved i Drago Mesarić, (članovi).U »Zajedničkim službama«: Božena Crnac (sekretar), Ornela Belušić, Lučano Budičin, Cepak Jadranka i Ivan Stiglić (čla-

Aldo Mileta

Aldo Mileta (Industrochem):

lako sve se to sređuje. Teško-ću nam čine uvjeti rada, koji nisu došli na onaj nivo kad je rad ugodan. Upravo zbog toga postoji velika fluktuacija kad-ra. Imali smo dosta nerada u obrazovanju kadra, u politič-kom uzdizanju mladih, a om-ladinska organizacija je tek u posljednje vrijeme postala ak-tivnija. Osobito smatram da su u »Industrochemu« potrebne investicije, nakon čega će doći bolji rezultati.

— U kolektivu je potrebna informiranost o svemu što se radi. Naročito se treba čuvati onog »rekla — kazala«, jer to je najopasniji uzrok nesporazu-mima, među ljudima i u pos-lu.

Inače, radnici u našem pred-stavništvu rade veoma savesno i zalažu se do maksimuma. Ne-dostaje jedino više organizira-nosti i od toga potiču mnoge poteškoće.

Mihajlo Marković

Pitanje obrazovanja je jedan od najvažnijih zadataka i sma-tram da je ono potrebno sva-kom članu SK-a, pa makar on imao i duži staž.

(Nastavak na str. 4)

Strana 4 Buje, 31. ožujka 1971.

GODIŠNJA KONFERENCIJA SAVEZA KOMUNISTAtaka, naročito u OOUR -Trgo-vina i ugostiteljstvo«. Po mom mišljenju, sada je najvažnije dobro se organizirati, pa će se sve nepoznanice, na koje smo naročito u prošloj godini naišli, brzo otkloniti. Ako sagledamo teškoće koje su postojale, sva-kako samo u interesu ostvari-vanja većeg dohotka, vjerujem da se one veoma lako mogu sa-vladati, no pod osnovnim uvje-tom da se one rješavaju prtije svega partijski i ljudski, najo-tvorenije.

GRGO BANKO (Industrochem)

— Osjećam da se u našem poduzeću sada vodi pozitivna politika. Mi u »Industroche- mu« prošli smo do sada kroz mnogo poteškoća. Problemi se nisu rješavali godinama. Iz go-dine u godinu smo stvarali gu-

— Naše poduzeće po svojoj organizaciji je veoma specifič-no. Ima nas već preko pet sto-tina. Većina radi u Bujama, ali nas ima mnogo i u drugim mjestima. Zato bih podcrtao da je važno za daljnji period ko-liko i kako će biti zastupljena koordinacija zajedničkih akci-ja. Isto tako je veoma značaj-no da budemo zaista informi-rani o svemu i — pravovreme-no. Slabosti u pojavi rasprav-ljanja po uzoru »rekla — kaza-la-- treba energično elimimrati. Izgrađujući novi samoupravni kurs, treba naročito razvijati zdravu prisnost i drugarstvo među ljudima. Na tim osnov-nim principima razvili smo naš jedinstveni kolektiv, a on se mora i nadalje razvijati i iz-građivati na tome. Osim toga, ističem da stvarati ne znači sa-mo donositi zaključke. Njih moramo i dosljedno provoditi i svi ih jedinstveno izvršavati.

Marijan Ferlin

— Mislim da je ovo trenutak kad jasno treba reći što može-mo i što moramo raditi da bis-mo izvršili zadatke koji se pred nas postavljaju. U sadašnjoj organizaciji rada ima nedosta-

Grgo Banko

bitke. Kao da smo se nadali nekom tko će naše teškoće ri-ješiti. Onda je došla odluka da se nekom pridružimo. Izabrali smo za to naše današnje podu-zeće »Buje-export«. To je kod radnika odlično primljeno. Mi osjećamo da imamo punu po-dršku. Posebno vjerujemo, kako je počelo s rješavanjem mnogih problema, da ćemo se osloboditi onih velikih proble-ma i da će uskoro pitanje na-še ekonomske nepovoljne situ-acije biti skinuto s dnevnog re-

— Govoreći o ostvarivanju samoupravnih prava radnika, rekla bih da se ona neoprav-dano ne ostvaruju u punoj mje-ri. Tako se, na primjer, mate-rijal za zborove radnika dosta-vlja previše kasno. Na zboro-vima radnika često je bila pra-ksa da se raspravlja o pitanji-ma koja su unaprijed manje ili više već riješena.

Osvrnula bih se i na nedo-statke u informiranju radnika. Moj je dojam da u pisanju »Naših staza« učestvuju samo rukovodioci. Mislim da u listu treba dati više prostora rad-

Ivan Rovis (generalni direktor):

— Danas je dan kad bilježi-mo 6 godina života i rada na-šeg poduzeća. Radna organiza-

Božena Crnac

cija broji preko pet.stotina radnika. Najveći je dio njih zaposlen u neposrednoj proiz-vodnji. Dodajući tome opću o- cjenu o dosadašnjem radu, tre-ba reći da smo, nesumnjivo, u- činili dosta, ali i da smo mogli učiniti i daleko više. Koliko smo god imali uspjeha, doduše manje, ali imali smo i slabo-sti. Bila je i naša sreća što smo se onih krupnijih veoma brzo oslobodili. Sada nam se name-ću tri ključna problema: doho-dak, njegovo veće ostvarivanje, zatim plan i praćenje njegove realizacije i treći — informi-ranje.

U tim problemima treba tra-žiti odgovor za sve naše po-teškoće. U tom svjetlu treba sa-gledati i zadatke koji konkret-no čekaju radnike »Industro-chema«, »Bifixa«, koji se osa- mostaljuje, nakon što je pos-vema iznevjeren od strane »Karbona«, zatim radnike »Di-gitrona« koji idu u daljnju ek-spanziju, na iznadnju »Digitro-na II«, kao i radnike naše »Tr-govine i ugostiteljstva-, koji se moraju prestrojiti u novim uv-jetima privređivanja i bolje re-čeno, svi sa jednim ciljem, od-govarajući na pitanje kuda i- de »Buje-export«, da u najve-ćoj mogućoj mjeri razvijemo kapacitete u našoj nerazvijenoj Općini, proširujući to postepe-no i na cijelu Istru.

datak da složno i jedinstveno, kroz puno razvijanje novih sa-moupravnih odnosa, još življim tempom kročimo ka novim us-pjesima.

Mesarić Eugen, sekretar Op-ćinskog komiteta SK-a poz-dravljajući sudionike Konfe-rencije, istakao je da je podu-zeće »Buje-export« bujskoj ko-muni donijelo privredni preo-kret, te da kroz nove samoup-ravne odnose treba nastaviti sa svim dosadašnjim akcijama, dodajući im nove, kako bi se naša Općina čim prije izdvoji-la iz kluba nerazvijenih. Ko-munistima i svim radnicima našeg poduzeća, u ime Općin-skog komiteta SK-a drug Me-sarić je poželio dobre rezultate i uspjehe u narednom perio-du.

Eugen Mesarić

POČINJEPROLJETNAPOLITIČKA

ŠKOLAU proljetnu političku ško-

lu, koju prema programu i- deološko-političkog obrazo-vanja organizira Općinski komitet SK-a Buje, prema izboru koji je izvršen na je-dnom od posljednjih sasta-naka OO SK-a poduzeća, u- ključit će se Božena Crnac, Mladen Segan, Jadranka Cepak, Mario Brala, i Mi-roslav Medved.

U jesensku političku ško-lu, zaključeno je na sastan-ku OO SK-a poduzeća, uk-ljučit će se veći broj člano-va SK-a, pa će tako broj o- buhvaćenih ovom školom u našem poduzeću premašiti jednu četvrtinu od ukupnog broja članova naše organi-zacije SK-a.

T. V.Ivan Rovis

Buje, 31. ožujka 1974. Strana 5

GODIŠNJA KONFERENCIJA SAVEZA KOMUNISTA

ZAKLJUČCI— Konferencija prihvaća Izvještaj o radu OO SK-a za period

od 10. travnja 1972. do 16. veljače 1974. godine.— Konferencija prihvaća referat o narednim zadacima kao

osnovni zaključak.— Konferencija zaključuje da je konkretan zadatak angaži-

rati se na realizaciji zadataka koji nisu izvršeni, od čega je prioritetno proučiti stavove i zaključke Komisije CK SKH za organizaciono-kadrovsku izgradnju i razvoj druš- tveno-ekonomskih odnosa u privredi.

— Nadalje, Konferencija je zaključila da razvojna orjentaci- ja radne organizacije u cjelini, pojedinih OOUR-a kao i politika razvoja, a posebno investiciona d kadrovska, mo-raju biti stalna briga organizacije SK-a, zatim da treba svakog časa raditi na jedinstvu svih članova kolektiva, za prosperitet poduzeća, kroz partijsko i radničko jedinstvo, da je neophodno ostvarivati sve zadatke.

— Pored toga, zaključeno je da treba raditi na potpunom do-vršenju organizacije i organizacionih odnosa u kolektivu, zatim da se informiranju svakog člana kolektiva, sa svim zbivanjima u kolektivu, treba posvetiti puna briga.

• Na kraju, zaključeno je da aktivnijim radom osnovnih or-ganizacija SK-a treba stvoriti uvjete za odgovornost sva-kog člana SK-a za sve ono što se događa u kolektivu, te omogućiti da organizacija SK-a bude koheziona snaga u jedinstvenoj akciji svih radnih ljudi na izvršenju zadataka našeg poduzeća.Po posebnim prijedlozima, nabrojeni zaključci dopunjeni su sa još dva i to, da se članovi SK-a angažiraju na pro-pagiranju akcije za dobrovoljno davanje krvi, te da se Radničkom savjetu poduzeća podnese prijedlog o učlanje-nju poduzeća u Titov fond za stipendiranje mladih radnika i radničke djece u SR Hrvatskoj.Ovaj posljednji zaključak, kao i svi u cjelini od prisutnih pozdravljeni su spontanim aplauzom.

REFERAT O NAREDNIM ZADACIMA

Polazeći od toga da će Savez komunista potvrđivati svoju klasnu bit i revolucionarnu ulogu ukoliko neprekidno dje-luje kao idejni pokretač, akcioni usmjeritelj, politički pred-vodnik i moralno-poldtički kohezioni činilac u radničkoj klasi,

vim sferama daljnjeg revolucionarnog preobražaja zadaci članova SK-a naše Organizacije u budućem razdoblju jesu:

• Pojačati aktivnost na daljnjem prodoru u razvoju sa-moupravljanja i ostvarivanju odlučujuće uloge radničke klase i samoupravno udruženog rada;

• Dosljedno ostvarivanje ustavne koncepcije osnovne or-ganizacije udruženog rada kao bitne osnove za razvijanje sa-moupravnih produkcionih odnosa u udruženom radu;

• Borba za dublje promjene u produkcionim odnosima, ja će šire i neposrednije povezivati radne ljude radi pove-ćanja proizvodnje, efikasnijeg korištenja društvenih sredsta-

, smanjivanje troškova poslovanja, stvaranje uvjeta za po-većanje dohotka i uspješnije rješavanje životnih problema radnika;

• Angažirati se u bržu realizaciju donošenja samouprav- regulative, samoupravnih sporazuma o međusobnim od-

nosima radnika u udruženom radu;• Tamo gdje to do sada nije učinjeno, angažirati se na us-

postavljanju samoupravne radničke kontrole i na njenom daljnjem izgrađivanju;

• Angažirati se na, uključivanju, kako svih članova SK-a, tako i svih članova u radnom kolektivu, u idejno-političko osposobljavanje za efikasno vršenje samoupravnih funkcija;

• Neposredno i maksimalno uzimanje učešća u svim za-dacima u predizbornim aktivnostima i u provođenju predsto-jećih izbora za predstavnike u organima društveno-političkih zajednica;

• Angažirati se u pripremanju i sistematski raditi sa omladinom radi prijema u SK-a.

NOVI POSLOVNI PROSTOR U ZAGREBU

Odlukom Radničkog savjeta OOUR-a »-Trgovina i ugosti-teljstvo« koja je donesena na sjednici od 14. siječnja 1974, zakupljeno je na Zagrebačkom Velesajmu 150 m2 zatvorenog prostora i 400 m2 otvorenog prostora.

Novi će prostor služiti za iz-laganje proizvoda naših prin- cipala za vrijeme održavanja izložbi Zagrebačkog Velesajma, a kao skladišni prostor, ostalog dijela godine.

GODIŠNJA KONFERENCIJA ORGANIZACIJE SO

U prostorijama Radničkog doma u Bujama, 19. siječnja ove godine održana je redovna godišnja konferencija Orga-nizacije Saveza omladine poduzeća. Osim većeg broja omla-dine konferenciji su, kao gosti, prisustvovali Mirko Zenzero- vić, sekretar OO SK-a, te Ivan Rovis, generalni direktor po-duzeća.

Konferenciju je otvorila dosadašnji predsjednik, drugari-ca Marija Andročec. Drugarica Andročec je podnijela i iz-vještaj o dosadašnjem radu. U veoma živoj diskusiji učestvo-vao je veći broj omladinaca i omladinki.

Konferencija je izabrala novo rukovodstvo u sastavu: Stanko Janić (predsjednik), Jakov Bačić, Marija Bonaca, Ma-rio Brala, Jadranka Cepak, Davor Koljesnikov, Silvana Kra-ljević, Sara Krožila, Damir Majetić, Vlado Stepančić i Adri- jana Šain (članovi predsjedništva).

Na kraju su sudionici jednoglasno usvojili i donijeli zak-ljučke, prema kojima će osnovni zadaci omladine u poduzeću biti: organizirati jači i intenzivniji opće-obrazovni i ideološ-ko politički rad, radne akcije, kulturni, zabavni i rekreativni život članova. Međutim, po svom značaju prvo mjesto u zak-ljučcima zauzeli su zadaci koji će najkonkretnije biti doprinos razvijanju samoupravnih odnosa, povećanju produktivnosti i uključivanju mladih u sva područja djelatnosti u okviru po-duzeća i izvan njega. J. S.

SUSRETI MLADIH PROIZVOĐAČA ELEKTRO I ELEKTRONSKE OPREME

Na sjednici Koordinacionog predsjedništva omladine elektro i elektronske industrije Jugoslavije, održanoj 26. siječnja 1971. u Beogradu, na kojoj su sudjelovali predstavnici poduzeća »O- bod« Cetinje, »EI« Beograd, »Rade Končar« Zagreb, »RIZ« Za­greb, »Moša Pijade« Svetozarevo, »Gorenje-Sever« Subotica, »E- lektrokovina« Maribor, »Rudi Cajavec« Banja Luka, i »Nikola Tesla« Zagreb, predstavnici »Iskre« iz Kranja su predložili da se i naša omladina priključi već tradicionalnim susretima mladih proizvođača elektro i elektronske opreme, što je jednoglasno po­držano od svih prisutnih. O kakvima se to susretima radi?

Ovi susreti održavaju se sva-ke godine krajem mjeseca ma-ja, svaki put u drugom gradu, a imaju za cilj zbližavanje mla-dih iz cijele zemlje, širenje bratstva i jedinstva, te upozna-vanje problematike iste grane industrije. Na radnom dijelu susreta raspravlja se o najak- tuelnijim temama iz društveno- političkog trenutka. Kao zajed-nički doprinos izgradnji zem-lje formira se zajednička rad-na brigada »-Bratstvo-Jedin- stvo« koja učestvuje na Savez-nim radnim akcijama, uvijek u drugoj republici. Ovakav na-čin organizacije i aktivnosti u- živa punu podršku Predsjedni-

štva saveza omladine Jugosla-vije.

Rukovodstvo omladine našeg poduzeća stupilo je u kontak-te s predstavnicima spomenu-tih poduzeća u želji da se oda-zove pozivu na suradnju. Nije potrebno posebno napominjati da ovim omladinska organiza-cija preuzima na sebe jednu veliku obavezu, obavezu da na svim manifestacijama majskih susreta dostojno predstavlja poduzeće.

Nadamo se da će rukovodst-vo omladine dobiti punu po-dršku naših omladinaca, i ne samo omladinaca, kada se kre-ne na realizaciju ovih susreta.

JANIĆ STANKO

Strana 6 Buje, 31. ožujka 1974.

MMMo r Ga n a u pr a v l j a n j a ORGANA UPRAVLJANJA

Intenzivniji rad organa upravljanja

Od prošlog našeg lista do da-nas, rad organa upravljanja bio je bujniji od uobičajenog. Prije svega, moramo napome-nuti, da je Poslovni odbor pre-stao postojati 31. prosinca 1973. u skladu s odredbama Samo-upravnog sporazuma o udruži-vanju osnovnih organizacija u- druženog rada, te da je pos-ljednja sjednica tog organa o- držana 21. prosinca 1973. Pred-meti kompetencije Poslovnog odbora prešli su većinom u nad-

ležnost Radničkih savjeta OOUR-a. U tom razmaku Rad-nički savjet OOUR-a »Digi-tron« sastao se četiri puta, Rad nički savjet »Trgovina i ugos-titeljstvo« tri puta, Radnički savjet poduzeća isto tako tri puta, dok se Radnički savjet »Zajedničkih službi« sastao svega »jedamput«. Zborovi rad-nika po svim Osnovnim orga-nizacijama udruženog rada o- držani su tri puta.

B. L.

NA RASPRAVI PO OOUR-ir

Zborovi radnika donose odluku o samoupravnom sporazumu

Radnički savjet poduzeća na sjednici od 31. siječnja 1974. u- tvrdio je prijedlog Samouprav-nog sporazuma o organizaciji i radu Samoupravne radničke kontrole u osnovnim organiza-cijama udruženog rada i Sa-moupravne radničke kontrole poduzeća. Prijedlog je dostav-

ljen, kao pripremni materijal, svakom radniku poduzeća.

Zborovi radnika u osnovnim organizacijama udruženog ra-da, koji će se uskoro održati, donijeti će odluku o osvajanju konačnog teksta tog Samoup-ravnog sporazuma.

B. L.

Novi Radnički savjeti „Digitrona“ i „Trgovine i ugostiteljstva“

Na nedavno održanim sjednicama Radničkog savjeta OOUR-a »DIGITRON« i OOUR-a »TRGOVINA i UGOSTITELJ-STVO« konstituirani su isti organi u proširenom sastavu, nakon što su održani dopunski izbori. Pored dosadašnjih članova rad-ničkog savjeta OOUR-a »DIGITRON«: Guido Milevoj (predsjed-nik), Bartul Silić, Zvonko Juras, Nadja Svetina, Nevija Cirko- ta, Anita Perčić, Adrijana Sain, Stipe Tomljanović i Mirko Zen- zerović, izabrani su još Sonja Deran, Božo Kalabota, Branko Štrbac i Stanko Janić.

U Radničkom savjetu OOUR-a »TRGOVINA I UGOSTI-TELJSTVO« pored dosadašnjih članova: Maksima Peruško (pred-sjednik), Bruna Skopča, Silvana Vidacha, Smiljka Požarića, Pav-la Gašparca, Jovanke Dragojević izabrani su još: Mario Kokot, Herman Ferenčić, Klaudio Višković, Korado Poropat i Božidar

Da bi se dala što potpunija informacija o sastavu svih or-gana upravljanja u poduzeću, dajemo i popis članova Radničkog savjeta OOUR-a »INDUSTROCHEM«, Radničkog savjeta OOUR- a »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«, Radničkog savjeta poduzeća i ime-na predsjednika zborova radnika svih OOUR-a.

U Radnički savjet OOUR-a »INDUSTROCHEM« izabranisu: Teodor Sumonja (predsjednik), Grgo Banko, Ivan Budić, Ha-mid Buljić, Mario Debeljuh, Ante Drmić, Ibrahim Dubinović, Gojko Jakšić, Gojko Kalac, Valerijo Kalac, Ivan Kormoš, Mi- hael Kovačić, Ratko Majstorović, Gordana Mirković, Ante Mar- kuš, Dubravka Mazur, Ante Pačić, Safet Salić, Ivan Šebalj, Zlat- ko Tomljanović i Grgo Buždon.

U Radnički savjet OOUR-a »ZAJEDNIČKE SLUŽBE« iza­brani su: Mihoviil Rovis (predsjednik), Stelio Prodan, Drago Kre- sina, Rudolf Pahović, Ankica Kvarantan, Franka Grbac i Fiorela Gardina.

U Radničkom savjetu poduzeća su slijedeći radnici: Mi-hovil Rovis (predsjednik), Grgo Banko, Nevia Cirkota, Jovanka Dragojević, Ibrahim Dubinović, Fiorela Gardina, Pavle Gašpa- rac, Franka Grbac, Gojko Jakšić, Zvonko Juras, Mario Kokot, Drago Kresina, Josip Kvaranta, Ankica Kvarantan, Josip Ma-

raoić, Dubravko Mazur, Guido MiJevoj, Rudolf Pahović, Anita Perčić, Stelio Prodan, Maksim Peruško, Smiljko Požarić, Bartul Silić, Teodor Šumonja, Silvano Vidach, Mirko Zenzerović.

Predsjednik zbora radnika OOUR-a »DIGITRON« je Gui-do Milevoj, predsjednik zbora radnika OOUR-a »INDUSTRO-CHEM« je Josip Kvaranta, predsjednik zbora radnika OOUR-a »BIFIX« je Viktonija Novicki, predsjednik zbora radnika OOUR-a »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO« je Nevio Frontel, a pred-sjednik zbora radnika OOUR-a »ZAJEDNIČKE SLUŽBE« je Ka-zimir Lazarić.

kretanja radnika: godine postali su članovi kolek-

U OOUR-u »DIGITRON« — Vlado Štemberga, strojarski tehničar iz Labina, Melita Livada, dipl. ing. kemije iz Zagreba; Milan Štrbac, elektrotehničar iz Zagreba; Ester Zadnik, kemijski tehničar iz Labina; Mirjana Roviš, strojarski tehničar iz Zadra; Franko Vatovac, elektrotehničar iz Umaga; Stanko Makovac, mehaničar iz Grožnjana; Branko Stipaniičić, radio-mehaničar iz Senja; Josip Medica, mehaničar iz Kaštela; Elvino Glavičić, VKV alatničar iz Labina; Mirko Belac, strojarski tehničar iz Izole; Dubravka Lukić, daktilograf iz Buja. Te kao radnice u proizvod-nji: Milica Baligač iz Tribana; Božena Baljković, iz Oprtlja; Ol-ga Baljković iz Oprtlja; Lučana Basaneže iz Buja; Ljiljana Baz- jak iz Buja; Alida Biloslav iz Grožnjana; Ida Biloslav iz Buja; Silvana Cernac iz Marušića; Armida Cinić iz Krasice; Nerina Dellosto iz Oskoruša; Ondina Ipša iz Buja; Radmila Jezdimirović iz Buja; Renata Jurcan iz Buja; Darinka Kauzlarić iz Buja; Ali-da Limoncin iz Buja; Rita Lubiana iz Brtonigle; Bruna Marušić iz Momjana; Diana Matijašić iz Buja; Jolanda Miloš iz Buja; Giuliana Moratto iz Buja; Lučana Paljuh iz Brtonigle; Loredana Pelin iz Momjana; Rita Počeko iz Buja; Nives Primožić iz Oprt-lja; Mafalda Sinčić iz Brtonigle; Marija Sorgo iz Oprtlja; Bruna Šupljina iz Buja; Gracijela Tončić iz Oprtlja; Ariela Turina iz Brtonigle; Silvana Vižintin iz Buja; Dora Zubin iz Oprtlja; Marta Zdgante iz Buja; Djema Saule iz Buja.

U OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«:

U Bujama — Milan Livada, dipl. ing. kemije Nadi ja Sorgo, profesor iz Buzeta;

U Zagrebu — Damir Bračun, dipl. ing. kemije iz Zagreba i Ankica Vlaisavljević NKV radnica iz Zagreba.

U Ljubljani — Roman Jugovič iz Ljubljane.U Sarajevu — Nada Krstičević, službenik iz Sarajeva.

U OOUR »ZAJEDNIČKE SLUŽBE« — Stanko Mališa, ekonomist iz Skropeti (Pazin); Terezija Andročec, administrativ-ni tehničar iz Zagreba; te u svojstvu naučnog suradnika, sa mjes-tom rada u Zagrebu uspostavio je odnos u udruženom radu Jo-sip Kotniik, dipl. ing. elektrotehnike i doktor tehničkih nauka.

radom vlastitom že-

U OOUR »Industrochem« prestali su s radom: Bruno Bo-žić, Omer Malagić, Anton ing. Rojnić, Ratko Pajić, Dimšo Pe- trović, Dragoljub Laković, Mirsad Fajković. Radnik Ljubomir Maračić premješten je u Poslovno-tehnički biro OOUR-a »Za-jedničke službe«, kao i Nereo Butković koji je premješten u fi-nancijski sektor OOUR-a »Zajedničkih službi«.

B.L.

PRIZNANJE NAŠIM RADNICIMA

Koordinacioni odbor za kadrovska pitanja i Općinski komi- et SK-a Buje, pored ostalih potencijalnih kandidata za funkcije u Skupštini i njenim tijelima istaknuli su i neke naše radnike. Tako je za funkciju predsjednika Vijeća udruženog rada kao po­tencijalni kandidat istaknut inženjer Boris Ferić, za kandidata za predsjednika Vijeća mjesnih zajednica Ivan Rovis, koji je ujedno istaknut i za kandidata za zastupnika u Vijeću općina Sabora SRH. Za kandidata za zastupnika u Vijeću udruženog rada Sabora SRH istaknut je drug Tito Germin.

Za potencijalne kandidate za članove Društveno-političkog vijeća istaknuti su između ostalih i naši radnici Lino Bazjak, Elija Makovac i Libero Sinković.

Osim toga, među kandidatima za članove Izvršnog vijeća općine, za resor planiranja i razvoja istaknut je inženjer Mi­hovil Rovis.

Istaknute kandidature, kako našim radnicima, tako i našem poduzeću u cjelini predstavljaju značajno priznanje.

Buje, 31. ožujka 1974. Strana 7

PRVI ISPITI

U konzultativno-nastavnom centru Visoke škole za vanj-sku trgovinu Zagreb, koji je otvoren ove školske godine pri našem poduzeću, nastava i os-tvarivanje programa odvijaju se bez problema. Ipak, od 79 upisanih studenata, zabilježe-no je nedavno, od studija je o- dustalo 16 studenata, pa ako je to problem onda ga je obje-ktivno govoreći, trebalo i oče-kivati. U ostvarivanju progra-ma grabi se krupnim koraci-ma. Predavanja, vježbe, testo-vi, kolokvijalni ispiti, i ispiti,

koji su već na pomolu, uz re-dovni rad i druge životne oba-veze, za neke su bili preveliko iskušenje.

No onih koji ustraju i junač-ki se nose sa svim teretima po-priličan je broj. Vidljivo je to i na našoj slici, koju smo sni-mili za vrijeme pisanja testa iz matematike. Usput rečeno, dr. Filipović, jedan od najsim-patičnijih predavača, onim što su studenti pokazali na prvoj provjerti znanja, bio je ugodno iznenađen, i kako reče, veoma zadovoljan.

,DIGITRON« U „IMPULSU“lovno-interesne zajednice pro-izvođača telekomunikacija, e- lektronike, kabela i računara «■Impuls« — Zagreb.

Istom odlukom, odobren je iznos od 12.000 dinara kao os-nivački ulog u osnovna i obrt-na sredstva Zajednice i iznos od 73.000 dinara kao godišnja paušalna naknada za obavlja-nje poslova od zajedničkog in-teresa svih članova.

B. L.

OOUR «-Digitron« učlanjen u Poslovnu interesnu zajednicu proizvođača telekomunikacija, elektronike, kabela i računara «■Impuls« Zagreb.

Odlukom Radničkog savjeta OOUR-a, koja je donesena na sjednici od 19. veljače 1974, tvornica »Digitron« postala je zajedno s poduzećem «-Nikola Tesla« — Zagreb, »Elka« tvor-nica električnih kabela — Za-greb i Tvornica električnih strojeva — Zagreb; član Pos-

Počeo postupak za utvrđivanje međusobnih

odnosa radnika u udruženom radu

Upravo ovih dana stručna služba dovršila je i podnijela na široku raspravu Nacrt samoupravnog sporazuma o među-sobnim odnosiima radnika u udruženom radu. Nacrt, koji je dostavljen svakom radniku predstavlja akt za sporazumije-vanje radnika u svakoj osnovnoj organizaciji udruženog rada o osnovnim i najznačajnijim odnosima u udruženom radu. Ovim tekstom radnicima je predložen način uređivanja od-nosa iz stjecanja svojstva radnika, iz utvrđivanja prava i obaveza u udruženom radu, te iz oblasti radnog vremena, od-mora, dopusta, odgovornosti u udruženom radu, i drugih pi-tanja, sve do utvrđivanja uvjeta i načina za prestanak svoj-stva radnika u udruženom radu.

U postupku koji će biti proveden do potpisivanja izjave svakog radnika da prihvaća sporazum, značajno je, da svaki radnik može podnesti svoje primjedbe na nacrt, dati svoje konkretne prijedloge za dopune i drugačija rješenja. Tek ka-da se prikupe sve primjedbe radnika o predloženom nacrtu raspravljat će o njemu, uključujući tu i sve primjedbe rad-nika, radnički savjeti osnovnih organizacija udruženog rada, pa će se sa prijedlogom tek tada izići pred zborove radnika. U raspravu će se posebno uključiti i sve društveno-političke organizacije u poduzeću.

Nakon što zborovi radnika utvrde konačni tekst Samoup-ravnog sporazuma o međusobnim odnosima radnika u udru-ženom radu, prići će se, najvjerovatnije, njegovom štampa-nju, a kada se primjerak tako pripremljenog teksta uruči sva-kom radniku, započet će potpisivanje izjava.

Na kraju, treba napomenuti, da će na isti način i po is-tom postupku biti sprovedeno zaključivanje svih ostalih spo-razuma, kojima će se urediti i sva ostala pitanja iz međusob-nih odnosa radnika u udruženom radu.

,Lovački dom“ u naše poduzeće

Radnički savjet OOUR-J govina i ugostiteljstvo« n

dnici od 1. veljače 1974. donio je odluku, kojom Osnovna or-ganizacija udruženog rada pre-uzima na upravljanje od Lo-vačkog saveza Buje restoran

»Lovački dom« u Bujama.Godišnja zakupnina za pos-

lovne prostorije restorana i prostorije na katu iznad resto-rana iznosi 45.000,00 dinara.

Dnevnik »Glas Istre«-vaš dnevnik!

O \ \ V I AD R U G IMeđu onima koji su o nama pisali i govorili Petar Popović,

novinar «Politike«, ostat će za nas, po svom članku »Ekonom­sko čudo Buja« (Politika od 1. veljače 1974.) posebno izdvojen. Ako je ikad itko o nama progovorio s toliko osjećaja za realnost, objektivnost i slikanje sa sposobnošću prodiranja u dubinu, obu­hvaćanje onog što jesmo iz svih kuteva i perspektiva, onda je to, prije svakoga, ostvario Petar Popović.

Upotrijebivši stil i riječnik, koji se izdigao iznad dobrog no­vinarskog, Popović je na jedan rijetko susretljiv način progo­vorio o Bujštini za koju kaže:

— Bujština je privredno ne-razvijen, i u materijalnom tes- kobu izgnan, istarski kraj. Ako je «-Svevišnji« naše državne e- konomije ikad delio pravdu, on mora da je prema ovoj opštini bio pristrasan. Za Buje je uči-njeno sve, mada ono nije do-bilo ništa. Cak ni železaru, ili kakav drugi politički dokaz napretka, u čijim bi dugovima opština mogla da se davi.

Govoreći o nama, o Digitro-

nu, o teškom početku, o našim djevojkama, kao da nas je svo-jim razmišljanjem pogodio u pravo mjesto najsupMlnijih os-jećaja. Kao da je preciznošću najboljeg magnetofona zapam-tio naše misli, naše riječi i ge-ste, te dajući im po vlastitoj nadarenosti, dopadljivo ruho — učinio ih je još upečatljivi-ma, još dzrazitijima.

Nadalje, snažno, do kraja is-tinito i za nas dopadljivo, Po-

pović izvještava čitaoce opisu-jući naš specifični tvornički s- ambijent:

— Digitron to nisu nikakve pilule...

Digitron je, moglo bi se re-ći, neobična fabrika po tome što je potpuno običan.

Sve je u njemu obično i do-vedeno do krajne jednostav-nosti ... Digitron je neobičan jedino po tome što je adaptaci-ja prostorija započeta 1971, da-kle u godini u kojoj je osnovan i u kojoj je već stigao da nači-ni prvih deset miliona dinara bruto proizvodnje. Sledećeg le-ta je to već bila vrednost od 48 miliona, 1973. je ostvareno 76 miliona, a za ovu, 1974. go-dinu planirano je brutto-proiz- voda od 125 miliona dinara.

— Početak nije bio lak, zato što je bio početak i. što je mali

broj ljudi trebalo da obavi taj posao. Sada je teško, jer to nije više početak. — kaže drug Po-pović o Digitronu.

— Sdt gladnom ... — to je fi-lozofija na kojoj počiva »Eko-nomsko čudo Buja«, izrekao je tom ocjenom sve o onom na-šem, pred nekoliko godina, us-vojenom pravilu »Uzdaj se u se i u svoje kljuse«. Po tom pravilu Popović registrira i na-še daljnje preokupacije, apos-trofirajući na kraju članka svr-hu »Ekonomskog čuda Buja« riječima:

— Stvaranje mogućnosti da se posao dobije i kod kuće, ne u Italiji, ili čak preko mora, jeste suština i prva svrha ovog »Ekonomskog čuda« u Buja-

Hvala, druže Popoviću, i na-vratite k nama opet.

Strana 8 Buje, 31. ožujka 1974.

BBSBI

Ne, ovaj razgovor nije bio planiran, kao i ni tema. Nas-tao je posve slučajno, od onog uobičajenog, u prolazu, poz-drava i pitanja:

— Kako si druže generale?Sjećate se, tako smo negdje

pred godinu dana u šali naz-vali simpatičnog, u isto vrije-me, radnika i poljoprivrednika iz Oprtlja. Riječ po riječ i Du- ilio je započeo sam svoju naj- aktualniju temu.

— Ma znaš, te nove delegaci-je, ki hi sada biramo, da li će bržje, prija rješavat te naše probleme, ki hi imamo po se- lah koliko ćeš?Vidiš, ja kada sam živija od sa-

me kampanje su me zabnali za člana, kako bi se sad reklo, za delegata u Skupštini za osi-guranje naših seljani.

Vero se domislim, da smo rešili lanjskega leta, da će juš- to svi sei jaki na našoj Bujšti- ni, anka u sve tri komune, da će bit osigurani od bolesti. I da je to trebalo biti od lanjske-ga leta.

Anka, vidiš, se lipo reklo, i nič ni se storilo. Zaprav se re-klo, da naše komune nimaju doste šoldi i da će naši seljaki frekventat za troške dvajset po sto, iz fonda komune, anka dvajset posto, a šezdeset posto da će dat Republika.

I zagolican njegovim razmiš-ljanjem, pokušah Duilia provo-cirati!, da nastavi:

— Pa, šta, moj Duilio, polako to ide, treba biti strpljiv. Ja

mislim sve će to jednog dana doći. Ljudi za to rade...

— Ma puštii ti to ća. Ja san reka našim kampanjolima da će bit svi osigurani, kako nji-hov delegat. To su anka i dru-gi rekli M su bili izabereni u Skupštine. I sada kada me pra- šaju, da kaj ni nič storenega od osiguranja, vaje zardrin od vrgonje. Ma sada poglej, ka-kav sam ja delegat, kada sam, zaprav, kad smo jeno reženali, a u tega ni nič.

Poglej, da mene ki praša, da kako bimo osigurali našeg se-ljaka, vidiš, ja delan gvardjan u fiabriki »Digitron«, i ja iman stotridesetisedan mijari i pet- sto starih dinari. Da bi se šio, da mi naše kontadine osigura-mo od malatije, ja bin da tri-deset i sedan miijari i petsto di-nari za to. I s ten bimo se mi mogli pohvaliti da gradimo jen lepi socijalizam.

Pomislih u sebi, kako to Du-ilio lijepo kaže i pošteno misli, no ne mogoh a da ga ne pre-kinem :

— Lijepo je to moj »Gene-rale«, da se ne ljutiš. Gvardja- ne, ovaj, znaš, ali to ne ide sa-mo tako, brzo, tik - tak pa evo osiguranja. Znaš, sada treba društvo da se dogovori, da se radnici sporazumiju, jer ! oni trebaju dati novce.

— Ma, čakaj, mi smeron go-vorimo od naše Titove pisme, a kako mene mi se pera, to preveć po malen gre. Za nas, za naše seljake ki već dugo če-kaju, bi se telo kak telegram.

Mene mi se pera, da anka i naš Tito je tako pensa.

— Da, to kažeš Duilio i toč-no je tako. — Pomislih i bolje je da mu u njegovom poštenom razmišljanju pomognem. Na kraju i sam osjećam da nije drugačije, a on živo i kao da nije sve rekao iskreno i nepo-sredno, kao da se od nečega odterećuje, nastavi:

— Sada, pensaj ti jeno malo da li je to jušticija. Komuna U- mag i Novigrad su osigurali svoje seljake, samo radi tega ki su bogatije. A mi, kako op-ćina Buje, ki smo već poveri, ne moremo to storit. A oštija, mi smeron reženamo o diferen-cijaciji, a kako se vidi mi hi delamo još veće. I u ovom tre-nutku, kao da je Duilio ispro-vocirao mene, postiavih mu pi-

— Pa, Duilio šta misliš, kako će to dalje, šta ti osjećaš ho-ćemo li riješiti te probleme?

— Ja sam ti povedao. Gre to po malen. Ali za prav, da ti rečen, ja verem, da po tem no-

vem delegatskem sistemu će morat poć bržije, perke nas i- ma puno ljudi ki su kandidi-rani i ja san čvrsto prešvažu da će ti naši budući delegati već storit nego prija kako hi je bilo malo.

I ti povedan da anka i narod se puno intereša za te izbore, ki pensaj u da će sada prić ne- kaj novega.

Krenuh, ali prije pozdrava, doviknutiih još Duiliu:

— A ti, šta ti misliš?— Kaj mislin? Svi moramo

delat, pa sigurno će bit bolje. A kad se deli ne gledat samo na svoj žep. Bi telo gledat je-no malo na potrebe i drugih.

Dobacih mu na kraju: Zdra-vo generale — gvardjane i ču-vaj našu fabriku.

Još samo automobil zagluši njegove posljednje riječi:

— Stoj mi dobro, i pridi na jen got črnega...

Neću zaboraviti, jer sa Dui- liom se zaista lijepo i ugodno pripovijeda.

T. V.

TELEGRAM,

DRUŽE,

TELEGRAM

BIH JADuilio Laganis

Kada bi se za poljoprivrednike naše Općine i sve seljake kod nas ostvarila zdravstvena zaštita, a da ne govorim o kom­pletnom osiguranju, za koje naše društvo još uvijek nema sna­ge, to bi bilo ono pravo što naši ljudi na selu čekaju i čemu se već dugo nadaju, u usputnom razgovoru izjavio nam je Dui­lio Laganiš, čuvar u tvornici »Digitron«.

E, kad bi ti radila koliko bi nam bilo lakše_____

Za naše poduzeće i posebno za OOUR »Digitron« jedan od značajnih događaja u nedavno proteklom razdoblju je svakako prijem u radnu zajednicu 35 novih radnica.

Neposredno pred sticanje svojstva radnice poželjeli smo sa­znati njihove utiske i doživljavanje prvog susreta sa prvim rad­nim mjestom.

Na slici: LJILJANA BIZJAK (za prvim radnim stolom)

Našem pozivu odazvale su se bez ustručavanja MARIJA iz Sorgi, LUCANA iz Kaštela, RI-TA iz Nove Vasi, GRACIJELA iz Zrenja, DORA iz Buzećani, i da ih ne nabrajamo, svih njih trideset i pet. Ono što je u nji-hovim odgovorima zajedničko, a to je neizmjerna sreća i ve-selje što su primljene u »Di-gitron«, rečeno je iskreno i ne-posredno.

U nemogućnosti da ovom ra-zgovoru posvetimo više mjesta izabrali smo odgovore samo nekolicine djevojaka i objav-ljujemo dijelove iz njihovih iz-java.

SILVANA VIŽINTIN iz Kašte-la (20 godina):

— Iako sam izgubila sve na-de, vidim da je moje dugo i strpljivo očekivanje ipak na-građeno. Ako uspijem savlada-ti sve ono što me na radnom mjestu očekuje neću nikada tražiti bolje. To mi je jedina misao jer znam da ću sad moći ostvariti sve moje želje.

ALIDA BILOSLAV iz Gornje Gomile kod Steme (16 godina):

— Odavno sam čekala taj trenutak. Cesto sam plakala gledajući prijateljice koje idu na posao pjevajući i smijući se, a ja sam tužna morala biti kod kuće. Napokon je došao i za mene taj sretan čas. S novim poslom naučit ću mnogo novih stvari i steći mnogo novih dru-garica i drugova.

LJILJANA BAZJAK iz Buja (16 godina):

— »E kad bd ti radila, koli-ko bi nam bilo lakše«, stalno mi se tim riječima obraćala majka. Teško mi je bilo i kod kuće i u društvu. Kad sam primljena u Digitron, moja sre-ća je bila neopisiva, a ona se prenijela i na roditelje. Ova godina donijela mi je najljepši dar kojeg sam ikada primila, a to je moje zaposlenje,

(Nastavak na str. 9)

Buje, 31. ožujka 1974. Strana 9

M I H O „RUDAR“

MIHOVIL ing. Rovis je predsjednik Radničkog savjeta po­duzeća »BUJE-EXPORT«, a isto tako i predsjednik Radničkog savjeta OOUR-a »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«. Na radnom je mje­stu direktora PTB, zadužen je za razvoj poduzeća pa je stalno u pokretu i teško ga je zateći u kancelariji. U posljednje vrije­me posebno je zaokupljen razvojem »BIFIXA« i usavršavanjem proizvodnog programa »INDUSTROCHEMA«. Da, skoro smo i zaboravili. Drug Miho je i predsjednik Komisije za društveni standard, no bolje ne nabrajati sve funkcije, jer bi i tako nešto zaboravili. Kako smo odlučili u nekoliko narednih brojeva ovu rubriku posvetiti predsjednicima RS naših OOUR-a i poduzeća, mislimo da nismo pogriješili ako smo prvome dali riječ drugu Mihi.

— Druže predsjedniče, kon­stituirali smo se i počeli živjeti na amandmanskim principima. Kako gledate na daljnji razvoj poduzeća i OOUR-a u skladu s time?

— Mislim da će se iskazati poteškoća kako uskladiti dva na izgled suprotna zahtjeva. Prvo, da sve važne odluke do-nose OOUR-a, to jest demokra-tska decentralizacija koja mo-ra ići do svakog proizvođača, i drugo — princip monolitnosti i jedinstva poduzeća, a .taj je princip i danas na liniji inte-gracionih kretanja posebno na-glašen kako u svjetskoj privre-di tako i kod nas. Smatram da usklađenje između ta dva te-meljna zahtjeva treba tražiti tako da se poštuju osnovne po-stavke koje smo prihvatili kod formiranja OOUR-a, a to je da svima bude zajedničko kadar, financije, razvoj i poslovna po-litika. Za opravdanje toga tre-ba stvoriti adekvatnu tehniku, odnosno metodu rada.

Dosljedno sprovođenje u ži-vot odluka OOUR-a omoguća-va nam krajnu demokratičnost i poštivanje osnovnog principa da dohotkom upravlja najne- posredmije onaj koji ga stva-ra. Održavanje pak jedinstva poduzeća kroz navedene usvo- jne principe daje poduzeću sna-gu pred posilovnim partnerima, bankama itd. kao i garanciju za daljnji dinamični razvoj. Po-štivanje tih principa predstav-lja i sigurnost da će se sprovo- diti razumna politika štednje, koncentracija stručnih snaga, da se neće dupliraiti ili multi-plicirati, da se tako izrazim, nužni dio birokratskog apara-ta npr. ne četiri, već jedan op-ći sektor, ne četiri računovod-stva nego jedno dobro oprem-ljeno itd.

— Gdje u sprovođenju toga vidite Radnički savjet poduze­ća i sebe kao predsjednika?

— Radnički savjet treba do-prinijeti oživotvorenju suštine OOUR-a, tako da svaki OOUR ima sva prava koja ga pripa-daju, a s druge strane RS po-

duzeća mora biti koheziona sna-ga koja će i formalno i suštin-ski osigurati jedinstvo kolekti-va, daljnje postizanje zajed-ničkih ciljeva koji su već pri-hvaćeni kao npr. izgradnja »DIGITRONA 2«, razvoj BI-FIXA«, čvitrsto postavljanje na noge već prestrojemi »INDUS-TROCHEM« itd.

— Što Vam je posebno os-talo u sjećanju u ovih nešto vi­še od godinu dana djelovanja Radničkog savjeta ovog saziva?

Raduje me sve veća ozbilj-nost, zrelost i odgovornost čla-nova ovog organa upravljanja koja se posebno manifestira u kritičnom pristupu podnesenim materijalima.

— Imate puno funkcija, po prirodi ste mirni, a u stvari ja­ko dinamični. Kako dospijeva­te na sve?

— Osjećam da je moj aktiv-ni period još kratak i moram ga iskorstiti dok još traje. Is-kustva koja sam stekao u ve-likim kolektivima sa nekoliko tisuća ljudi i probleme koje sam tada rješavao omogućuju mi brzo rješavanje nekih pro-blema što inače ne bih mogao.

— Vi ste »rudar«. Kako ste došli u trgovinu i osjećate li ponekad nostalgiju za starim zvanjem?

— Sada kada čujem o naft-noj krizi, bofli me duša što smo zapustili bez dovoljno razmiš-ljanja neke naše energetske iz-vore kao npr. Rašu.

— Predbacuju Vam da želi­te i na Bujštini otvoriti rud­nik?

— Imaju pravo ali ne želim otvoriti klasični rudnik, već rudnik raža novih radnih mje-

— Prokrstarili ste rudnike Bosne, prije toga isprobali Ra­šu. Biste li nam ukratko rekli svoj radni staž od početka ru­darskog naukovanja do diplo­me, odnosno do radnog mjesta u našem poduzeću?

— Počeo sam kao nekvalifi-cirani radnik u 11. sekciji ja-

me Raša 1947. godine, zatim sam studirao u Zagrebu uz po-moć povremene stipendije i pripomoć od pretovara vagona i slično, diplomirao 1953. Neko vrijeme sam radio u »boksiti-ma« u Rovinju, a zatim kao ru-kovodilac u Raši od 1953. do 1959; u Kaknju od 1959. do 1963, u Bosanskoj Krupi od1963. do 1964. i u Sarajevu od1964. do 1969. Sada sam tu.

— Moja ljubav vezana je za Kakanj koji mi je omogućio da uđem u stručne i naučne kru-gove moje struke kroz publi-kacije, pa sam tako uveo novi sistem rada na »širokim čeli-ma« u jami i dr. Imam i tešku uspomenu iz Bosne, a odnosi se na poznatu Kakanjsku katast-rofu iz 1965. koja je nastala dvije godine poslije mog odlas-ka iz Kaknja, ali sam u njoj učestvovao kao član stručne e- kipe, a trebao sam poslije toga ponovno preuzeti rudnik u Ka-knju, što sam odbio iz poro-dičnih razloga.

— Poznati ste poliglota, ko­jim jezicima se služite?

— Njemačkim, francuskim, engleskim i talijanskim, a do-nekle i poljskim.

— Ljubitelj ste lijepe riječi, pišete li još negdje osim u Na­šim stazL :ia?

— Vi ste iz Žminja, srca Is­tre. Mislim, one narodne, hrvat­ske Istre. Što mislite, da li do­voljno radimo na njegovanju hrvatske riječi i svijesti Istra-

) u velikom pod-

— Možemo li mi u našem po­duzeću napraviti više na tom

—• Sumnjam da možemo, jer smo mi privredna organizacija, znači »kruhobonačka«.

— Vi ste »privatno« stariji brat našeg generalnog direkto­ra. Znači u familiji po hijerar­hiji prvi, a u poduzeću drugi. Tko je u svar J — prvi?

— U principu, s bratom je teško raditi i iskreno bih volio da mi brat nije generalni di-rektor, kao što vjerujem da ni on ne bi volio da sam mu ja brat — dok sam na radnom mjestu. No, mislim da se u na-šem radu ipak ne osjeća ta rod-binska veza.

> dvojice

— Tko je, ipak, prvi?

— Čini mi se da smo oba ambiciozni, a kod određenih poduhvata nije važno tko je prvi, već da li se skladno radi!

kulu, boće i šah, jer je to slab hobi.

— Previše i pitam i odgova-ram, aM ipak: kad ćemo sma-njiti filozofiranje, a povećat akciju stvaranja u poduzeću i van njega? Kad budemo ma-nje deklarativno i verbalno za razvoj ovog društva egoisti, a stvarno predani interesima o- vog nanxia i društva.

— Hvala druže predsjedniče.S. P.

E, kad bi ti radila, koliko bi nam bilo lakše...

(Nastavak sa str. 8) GRACIJELA TONClĆ iz Zre-nja (18 godina):

— Najteže mi je što moram pješačiti 7 kilometara i još se voziti autobusom 20 da bih ra-dila. Ali još je teže ne raditi. Posao jako volim i prijatelji-ce su jako dobre.

. Brtonig-

— Ova godina, njen početak, donijela mi je jednu radost ko-ja može svakog čovjeka obra-dovati. Postala sam radnik i s poslom osjećam da sam nešto više, da sam koristan član o- ve naše regije i cijele domo-

na):— Ne znam kome da se za-

hvalim. Sretna sam. Najljepši novogodišnji poklon koji mi je mogao biti pružen je radno mjesto u tako poznatoj i dob-roj organizaciji. Bit ću zbilja sretna ako ću za daljnji pros-peritet i uspjeh Digitrona biti dijelom zaslužna i ja. Bit će to

: Krasice (16ARMIDA ClNlC i godina):

— Kao još mnoge druge dje-vojke odavno sam čekala da postanem član Digitrona. Na-pokon je ta moja želja i os-tvarena. To je moja velika sre-ća. Sama ću zarađivati svoj kruh. To želim svim djevojka-ma koje još uvijek čekaju da ih se pozove na posao.

’ Nove VasiRITA LUBIANA (18 godina):

— Prošle godine, kad sam polazila srednju školu, vidjela sam djevojke kako izlaze iz tvornice Digitron i pomišljala sam kako bi bilo da i ja po-stanem član te velike poro-dice.

Plan mi je bio da postanem daktilograf u nekom uredu, a- li nije mi žao što ću raditi u direktnoj proizvodnji. Važno je biti koristan i aktivan, a ja ću nastojati da opravdam povje-renje koje ste mi dali i nasto-jati da ispunim zadatke koje radno mjesto zahtjeva.

T. V.

Strana 10 Buje, 31. ožujka 1974.

AKTU&UNI®ZAŠTO? - PITA BOŽENA

CRNACZašto? Pitati će se mnogi. Jer se svrstavamo u red radnih

ljudi, svrstavamo se u red bijelih mantila, koji čekaju zvono, pa da krenu, pa da potrče, pa da dobiju ono što svakom radnom čovjeku reba pripasti, a to je — marenda.

Zar mi iz uprave nismo radnici u pol-satnom odmoru, zar mi nemamo pravo na tu istu marendu, zar se u jednom kolek­tivu može razbiti taj red i reći: »Ti ne možeš i ne pripadaš tom repu«, moraš istupiti sagnute glave i vratiti blokove i za tebe nema više marende.

Pitam se, zar mi ne radimo u istom kolektivu, i tko sada nije kolegijalan?

Znam da ima odgovora, ali za mene to nisu odgovori, jer im se djela ne vide, da jedan dva ili tri čovjeka mogu da nas podijele, po radnim kutama, kad on ili oni dobro znaju da smo svi zajedno jedan kolektiv.

ZAŠTO? - ODGOVARA TOMICA

Najprije, drugarice Božena, niste jedina koja je postavila pitanje dopunskog obroka. Do-bro je da ste potencirali rješe-nje tog problema, jer trudim se da, zaobilazeći Vaš način i sadržaj, mailo poetski, malo »ježftnski«, bodljikav, ipak za-ključam da vas je jedino to i rukovodilo, da zajednički rije-šimo ono šito među mnogim drugim problemima u poduze-ću do sada nismo uspjeli riješi-ti. I još nešto, nema sumnje i ne bi trebalo vjerovati, da u našem poduzeću postoji netko, »-on, oni«, jedan, dva ali tri čo-vjeka. Tko razdvaja radne ljude za »rep« marende ili neki drugi »rep«. Pa, i odgova-rajući na vaše pitanje, isto tako ne bi trebalo zaključiti da se ta tvrdnja dokazuje. Ne, to ne bi bilo potrebno, niti bi imalo smisla. Svemu što sMjedi cilj je da obrazložim razloge zbog če-ga smo u organiziranju dopun-skog obroka došli u situaciju u kojoj zaista nismo svi jedna-ki.Evo 'tih razloga:

U ožujku prošle godine Rad-nički savjet poduzeća donio je Odluku o besplatnom obroku za radnike OOUR-a »Digitron« u kojoj doslovce stoji kao odre-dba:

Citiram:

1. Radnici OOUR-a »Digitron« mogu koristiti besplatni topli obrok za vrijeme dnevnog odmora u radničkom restoranu poduzeća »Proleter« Buje.

2. Radnici iz točke 1. ove Odlu­ke koristit će pravo na topli obrok, na temelju ove Odluke i posebnog sporazuma poduze­ća »Buje — export« i poduze­ća »Proleter« Buje, samo za radne dane OOUR-a »Digi­tron«.

Kao što je to vidljivo već iz teksta Odluke, a još bolje iz točke 1. Ugovora o društvenoj prehrani radnika, koji je izme-đu našeg poduzeća i poduzeća Proleter sklopljen, citiram:

1. »Proleter« stolarsko zanatsko poduzeće — Buje, kao davalac usluge, ovim se ugovorom oba­vezuje da će u svom Radnič­kom restoranu u Bujama, a za

žbe. U okolnostima koje su sa-me po sebi teške i složene i nije se moglo učiniti više. I sa-da, kada su na pragu neke nove mogućnosti koje su nastale izgradnjom velikog stambeno — društvenog objekta u Do-njim Bujama, treba reći, ni Ka- dničkom savjetu poduzeća, jer on je između ostaloga i za to izabran, neće biiti teško donijeti pravedniju odluku, a isto tako ni stručnoj službi neće biiti te-ško organizirati vlastiti druš-tveni restoran, ako to, kako se u ostalom i planira, zaista bude

bilo objektivno 4 opravdano korisno.

Teže će, ipak, biti pravo na obrok osigurati radnicima u ostalim organizacionim jedini-cama, izuzev u OOUR-a »Industrochem«, gdje taj pro-blem, nije zabilježen. No, to ne znači, pogotovo jer radnici koji rade u predstavništvima šute o tom problemu, da bi se u sve-ukupnom rješavanju tog pita-nja na njih smjelo zaboraviti, kao uostalom i na Vaše pita-nje drugarice Božena.

VUKOVIĆpotrebe prehrane radnika Tvo­rnice »Digitron« u sastavu po­duzeća »Buje - export« Buje, osigurati potreban broj od cca 80 — 100 obroka (marenda) dnevno u radne dane koji se podudaraju sa radnim vreme­nom davaoca usluga, a uz na­platu obroka prema stvarnoj cijeni koštanja, koja se utvđu- je na osnovu knjigovodstvene dokumentacije, koju davalac usluga zasebno vodi za svoj Radnički restoran«.

U našim željama, iili bolje u obavezama prema svakom ra-dniku u našem zadatku, tu mis-lim isključivo na radne oba-veze moje, jer sam odgovoran za organizaciju i sprovođenje odluke Radničkog savjeta, a vjerovaitno ste i vii mislili na mene, nismo i nisam bio u zavidnoj situaciji, kada je po-red 240 radnika iz OOUR-a »Digitron« trebalo osigurati do-punski obrok i svima ostalima kojii su se »priključili« ma-

ja bih hotimično uz vaše pi-tanje postavio i još jedno:

Recimo, kada bi i bilo mogu-će uključiti se svim našim ra-dnicima u »Proleterov« resto-ran, da li bi i onda, s obzarom na prevoz do restorana, za sve uvjeti bili jednaki? Ili, nastav-ljajući s pitanjima: Da li bi tada i svi naši radnici u pred-stavništvima bili izjednačeni u ovom pravu? Odgovor je suvi-šan. Aili priklanjajući se onom, pretpostavio sam već što ste htjeli i željeli vašim pitanjem, itreba i moramo zajednički kon- staV.rati, da bi Radnički savjet morao svoju odluku preispitati, da bi stručne službe, ako Rad-nički savjet svoju odluku iz-mjeni, morale hitno pronaći rješenja po kojima bi svaki naš radnik, pod maksimalno mogu-ćim jednakim uvjetima, ostva-rivao pravo na dopunski topli obrok.

Na tom zadaitku radilo se i rainiije, pa d ovo što je do sada organizirano samo za radnike ••Digiitrona«, jer djevojke iz Zrenja, Oprtlja i drugih uda-ljenih sela takvu prioritetnu pažnju zaista i zaslužuju, treba pripisati u uspjeh i zabilježiti kao snalažljivost stručne slu-

ZA ISPRAVNO RJEŠENJE KRIŽALJKE

nedavno objavljena knjiga Ive Siljana »VRAGU NA PUTU'<

Među onima koji su nam dostavili rješenje, u prošlom bro­ju objavljene prve križaljke, točno i ispravno su križaljku is-

MIRA MONAS, radnica u »Zajedničkim službama«,LIVIJA STANIŠA, radnica u »Trgovini i ugostiteljstvu« te AL­DO TENČlC iz NOVIGRADA, koji nije član našeg kolektiva.

Njima redakcija za nagradu poklanja, nedavno objavljenu knjigu Ive Siljana »VRAGU NA PUTU«. Inače knjigu je izdao Čakavski sabor Pazin i može se nabaviti u svim našim knjiža-

ZAPAŽENO — POSUĐENOU jednom od posljednjih brojeva lista »Večernji list« zapazili

smo izjavu drugarice Mirjane Petrović, dekana Visoke škole za vanjsku trgovinu Zagreb, te ga u cjelosti posuđujemo za »Na-

Zajednički

zadatakMirjaina Petrović, dekan Vi-

soke škole za vanjsku trgovinu, delegait VII kongresa SKH.

— Zajednička društvena ak-cija trebala bi krenuti u prav-cu rješavanja problema, koji ženu začahuruju u kući. To zna-či: što više servisa, pristupač-nija društvena prehrana, dječ-ji vrtići. Ako to ne bude zajed-nički zadatak, žena će to mo-rati riješiti sama, a u tom se slučaju ne može potpuno oslo-boditi za rad i ostale dužnosti,

. niitS se usavršavati, učiti, a za to ima potrebu kao i drugi spol.

Kongres bi morao donijeti načelnu preporuku da se ta pi-tanja žena rješavaju preko sin-dikata, i to solidarno za poje-dine sredine, jer postoje razli-ke. 2ene treba osloboditi pre-komjernog posla da bi mogle biti produktivnije.

Buje, 31. ožujka 1974. Strana 11

NOVE DJELATNOSTI U OKVIRU OOUR-a „TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO11

U nastavku informacije o novoj djelatnosti u okviru OOUR-a «Trgovina i ugostiteljstvo« koja je objavljena u broju 8-9 »Na­ših staza« od 10. prosinca 73. na strani 3, a odnosila se na dje­latnost zastupanja inozemnih firmi, željeli bismo vas upoznati s novim detaljima.

Sklopljen je ugovor o gene-ralnom zastupstvu s talijan-skom farmom L’EUROPA — Monteriggione, Siena proizvo-đač mehanizacije za visokogra- dnju: betonske mješalice 180- -500 1 mehaničke i poluauto-matske, konzolne skelne 3iza-

razvoja, a znače uklapanje u međunarodnu podjelu rada. Mi smo odabrala takve ino-dobav- ljače koji su spremni odmah stupiti u industrijsko-koopera- ntske odnose s jugoslavenskim proizvođačima. Kooperacija je najsavršeniji odnos koji dono-

dobavu određenih sklopova, a istovremeno osvojio tržište za svoje proizvode. Prateće dje-latnosti su time također suvre-meno riješene kao servisno-re- montne usluge, propaganda i si.

Na tom planu učinili smo već neke kontakte, tako napr. za-počeli smo razgovore s »UNI- SOM« i »INTRAVENDOM«. Prvi zajednički sastanak svih triju zainteresiranih održan je u Zürichu i u toku je razrada

lice, monofazne. trofazne i benzinske, brusilice za tarac, mramor i beton, mlinovi za kamen i si).

Pred zaključenjem su ugo-vori o generalnom zastupstvu i ekskluzivnom za SFRJ s nje-mačkim firmama:

FREMA — Leverkusen (jed-na od najjačih specijaliziranih proizvodnih kuća Evrope za vibracdone ploče od 1000-15.000 kg udarca) i

LANGENDORF — Waltrop (West!) (proizvodi speaijalna vozila za transport: labudice, šleperske prikolice, transpor- terske platforme, kontejnerska vozila sa samoutovarom, odn. istovarom i si).

S već ranije spomenutim ku-ćama: AMOG, COSMOTER,VAIA CAR, INTRAVEND, kao i danas nabrojenim razgovara-li smo već u početku daleko ši-re nego to obuhvaća zastupnič-ki odnos. Zastupnički odnos po-drazumijeva:

— Nuđenje i prodaju progra-ma ino-principala;

— praćenje dinamike tržišta, izmjene propisa i režima u- voza i carine;

— stanje konkurencije kako

iNaše ambicije su daleko ve- :e. Poklapaju se s intencijama lašeg cjelokupnog privrednog

si višestruki interes. Tržište dobiva najmodernije strojeve za dinarsko plaćanje. Strojevi se stalno moderniziraju, jer se koriste dugogodišnja iskustva i najmodernije tehnologije ino- principala. Jugoslavenski pro-izvođač kroz trgovačku kuću koja je nosilac kooperacije ima unaprijed prodanu proizvod-nju. Ino-principal svoj interes nalazi u tome što je osigurao

ponude »Unisa« za proizvod-nju INTRAFIX-termocijevi. U toku je ispitivanje mogućnosti i razrada ponude našeg »Digi- trona« za proizvodnu koopera-ciju na elektronskom lokaliza- toru armatura CAVERMETER.

U toku su kontakti između tvornice vibraciomh mašina »JELŠINGRAD« — »BUJE- -EXPORT« i AMOG-S.K.P. Litija, itd.

Od našeg zadnjeg javljanja do danas učinili smo i nešto više na aktiviranju predstavni-štava »Buje-exporta« Buje na planu prodaje programa zastu-pstava. Posjećena su predstav-ništva u Sarajevu, Rijeci i Beogradu. Određeni kolege snabdjeveni su prospektima, cjenicima i informacijama o tehničkim svojstvima strojeva iz zastupničkog programa, kao i informacijama o već postoje-ćim kupcima na pojedinim re-gijama. Obrada tržišta na širo-kom planu, te prodaja i plas-man strojeva iz programa na-ših zastupstava stvoriti će u- vjete za realizaciju naših ambicija kako materijalne tako i moralne, jer će produbiti povjerenje između nas i naših inoprincipala, čije smo isturene ruke na tržištu SFRJ, evo, postali.

Pomoć u plasmanu robe iz zastupničkog programa može pružiti svaki član našeg kolek-tiva bez obzira u kojoj poslov-nici ili OOUR-u radio. Dovo-ljno da zna što imamo, pa da u redovnim poslovnim kontakti-ma to i spomene. A da naši ino-partneri imaju povjerenja u nas govori i podatak da su podržali našu inicijativu da po-dručje zastupstva proširimo putem našeg agenta u Bejrutu, Libanon d na arapske zemlje. Dobili smo pismene anekse o proširenju teritorija zastupstva na blisko-istočne zemlje.

Trenutno smo osim redovnog posla zaokupljeni novom aktiv-nošću. U okviru terena Zagre-bačkog velesajma, unajmili smo paviljon sa 150 mJ i pro-stor od cca 400 m* za otvaranje konsignaciondh skladišta reze-rvnih dijelova i strojeva iz na-šeg zastupničkog programa. Osim stalnog izložbenog pros-tora na dvije godišnje sajam-ske priredbe, isti ćemo koristiti i kao stalnu prodajnu izložbu građevinske mehanizacije i ti-me, nadamo se, također uvećati prodaju.

Na kraju, predstavljamo vam stroj našeg inoprincipala firme FREMA — Leverkusen:

DAMIR HEBEL

I S T O P L J U M H if p f ’ a c

; Posuđeno iz »ROZENICA« - i lista učenika Osnovne škole i »MILAN SORGO« Oprtalj

UČKAi Stara Učka nad Istrom f burama prkosiŽ Zadržava oblake u letu, t Brodove u daljini prati.

Ž Prkosna Učka nad Istrom Pamti sumorne godine,

^ Okrutnu čizmu tuđinca ^ Napuštena ognjišća stara,$ Crne marame tuge ...

ž Ponosna Učka pobjede slavi,} Postaje most za zajedničke $ snove.

Burama prkosi,$ Tamnim oblacima prijeti.

Utovarivač AMOG 700 C gusjeničar, s mogućim priključnim ; strojevima, rovokopačem, buldožerska daska. Ovi utovarivači j su veoma traženi u komunalnoj djelatnosti radi svoje univer- � zalnosti i niske cijene.

i Sunce slobode ■

Marijela Sorgo, učenica osmog razreda

Strana 12 Buje, 31. ožujka 1974.

TAKO JE BILO ZA DAN ŽENABuje, 3. ožujka

Kako smo saznali, doduše o tome se u kolektivu tek samo priča, sve radnice našeg poduzeća obilježit će ove godine svoj praznik zajedničkim 'izletom u Dubrovnik. Međutim, ipak treba reći, da do sada ova vijest nije i službeno potvrđena.

Beograd, 4. ožujka

Prema dogovoru, i navodno uz odobrenje Izvršnog odbora Sindikalne organizacije poduzeća, sve radnice koje rade u pred-stavništvu Beograd, proslavit će 8. mart izletom do Scluna. Troš-kovi ovog izleta sufinancirat će se jednim dijelom iz sredstava zajedničke blagajne Sindikalne organizacije, i drugim, iz učešća svake radnice.

Buje, 5. ožujka

Izvršni odbor Sindikalne organizacije, u posljednji čas pred ovogodišnju proslavu Dana žena, donio je zaključak da se pred-stojeći praznik u našem poduzeću obilježi uručenjem prigodnih poklona svim drugaricama. Na dan kada će žene praznovati u 11 satii prije podne, po prestanku rada, uručit će se svakoj rad-nici bon bon j era i buket karanfila.

Prema današnjem broju »Glasa Istre« sve radnice OOUR-a »Digitron« na dan svog praznika organizirat će zajednički izlet u Rabac.

Buje, 8. marta

Proslava 8. Marta, danas u 11 sati prije podne, počela je u tvornioi »Digitron« veoma svečano i veselo. U jednoj od proiz-vodnih prostorija okupile su se sve radnice i njihovi drugovi. Prvu čestitku i uručenje prigodnog poklona — bonbonjeru s bu-ketom karanfila, najbližoj radnici do sebe uručio je Ane Tornlja- noviić, direktor OOUR-a. Njegov primjer, odmah zatim, slijedili su svi radnici. Spontane čestitke potrajale su i duže nego što je to uobičajeno, pa i veselje koje je zavladalo potrajalo je ,i nakon toga što su sve drugarice otišle svojim kućama.

U ostalim OOUR-a, kako smo informirani, čestitke su bile mnogo skromnije i — rekli bismo nešto hladnije. Isitini za volju treba reći da se muški spol baš i nije puno potrudio da bi svo-jim drugaricama iskazao dugujuću pažnju. Da Jii zbog toga, ili možda i zbog još kakvog razloga, dogodilo se tako da radnice iz knjigovodstva nisu htjele primiti poklan. Otišle su bez prethodne čestitke na zajednički ručak, kojeg su same organizirale.

U predstavništvima, osim u Beogradu, jer se radnice nalaze na izletu u Solunu, kao i u »Industrochemu«, sve je organizirano i izvedeno na tradicionalnom nivou — srdačno toplo i iskreno.

J^sma naših aafmkaFinancijskom sektoru,Ja, Vladimir Dukanović vaš radnik na odsluženju vojnog

roka, obraćam vam se ovim pismom u vezi novčane naknade radnicima koji se nalaze na odsluženju vojnog roka, koja je spo-menuta u listu »Naše staze« od 12. mjeseca. Pošto bi mi taj no-

: u vojsci dobro došao, želio bih da mi javite da li će od toga nadao.

divan, mislim da i sami to znate. Ako uskoro posjetimo koju luku u Kvarneru ili Istri, možda se i vidimo.

Preostaje mi još da vas sve skupa lijepo pozdravim i za-želim vam mnogo uspjeha u radu. Posebno vas molim ako ste u mogućnosti da mi redovno šaljete list »Naše staze«, koje su nama vojnicima jedina i odlična veza s kolektivom.

Dragi naš druže Vladimire i svi ostali naši drugovi u vojsci, najprije u ime onih koji su na vas u jednom trenutku zabo-ravili i koji su bili dužni izvrš- šiti odluku Radničkog savjeta, iskrena isprika. Nema tu što da se krije, nagrada vam nije u- pućena zbog nemara stručnih službi. No, dok vam još odgo-varamo putem Naših staza, si-gurni smo da ste, nakon naše intervencije, nagradu već pri-mili.

Drugovi i drugarice,Iskoristio bih odmah priliku da vam se javim s par reče-

nica o mom boravku u JRM. Nalazim se na brodu u splitskoj luci, gdje obavljam dužnost električara. Sam brod, a i posao na njemu, za mene je novina, stoga mi je, bar sada u početku, pri-lično zanimljivo. I što je još najvažnije, dani mi prolaze brzo. Drugovi na brodu veoma su dobri, pa tako s društvenim živo-tom također nema problema. Pošto vrlo rijetko plovimo vrlo često sam u Splitu — gradu, a o Splitu da govorim kako je pre-

Vladimir Dukanović, Niš

No, ipak Vladimire mi ti za-hvaljujemo jer si svojim nepo-srednim pismom pomogao da netko ne počini i još veću po-grešku. U takvim slučajevima, i inače, treba otvoreno, bez us-tručavanja istupiti. I na taj do-bronamjeran način mogu se ne-pravilnosti iskorjenjivati i sprečavati.

O istom pitanju i o svom ži-votu u Armiji pisao je i voj-nik Zdravko Stepić.

Druže Zdravko, u ime redakcije i svih članova našeg kolektiva, hvala ti na že-ljama i pozdravima, a posebno u ime drugarica za čestitku po-vodom 8. marta.

Nagrada je, kao što vidiš prema objavljenom pismu voj-nika Dukanovića i našem ko-mentaru, već upućena i vjero-

vatno i uručena svima koji ste u Armiji. Naše staze ćemo ti slati redovno i odmah po izlas-ku iz štampe. Tebi i svim os-talim članovima kolektiva koji su na odsluženju kadrovskog roka, u ime svih radnika i Re-dakcije lijep pozdrav uz zelju da nam se redovno javljate i što prije vratite.

Nagradu otkrivamo ali pjesnik i dalje ostaje anoniman

U prošlom broju smo objavili da je Tito Germin bio taj sretnik koji je otkrio pjesnika Naših staza. Dogovorom izme­đu pjesnikinje i Tita objavljeno je i njeno ime. Kao što i sami znate LAURA se prvi put javila u našem listu kao Nomina sunt odiosa, no i nadalje nas moli da njen puni identitet ne otkrijemo. Povinujući se njenoj želji kao i priznajući drugu Germinu za­služenu »polovicu« nagrade otkrivamo, kako smo to i obećali, sadržaj nagrade.

Dakle, drugu Germinu bit će svečano uručena čokoladna bonbonjera, ali prethodno ispražnjena za polovicu sadržaja. Ko­me druga polovica? Do zaključena lista to zaista nismo odlučili. No, za sudjelovanje u Našim stazama, anonimnoj Lauri odlučili smo po drugu Germinu poslati knjigu Mate Balote »Dragi ka-

Buje, 31. ožujka 1974.

TROFEJ JE DINAMIKA KOŠARKE

Prilikom predaje našeg »trofeja Digitron-« Draganu Kičano- viću, prvom nosiocu i najboljem košarkašu Jugoslavije protekle godine, u Beogradu razgovarali smo za čitaoce »NASlH STAZA« sa mladim reprezentativcem.

DRAGANU KIĆANOVIĆU URUČEN

„TROFEJ DIGITRON«

NA SLICI: VLADO VUKOVIĆ predaje trofej DRAGANU KlCANOVlCU

Uz TV kamere u sportskoj dvorani u Novom Beogradu na prvenstvenoj utakmici »PARTIZAN« BEOGRAD — »BORAC« CACAK 16. veljače 1974. šef odjela nabave u tvornici »D1CI- TRON Vlado Vuković predao je Draganu Kičanovdću »TROFEJ DIGITRON«. Tako je ovaj mladi reprezenitativac postao prvi no-silac našeg trofeja, a inače po redu peti pobjednik u anketi »Sportskih novosti« iz Zagreba za najboljeg košarkaša Jugosla-vije i to nakon velikih prethodnika Krešimira Cosića, Petra Skansija, Nikole Plećaša i Darnira Šolmana.

U takmičenju za naredni trofej u sezoni 1973/74 nakon 16. kola po 71 bod imaju: Krešimir Cosić i Josip Đerđa (Zadar) i Mirza Delibašić (Bosna), a 70 Nikola Plećaš (Lokomotiva), d me-đu njiima najvjerojatnije treba tražiti novog nosioca našeg tro- feja.

Da Vas podsjetimo u protekloj godini Kičanović je naš tro-fej stekao osvojivši 117 od 130 mogućih bodova u igrama kad je u 26 mečeva ubacio 771 koš.

Dragan Kičanović rođen je 17. kolovoza 1954. godine u Čač-ku. Visok je 193 centimetra. Košarku igra pet godina. Matični klub mu je Zedezniićar iz Čačka. Afirmirao se kao daroviti om-ladinac igrajući na kadetskom prvenstvu Evrope 1971. godine i omladinskom prvenstvu Evrope 1972. godine kojom su prilikom naši omladinci osvojili prvo mjesto. Otkriće je Mirka Novosela, u to vrijeme selektora d itrenera najboljih omlladdnaca. Igrao je Ligašku sezonu 1972/73, za čačanskd Borac. Za samo jednu se-zonu vinuo se do najboljeg ligaškog igrača Jugoslavije. U beo-gradski Partizan prešao je u sezoni 1973/74. Clan je pobjedničke reprezentacije na 18. prvenstvu Evrope u Barceloni. Kičanović je, također, košarkaš s jedinstvenim ostvarenjem: igrao je u repre-zentacijama koje su osvojile sva moguća prva mjesta u Evropi i na Balkanu: »kadeti« (1971), omladinca (1972), seniori (1973).

Predaja rnašeg trofeja je bd/la i simbolična — najbolje rje-šenje, jer je uručena na utakmici u kojoj su igrali sadašnji »Par-tizan«) i jučerašnji (»Borac«) KlCANOViCEV klub.

S. P.

Trofej je za mene velika čast

Aleksandar Rukavina je au-tor našeg »TROFEJA DIGI-TRON«. Rođen u Zagrebu 2. o- žujka 1934. gdje je završio i Akademiju likovnih umjetnosti 1958. i majstorsku radionicu Vanje Radauša. Od 1962. dje-luje na Bujštini pa ga smatra-mo našim kiparom. Posjetili smo ga u njegovom ateljeu u Brtonigli i za »NAgE STAZE« zabilježili:— Mnogi koji su vidjeli trofej tvrde da je vrlo dobar i da personificira svu ljepotu košar-ke.

— Možda se moglo i bolje iz-raziti ljepotu košarke, ali je za to trebalo više vremena ... Ze-lja mi je bila da se u toj skulp-turi »KOŠARKA« vidi dinami-ka igre, ljepota pokreta i ele-gancija ove zaista lijepe igre, drago mi je ako sam to posti-gao.

— Ćuli smo da ste se i sami bavili sportom u mlađim dani-

— Da plivao sam i igrao va-terpolo u »MLADOSTI« i »NA-

PRIJEDU« iz Zagreba. Ježić, Zuželj, Balen, Somođi, Šušte su »moja generacija«. No od sve moje sportske aktivnosti osta-lo je samo priznanje — plaketa »NAPRIJEDA« koja stoji u mom ateljeu i moram reći da sam već zaboravio plivati, jer je »teško isplivati od honora-ra do honorara«.

— Što mislite o današnjoj košarci ?

— Oduševljen sam igrom i uspjesima jer je znatno bolja nego kad su igrali »JUMBO« Blašković i ostali, mislim na generaciju u »Mladosti« kad sam i ja igrao.

— U svom dosadašnjem radu dosta ste izlagali, a i ostvarili dosta svojih djela na Bujštini. Koji su Vam značajniji radovi u posljednje vrijeme?

Uređenje interiera u hoteli-ma »ADRIATIC« i »KRISTAL« u Umagu, a sada sam zauzet Dječjim vrtićem u Umagu.

S. P.NA SLICI: Rukavina u svom

ateljeu

— Dragane, Vi ste prvi nosi­lac našeg trofeja i ujedno peti pobjednik u anketi »SPORT­SKIH NOVOSTI«. Što predsta­vlja za Vas ovaj trofej?

— Vjerujte nije iz kurtoazije, ali ovo mi je najdraži trofej, a ujedno predstavlja i veliku čast jer priznat ćete da su do sada pobednici u ovoj anketi biili sami velikani naše košar-ke Cosić, Skansi, Pilećaš i Šol- rnan. Drago mi je što sam ja prvi dobitnik Vašeg trofeja, ali moram istaći da to predstavlja d vePiku obavezu jer treba ga i opravdati. To ću nastojati uči-niti svojim igrama.

— Što znate o našem »DIGI- TRONU«?

— Ne previše, ali znam da je to mlada tvornica koja za-pošljava pretežno mlade i da

proizvodi elektronske kalkula-tore, da je već poznata kod nas, a i van naših granica. Že-lio bih svakako da posetim ko-lektiv čiji sam trofej dobio.

— Ove godine nemate real-nih šansi da ponovite pothvat, a primjećujemo da i Vaše igre osciliraju?

— Ja sam već na početku zaostao jer nisam igrao u pr-vom kolu, a to praktički znači celih pet bodova. No, moram istaći da je bitna promjena sre-dine gde nisam mogao, što je i logično igrati »svoju igru« i tako šanse su propale.

— Naša reprezentacija ove godine brani titulu prvaka svi­jeta u Portoriku, što očekujete?

— Mislim da možemo osvoji-ti jednu od medalja.

— Koja je, za Vas, naša prva petorka?

— Slavndć, Tvrdić, Šolman, Marović i Cosić.

— Hvala na razgovoru, dovi- đenja u Bujama i puno uspjeha u daljnjim igrama.

— Hvala Vama i puno poz-drava svima u »DIGITRONU« i čitaocima »NAŠIH STAZA«.

S. P.

Strana 14 Buje, 31. ožujka 1974.

NK »DIGITRON« — »OLIMPIJA« Ljubljana

NK „DIGITRON“ NIJE SAMO „DIGITR0N0V“

U posljednjem broju prošle godine dosta smo pisali o pro­blemima NK »DIGITRON«. U pauzi između jesenjeg i proljet­nog prvenstva nisu riješeni svi problemi pa ce start u proljet­nom dijelu biti time opterećen.

Ekipa je povjerena novom treneru Josipu Milaku iz Buja, koji kao dugogodišnji igrač bujske ekipe sigurno dobro pozna probleme svoje momčadi, pa se u svakom slučaju u nastavku prvenstva očekuje njena konsolidacija.

Predsjednik Andročec nas je obavijestio da je Radnički sa-vjet OOUR-a »Digitron« izgla-sao 120 tisuća dinara za 1974. godinu na ime reklamiranja proizvoda OOUR-a, pa će s te strane ipak biti lakše.

Moramo podvući da je ko-načno održana izvanredna sku-pština kluba neposredno pred prvenstvo. Bio je to, ustvari, prošireni radni sastanak na ko-jem je pored ostalog zaključe-no da se u narednom mjesecu održi redovna godišnja skupšti-na. Treba naglasiti značaj ove izvanredne skupštine, jer je u upravu kooptirano više poz-natih klupskih radnika na čelu s doktorom Danilom Jadrejči- ćem, jer je potvrđena zacrtana politika oslanjanja na vlastite snage i politika čistog amateri-zma. Istaknimo također da je želja nove proširene uprave da se briga o NK »DIGITRONU« povjeri što širem krugu ljubite-lja nogometa u Bujama, jer NK »DIGITRON« nije d ne smije biti samo »DIGITRONOV« i »BU JE-EXPORTO V«.

Ni NK »DIGITRON« u pro-

teklom razdoblju, kao ni nogo-met u mnogim sredinama, nije bio bez karakterističnih slabo-sti, konstatirano je na spome-nutoj izvanrednoj skupštini.

Prevelika zatvorenost u klu-pske okvire, odvajanje od rad-nih ljudi koji su se oduvijek zanimali za probleme i poma-gali u njihovom rješavanju, nehomogenost uprave i struč-nog kadra, zatim zapostavlja-nje povezanosti s društveno- -političkim organizacijama i organima nogometnog saveza, teška financijska kriza i opće-nito, nedefinirana politika klu-ba, rečeno je na skupštini, bili su osnovni uzroci slabijeg rada i slabih uspjeha što ih je ovaj klub u posljednje vrijeme po-stigao.

Vjerujemo da će zajedničkim snagama spomenute slabosti biti uklonjene i da će naši nogometaši povratiti nekadaš-nji ugled.

Na kraju, podijeljena su priznanja najzaslužnijima za nesebično zalaganje u radu kluba u proteklom periodu.

S. P.

— Mi u klubu smatramo da su djevojke u potpunosti zado-voljile ;i učinkom i plasmanom, a posebno ako uzmemo u obzir da su se moglle popeti i za mjesto više, od čega ih dijeli samo jedan gol. Moramo biti realni, tim više, jer je to prvi nastup djevojaka u regija. Za takav uspjeh uprava je odala i posebno priznanje treneru Roni Jušiću, jer je on, iako je ekipu preuzeo tek na početku prvenstva, uspio motivirati dje-vojke da redovno treniraju i igraju. Jednom riječi, zaintere-sirati ih, a i uprava je uspjela na nekii način izjednačiti muš-ku i žensku momčad, pa eto, sada djevojke naprosto imaju stimulans.

Ne možemo, međutim, reći ni za plasman igrača da je nere-alan. Nama su uoči prvenstva otišli (ili nisu mogli igrati) Pe- roša, Edi Andreašić, Maršić, Gimador, Bubola sve samo vanjski igrači, pa iako smo do-bili pomoć od Umaga (Miletić, Peretić, bio dugo povrijeđen) d Benazić (kasno pristupio) nis-mo uspjeli uhodati momčad u tolikoj mjeri da bi očekivali nešto bolji plasman od posti-gnutog.

— Kako ćete dočekati prolje­će i što od nastavka prvenstva očekujete?

Igračice će u najmanju ruku zadržati dobar plasman, mi se barem nadamo, a igrači bi mo-rali popraviti sadašnju devetu poziciju. Na proljeće će igrati i Maršić, a vjerujemo da će vi-še igrati i Andreašić, pa ćemo biti kompletndji. Uz to, konso- LidiraM smo upravu pa mislim da će i to doprinijeti bodjem

— Kako stojite s financijama?— S dvije ekdpe u višem ran-

gu treba nam znatno više sred-stava. Očekujemo zbog toga vi-še para od SOFK-e, a vjeruje-mo u pomoć naše radne orga-nizacije čije ime nosimo, kao d pomoć ostalih radnih organiza-cija na području naše komune.

— Što je sa inicijativom o osnivanju SD »DIGITRON«?

— Mislimo da ujedinjenje,

da tako kažem, nema smisla dok svd klubovi koja ulaze u SD nemaju čiste račune pa je to odgođeno do kraja takmičar-ske sezone.

— Nemate sredstava, a bili ste na pripremama u Kranj­skoj Gori?

— Ni tu ne treba pretjeriva-ti. Doista, bili smo sedmicu da-na u Kranjskoj Gori, ali pod vrlo povoljnim uvjetima i to klub samo djelomično pomaže igračima i igračicama, a ostale troškove snose sami. To su bile manje pripreme ,a više nagra-da, jer tim skromnim mladići-ma i djevojkama nikad ne pri-uštimo ništa, a ovako smo ih još više zbližili, stvorili bolje drugarske odnose i to će biti simulans za daljnji rad.

— Imate li možda u planu neki veći uspjeh, viši rang tak­mičenja?

— Ne. Mi ocjenjujemo da za viši rang od ovoga nemamo u- vjeta kako igračkih, tako nd drugih. Smatramo da je to za nas dovoljno, a ukoliko iz na-še sredine izraste neki igrač ili igračica, rado ćemo ga us-tupiti Umagu, ukoliko Umag eventualno uđe u viši rang. Ta-kvu smo politiku suradnje na našem području dogovorili i već je sprovodimo, pa je Umag nama ustupio četiri svoja ig-

— Šo nedostaje Bujama, po vašem mišljenju, za snažniji razvoj sporta?

— Uvjeti nisu sjajni, ali ni tako loši da se ne bi moglo vi-še napraviti. Nedostaje, možda, više koordinacije između ruko-vodstva (SOFK-e i osalih) i za-interesiranih klubova.

— Koji Vas u klubu problem posebno muči?

— Igralište je problem »broj 1«. Naše igralište nije regular-no, a kako nemamo mogućno-sti ni vremena da ga produži-mo, vjerojatno ćemo morati i- grati u Kaštelu, jer ne vjeru-jemo da će nd škola uspjeti na-praviti, barem ne za ovo pro-ljeće, novo dgra'ldšte.

S. P.

Rukometašice i rukometaši „Digitrona“ u pauzi prvenstva

Rukometni klub Buja je nekako tiho, na mala vrata, ušao u krug klubova naše tvornice, ali smatramo da ove skromne dje­vojke i mladići također zaslužuju da se o njima ponešto zapiše. To posebno naglašavamo jer se takmiče u Istarsko-riječkoj re­giji (rang takmičenja kao i nogometaši) i postižu zadovoljavajuće rezultate.

NA SLICI:RK »DIGITRON«:Stoje (slijeva) u drugom redu: Šuplina, Srebrnić, Medica i Pintar. Stoje (slijeva) u prvom redu: Mirosav, Berčić, Medica II, Ristić

i Pavliček. Nedostaju Kupčanić i Kirinčić.

JIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII lllilllllllllllllllllllllillllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllilliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii

= »NAŠE STAZE« List poduzeća »Buje-export«, Buje — Izdaje OOUR »Glas Istre« Pula — Ovaj broj uredili: Stelio |= PRODAN, Tomica VUKOVIĆ, ing. Mihovil ROVIS, Krešimir CUTURILO i Milan RAKOVAC — Odgovorni urednik: §1 TOMICA VUKOVIĆ — Glavni urednik: MILAN RAKOVAC Tehnički urednik: PREDRAG JANKOVIĆ — Tisak: OOUR i2 Tiskara »O. Keršovani« Pula — Rješenjem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972. == oslobođeno osnovnog poreza na promet proizvodnje.

i u u i i i

mšestazeGODINA II — BROJ 4 P O S E B N O I Z D A N J E BUJE, 16. TRAVNJA 1974.

REALIZIRANO U SURADNJI S DRUŠTVENO-POLITIČKIM ORGANIZACIJAMA BUJA

ZeLim drugovi i dru- uspjeha u tim

islim da se na-naporima

ile kö-

rn isle: dobro, š sada učinili da socijalistički i's, nismo kazali dfl 1

tvorevini

ljudi i zemljama. < terenu Hrvz ba da žive^

>nogimovom

janima,

rodi n: tvariti mali. svjetdi

GOVOR DRUGA TITA U BUJAMA LISTOPADA 1954.

POVODOM STUPANJA NA SNAGU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI“99

Drugovi i drugarice, sve ove stvari koje mi danas činimo, sve ovo što se danas događa, nama suvremenicima izgleda obič­na stvar, ako na to gledamo ovako kao što gledamo danas, izbliza i ne udubljujemo se u daleku prošlost, u historiju uop­će, i u značaj ovih događaja za budući razvitak naše zemlje. Mi smo danas ovdje potvrdili i učvrstili jednu stvar koja je koštala mnogo i mnogo muka i napora sve narode naše zemlje, a naročito vas koji živite ovdje na ovom teritoriju. Ja ne treba da vam spominjem to što ste sami osjećali na svojim leđima, ne treba da vam govorim o tome kroz kakve ste sve teškoće prošli naročito pod fašističkim režimom za vrijeme Mussoli- nija. Vi to najbolje sami znate, a znamo isto tako i mi.

ćate isto tako kao d svi dru-gi naši narodi, kao sva ostala braća, — potpuno slobodni ravnopravni i da učinite s\ što možete za bolju budijfc- ^ nost vašu i vaših potomaB^^ Vi danas imate u novoj ničkoj državi socijalis1 Jugoslaviji, sve mogući za razvitak.

Netko će možda ročito oni koj

Htio bih kazati da to što mi danas proslavljamo, pripa-janje našoj zemlji jednog, geografski doduše malog, te-ritorija, ima naročiti značaj i u nacionalnom pogledu, a u pogledu proširenja velikih i- deja i misli Marksa, Engelsa i Lenjina, ima značaj po to-me, što vi ulazite u zajednicu koja je već isprobala i u sva-kodnevnom životu osjejjlj blagodati postepenog nja tih velikih misli.

Nekada je, kao št Jugoslavija bila vještačka tv<7 revina. Razumije s vještačku tvorevin^ nom smislu uređenj;

>dnicu, brat- socijalištrčku, i vi ste sada poslije rješenja

pitanja. Ja želim toj zajednici osje-

»Naših sta- a« odlučilo je, u suradnji društvćno-političkho or-

lizacijama Buja, qbja- vanrednHwan j e

3!TZašto? Zato cfe svim danima naše općine, ci- jđoj domovini, te svim

iredentistima i revanšisti-

kažemo svoju riječ. Buje su, kao i Cijela Jugoslavi-

energično ustale pro­tiv teritorijalnih preten­zija talijanske vlade ka djelovima jugoslavenske zemlje, danaa, kao i u bliskoj prošlosti. Ovo je riječ Buja, riječ jugosla­venske zemlje i ljudi, ovo je dokumentarni djelić na­ših općepoznatih uvjere­nja i opredjeljenja...

bnako kaoSlovenci s Talijanima,

i slozi na jednoj kla- ; negiraju-

; elemente, nacio- fcbiTježje, nađu punu jst zajedničkog živo-

oiljem, koji ne poznaje nacionalne granice, a

je ostvarenje socijalizma, toj našoj društvenoj za-

Bćlnici, u čije ime sam danas došao ovdje da vas pozdra-vim i da vam čestitam na ovoj velikoj svečanosti, vi će-te, drugovi i drugarice, imati punu podršku svih naših na-roda, jer su svi oni uvijek gle-dali na vas kao na dio svoje braće koji su bili izvan naših granica. I onda kad su bili najiteži časovi, kad je prijeti-la opasnost da ponovno bu-dete odvojeni od nas, tj. da se onemogući vaše pripaja-nje nama, uvijek ste imali simpatije od svih naših naro-da. U tom pogledu nije bilo razlike među našim narodima, jer je u Jugoslaviji nestao nacionalni antagonizam koji je svojstven kapitalističkom društvu. Ljudi kod nas nisu izgubili svoje nacionalno obi-lježje, ali u našoj zemlji po-stoji jedinstvo redova svih članova jugoslavenske druš-tvene zajednice. Svi naši naro-di misle jedinstveno u tom pogledu, svi nas smatraju di-jelom sebe samog. Uvjeren sam da ćete svojim vlastitim snagama i uz pomoć čitave naše zajednice moći doista da krenete u ljepšu i sretni-ju budućnost.

TEKST POVODU

SNAGU 'UMA O

;t i« donio »HRVATSKI

STOPADA 1954.

LU DOMOVINEzdravo tijelo, tamo

lje nikada nije smjela bi- tuđinci 1947. staviše u-

mjetnu granicu i rekoše da je preko nje druga zei lja. A Hrvati i Talijani nisu htjeli, tome su svim silama oprli, isto kao i u danima istarskih odre­da i Gortanove brigade. Otimačima to nije bilo do­sta. Martovskih dana 1948, poput dječje igračke, ba­ciše u svijet prijedlog da Italiji treba dati ovaj dio naše zemlje. I nije ih za- bolilo srce zbog nanijete nam nepravde. Nije ih ni zaboliti moglo, jer su dava­li naše. Ali mi naše ne da­mo i nismo dali. Ulagali smo sve snage da to na­še podignemo, učinimo li­jepim i velikim, uvijek svi- jesni da nam to nijedna sila, ma kako bila velika ne može oteti. Jer ml ! jedinstveni, nepokolebivi, snažni pod rukom Tita. Bujština je išla revolucio­narnim putem — isto < ko, kako je išla cijela z lja. Jučer su seljaci dobi­li zemlju — danas radnici fabrike na upravljanje. Na­rod je držao svoju vlast u svojim rukama, spreman da se na stečene tekovine bori, da umire za njih. A kako je spreman, pokazao je oktobra prošle godine, kad mu htjedoše nametnu­ti nepravednu i sramnu odluku. Sa svojom bra­ćom u cijeloj zemlji i lju­di Bujštine rekli su svoje energično: »Ne«. A iza to­ga »Ne« stajalo je 4.000 dobrovoljaca — sinova Bujštine. Ucjenjivači j stuknuli — odustali.

Danas, godinu dana kas­nije, Bujština je doživjela svoju slavu, veliku — naj­veću i najljepšu — ušla je u krilo svoje domovine, i like, slobodne, Titove $ cijalističke Jugoslavije.

POSEBNO ZA »NAŠE STAZE«, IVE MIHOVILOVIC

OVDJE IE JUGOSLAVIJA!Kad je riječ o pripadnosti sjeverozapadne Istre, Koparšti-

ne i Bujštine, moramo upozoriti: Prvotnu i najveću važnost ima činjenica da je to područje slovensko i hrvatsko, to jest jugoslavensko, zato, jer na njem živi većina stanovništva naših narodnosti! I drugi argumenti ili načela koja se moraju pošti­vati kad se odlučuje o pripadnosti nekog teritorija (geografska, ekonomska, historijska) u prilog su naše teze, našeg prava na taj dio Istre. Uostalom, dobro je poznato kako se je opredijelio narod Koparštine i Bujštine u vrijeme rata, u borbi za oslo­bođenje^ To je bitno, to je najvažnije. Ali ovih se dana mora­mo služiti i nekim formalnim, međunarodno-pravnim argu­mentima. Povod je nota talijanske vlade, koja nam osporava pravo da granicu kod Trsta smatramo pravom i definitivnom granicom, a ne »demarkacionom linijom«, pa nam je rečeno i ovo u toj noti:

»Prema navedenim sporazumima, naime, jugoslavenski su­verenitet nije nikada proširen na talijansko područje označeno kao Zona B neostvarenog Slobodnog Teritorija Trsta«.

U kratkoj rečenici rečene su izvanredno važne, a za nas neprihvatljive stvari, a prevedeno u najobičniji jezik to znači:

Koparština i Bujština nisu dio jugoslavenske države, tu postoji još uvijek talijanski suverenitet, to je i danas talijanski teritorij, samo privremeno pod upravom Jugoslavije, pa baš zato ono kod Trsta nije prava granica. I naravno — taj terito­rij treba da se vrati Italiji!

I zato, jer nam je upućen takav izazov, moramo se, eto, baviti i dokazivanjem da je talijanska teza o suverenitetu nad »Zonom B« lažna, da Italija nema ni formalno-pravno pravo na to područje, koje je po svakom drugom mnogo važnijem kriteriju naše, jugoslavensko. Dokazati nam nije ni teško, s pretpostavkom, naravno, da razgovaramo ili da raspravljamo s nekim razumnim, sa smislom za logiku i istinu. A osnovna je činjenica o izgubljenom pravu Italije na to područje ova:

U Mirovnom ugovoru od 1947. ijedan paragraf kaže da se Italija odriče suvereniteta nad teritorijem koji će po novom razgraničenju pripas-ti pod suverenitet Jugoslavije i novo stvorene male države Slobodni Teritorij Trsta.

Taj Mirovni ugovor ie stu-pio na snagu 15. rujna 1947. To je za nas u ovoj raspravi najvažniji datum, jer od tada Italija nema više nikakva pra-va u takozvanoj Zoni B, a to su Koparština i Bujština. Italija je pravno, dakle, zauvi-jek, definitivno lizgubila to

područje prije 27 godina. To vlada Italije dobro znade, a znadu i iredentisti, no oni fal- fi'sificiraju ili krivo, lažno tu-mače neke događaje koji će slijediti. Ovo je u njihovoj te-zi najvažnije:

Istina je, Italija je izgubila suverenitet nad »Zonom B« Mirovnim ugovorom 1947. Ali samo u korist zasebne države Slobodni Teritorij Trsta. Bu-dući se ta država nije ostvari-la, suverenitet STT se također nije ostvario. Sporazumom u Londonu 1954. godine, tako-zvanim »Memorandumom o

suglasnosti«, ta jc mala neo-stvarena država likvidirana. Grad Trst i »Zona A« dana je na upravu Italiji, a »Zona B« dobiva umjesto dotadašnje jugoslavenske vojne uprave jugoslavensku civilnu upravu. I naravno, to nije jugoslaven-ski suverenitet, to je nešto »privremeno«. Ustvari, vraća se ili obnavlja pravno onaj suverenitet Italije kojeg se je ona bila 1947. odrekla. Za-to će Italija uvijek imati pra-vo tražiti vraćanje tog podru-čja i ona će ga prije ili kas-nije dobiti.

Zašto je ta teza bez osnove, zašto su argumenti lažni?

Londonski »Memorandum o suglasnosti, kojim se dijeli mala država Slobodni Teri-torij Trsta (STT), nigdje, ni jednom riječju ne spominje suverenitet i uopće ne kaže da se vraća ili da će se bi-lo kada vratiti suverenitet ko-jeg se Italija odrekla 1947. godine. Kad bi to bilo predvi-đeno, odnosno kad bi bilo objektivno moguće, bilo bi to i napisano i potpisano.

Drugo: Dvije potpisnice,Sjedinjene Države i Britanija, su ovom »Memorandumu« do-dale svoju deklaraciju, kojom upozoravaju da neće nikada u budućnosti podržavati) revan- dikacije Italije na teritorij pod »suverenitetom« ili »pod upravom« (!) Jugoslavije i obrnuto. Dvije velike sile ti-me daju veoma jasno znati da je to rješenje ispravno, da je Jkonačno, definitivno, ukratko — da Italija nema ni-kakva prava, ni formalno, ni stvarno da u budućnosti tra-ži od Jugoslavije »Zonu B«.

Italija, međutim, ignorira to za nas pozitivno stajalište

h i h i i i iu t t i i tu i iu t i san

‘ ■« £ GOVOR P8E&SJ£.DWKA KtPUBUKE li BUJAMA

. rodi misle jedinstvenomo - m vas smatraju đpiom samog sebe

- •-* 'ii' *-BfV re^ao je dftiQ Tita ebročajući sm narodu Bujšiine

j« LJeWai, ■ : '{*» hurt«*» i tato« «*«#-a«* «*.*>»}.. 4« «a*

? ^. Vr*

Buje, 16. travnja 1974.

dviju velikih sila, koje su ina-če bile uvijek sklonije Itali-ji nego li nama!

Italija brani neki svoj fik-tivni suverenitet i na taj na-čin što tvrdi da nije nikada ostvaren STT i suverenitet te male države, a to nije toč-no. U sedam godina, od 1947. do 1954, bilo je mnogo, čak i talijanskim dokumentima do-kazanih fakata za potvrdu da u gradu Trstu, u Zoni A — pa i u Zoni B logično — nije bdio suvereniteta Italije, nego nešto novo. I kad je Ita-lija londonskim »Memorandu-mom« 1954. dobila Trst, ona je tamo u nekoliko narednih go dina, postepeno, obnavljala, vraćala svoj suverenitet. Uve-la je, na primjer, parlamen-tarne izbore tek tri godine kasnije. Nekoliko je godina Trstom upravljao komesar itd. Naravno, danas nema ni-kakve razlike između Trsta i bilokojeg grada Italije, sve je izjednačeno.

No, negirajući nama pra-vo na područje bivše Zone B, Italija kaže da nam je 1954. to područje dano samo pri-vremeno na upravu, jer da »Memorandum« ne spominje proširenje jugoslavenskog su-vereniteta na to područje. Kad to odbijamo kao neosno-vano, mi se pozivamo i na praksu Italije u gradu Trstu i u »Zoni A« uopće. »Memo-randumom« smo dobili sas-vim jednako mi »Zonu B«, a oni »Zonu A«, nikaikve for-malne, pravne razlike nema. Ako se nama osporava pravo na bivšu Zonu B, mi bismo mogli osporavati pravo Itali-je na Trst.

Mi smo svijesnii da »Memo-randum« ne kaže ništa izri-čito o našem isluverenitetu

nad Koparštinom d Bujštinom. Ali treba se sjetiti da smo mi od samog početka stavlja-nje tog područja pod našu upravu smatrali nečim defi-nitivnim, kao da se radi i o suverenitetu, te nismo to krili, a nitko se tada nije

(Nastavak na str. 3)

-mDAN REPUBLIKE

PRVI 29. NOVEMBAR U KRILU DOMOfflE FAKSIMIL

»HRVATSKOG GLASA« BR.

281/282 IZDANOG U BUJAMA

29.STUDENOG

1954.

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

I

Buje, 16. travnja 1974. Strana 3

PROSLAVI 30-OBLJETNICE SJEDINJENJA ISTRE S MATICOiM ZEMLJOM PRISUSTVOVAO JE VELIKI BROJ ISTAKNUTIH DRUŠTVENO-POLITIČKIH RADNIKA JUGOSLAVIJE

I Vladimir Popović poseb-nu važnost pridade deklara-ciji velikih sila da neće ni-kada podržavati teritorijalne pretenzije jedne strane pre-ma drugoj, te kaže:

»Takav stupanj defünitivno- sti u stvari je dovoljan da se pretvori u jedno trajno sta-nje. Sporazum je, dakle, pri-vremen po formi, a konačan po sadržaju.«

Moramo upozori/ti na jedan detalj. Kad Popović govori o privremenosti ili definitivno- std, on ne misli uopće na neki suverenitet Italije, nego samo na mogućnost da se obnovi sada podijeljeni STT. Zato i zaključuje: »Obnavljanje STT je praktički isključeno, jer se STT ovim sporazumom li-kvidira.«

Da se radi o nečem defini-tivnom, može se zaključiti i pro intonaciji, pa čak i po sadržaju govora koji su bili izrečeni u talijanskom par-lamentu i senatu, gdje je iz-glasano vladi 'povjerenje za potpisivanje londonskog »Me-moranduma« _ (iako formalna ratifikacija nije bila ni potre-

No, umjesto da se dalje ba-vimo traženjem defanitivno- s»ti u nekim formalnim finesa-ma i da objašnjavamo zašto u »Memorandumu« nema spo-mena o suverenitetu (ni tali-janskom, a ni jugoslaven-skom) dokazat ćemo, uvjer-ljivo i nepobitno, da to nije ni važno. Mi imamo i mi pro-vodimo na području takozva-ne Zone B, Koparštine i Bujšti-ne, od 1954. godine dalje svoj stvarni suverenitet, koji nis-mo neispravno nametnuli. Po-zivamo se na profesora dok-tora Milana Bartoša, koji je nedavno umro. Slovio je kao naš najveći autoritet za među-narodno pravo, a bio je pose-bno kompetentan za ovo pi-tanje, jer je izravno radio na svim teoretskim i praktičnim pitanjima oko razgraničenja s Italijom, u svojstvu glavnog pravnog stručnjaka ministar-stva vanjskih poslova. U svo-joj knjizi »Savremeni među-narodni problemi«, koja je liizišla 1955. godine, Bartoš ima jedno poglavlje o tršćan-skom pitanju i londonskom »Memorandumu« s naročitim

za »Zonu A«, a Jugoslaveni za »Zonu B«, odgovarali su za svoje upravljanje Vijeću si-gurnosti Ujedinjenih naroda. Londonski »Memorandum o suglasnosti« stvari temeljito mijenja, čak i ako nije spome-nut u njemu nikakav suvere-nitet, nego je dana Italiji i Jugoslaviji »uprava« u »Zo-ni A« i u »Zoni B«. Dr. Bartoš kaže doslovno:

»Međutim, učešće Italije i Jugoslavije u vlasti nad no-vim teritorijem je kvalitativ-no promijenjeno. Vojna oku-pacija u svakom slučaju pre-staje. Znači, nema više vojne okupacije. U »Memorandumu« se ne predviđa nikakav man-dat, niti bilo kakvo polaga-nje računa na osnovu manda-ta, već svaka od država, koje proširuju na određeno područje svoju civilnu vlast, radi u svoje ime i na osnovu svoje vlastite vlasti, što zna-či — suvereno. Prema tome, u »Memorandumu« se ne go-vori o prenosu suvereniteta, ali se to — podrazumijeva.«

oni su »fiksno vezani« na Ju-goslaviju.

Vlast koja vrši akte na tom teritoriju (u bivšoj Zoni B) je jugoslavenska vlast, ona to vrši sama, u svoje ime, ne polaže o tome nikome računa, naravno poštujući e- ventualne obaveze koje su me-đunarodnog značaja i obave-za koje ima u smislu Ion- donskog »Memoranduma« pre-ma talijanskoj nacionalnoj manjini. U bivšoj Zoni B po- postoji, dakle suverena vlast Jugoslavije, jer je suverena ona vlast koja ne zavisi ni od kakve druge vlasti.

Poslije takvog objašnjenja nikakve rasprave ne može bi-ti o nekom suverenitetu Ita-lije za Koparštinu i Bujšti- nu. Zato se ne treba čuditi kad se ovih dana, poslije iza-zovne note talijanske vlade, kaže da ne može biti ni nekih pregovora u svrhu normaliza-cije odnosa. Jugoslavija nema što da mijenja, da popušta. Italija je dužna da povuče svoju notu, da prizna da nije u pravu, da je učinjena greš-ka, pa će sve biti — u redu.

OVDJE JE JUGOSLAVIJA!(Nastavak sa str. 2)

usudio da nam osporava to naše shvaćanje definitivnosti. Mogli bismo citirati više au-toritativnih, odgovornih tu-mačenja i izjava iz onog vre-mena. Ograničavamo se na ono što je dan po potpisiva-nju londonskog »Memoran-duma« u beogradskoj »Borbi« (6. listopada 1954.) napisao Vladimir Popović, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sa-vezne narodne skupštine u poduljem komentaru s naslo-vom »Sporazum o tršćanskom pitanju«:

»Na teritorij STT ne pro-teže se jugoslavenski i tali-janski suverenitet. Radi se, dakle, o izvjesnoj privreme-nosti tog rješenja. Ali je cilj i smisao ovog sporazuma (što dolazi do izražaja na nekoliko mjesta), da se pretvori u de-finitivan. Ukidanje vojne i protezanje civilne uprave, bez nekih osobitih ograničenja, govori u prilog toga.«

bna). I premijer Mario Scel- ba u parlamentu je, i u poseb-nom intervievvu za »Borbu«, dovoljno jasno dao znati da se ne očekuje neko vraćanje izgubljenog teritorija. Rekao je čak i to da je bilo razum-no sporazum potpisati — »jer vrijeme ne bi radilo u korist Italije*.« Kasnije je bilo i 'talijanskih ijiurista i politi-čara koji su pokušavali uvje-ravati iredentiste i revanši- ste da im je uzalud traženje nečeg što je definitivno dobi-la Jugoslavija. Eto, na primjer, Alberto Tarchiani, koji je u vrijeme londonskog »Memo-randuma« bio ambasador Ita-lije u Washingtonu, pa je u tom svojstvu mnogo posla imao i oko problema Trsta, kaže u svojoj memoarskoj knjizi »Dieci anni fra Roma e Washington«, da je london-ski sporazum o diobi STT-a »imao” samo izgled privreme-nosti, dok je stvarno bio de-finitivan«.

obzirom na »Zonu B« i suvere-nitet.

Prema doktoru Bartošu, da bi jedan teritorij potpadao pod nečiji suverenitet treba da postoji određeni teritorij i da postoji vrhovna vlast koja »ima pravo zapovjedanja građanima tog teritorija«.

Kad je Mirovnim ugovorom 1947. ustanovljen Slobodni Te-ritorij Trsta, zamišljeno je da će imati guvernera, parla-ment i vladu. Vrhovnu vlast su tu imali »ratni okupatori«, Angloamerikanci u »Zoni A«, a Jugoslaveni u »Zoni B«. Oni će i dalje upravljati, dok se nova vlast STT ne oformi, ali nisu više »ratni okupator«, ne-go međunarodni mandatori. »Ratni okupator« u načelu ne-ma suvereniteta nad terito-rijem gdje vrši vlast. Ali man-dator, samim time što je ne-čiji mandator, što mu je net-ko odredio da upravlja, što mu netko naređuje kako da upravlja, također nije suve-ren na ^ tom teritoriju. STT ji minače surađujemo i pos- je imao svoj suverenitet od 1947. do 1954. godine, ali sta-nje je svejedno bilo iznimno. Mandatori, Angloamerikanci

Poslije te konstatacije, koju smatramo najvažnijom, te o- sobito aktuelnom i u ovoj današnjoj raspravi, dvadese-tak godina poslije London-skog sporazuma o diobi STT-a, dr. Bartoš neke poje-dinosti potanje objašnjava, pa kaže, na primjer, i ovo:

»U pogledu teritorija jas-no je da se onaj mali teri-torij prisajedinjuje u pogle-du civilne uprave općem teri-toriju matične države, te pre-ma tome ovaj teritorij više ne postoji kao posebno međuna- rođno-pravna jedifnica.«

Jednostavnije rečeno: Ne-ma više ni STT-a, a ni »Zone B, izvršena je stvarna, iako ne posebno formalna aneksi-ja tog područja Jugoslaviji, a to je nešto definitivno, neiz- mijenijivo. Stanovništvo tog područja potčinjava se vlasti Jugoslavije. Memorandum je, naime, dozvoljavao da se sta-novnici mogu u roku od go-dine dana preseliti ili izvršiti »transfer domicila« pod Itali-ju. Poslije tog roka te moguć-nosti više nema, pa su svi stanovnici izjednačeni sa sta-novnicima ostale Jugoslav!ie.

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

Buje, 16. travnja 1974.

SINDIKALNOM VIJEĆU OPĆINE BUJE

Dragi drugovi,

Radni ljudi Sveučilišta u Zagrebu pridružuju se os­talim radnim ljudima i ra­dničkoj klasi naše socija­lističke domovine izražava­jući svoje ogorčenje kao i najoštriji protest u vezi neshvatljivih provokacija i- talijanske vlade.Iz najnovijih postupaka i- talijanske vlade, vojnih manevara u području Ja­drana očito je da je takva politika usmjerena ne sa­mo protiv naše nezavisno­sti i suvereniteta već i pro­tiv mira i sigurnosti u o- vom dijelu Evrope. Uvjeravamo Vas dragi dru­govi da je posve prirodno i očito da naši narodi ne­dvojbeno podržavaju od­lučne akcije našeg Izvrš­nog vijeća u energičnom i čvrstom odgovoru itali- janskim službenim krugo­vima za pokušaje prisva­janja našeg integralnog te­ritorija.Premda nismo tamo, ako bude potrebno, ponovno ćemo svima pokazati ako je potrebno kako se i oru žjem možemo boriti za svoju domovinu.

SVEUČILIŠNI ODBOR SINDIKATA ZAGREB

zultate koji su preporodili naš kraj, dali nove perspek-tive i više nego ikada ujedi-nili sve radne ljude ove ko-mune u zajedničkom naporu ekonomskog i društvenog ra-zvoja.

Od svega nešto preko 800 zaposlenih u društvenom sek-toru, novom privrednom in-vesticijom povećan je broj za-poslenih, za samo nekoliko godina, na blizu 2.000. Nacio-nalni dohodak po stanovniku od 3.590 dinara u 1969. godi-ni porastao je na 13.000 novih dinara u 1973. godini. Asfalti-rano je i modernizirano 47 ki-lometara cesta III i IV reda, sagrađene su dvije nove ško-le, nekadašnja gimnazija sa stotinjak polaznika prerasla je u Srednjoškolski centar sa sedam raznih srednjih škola na hrvatskom i talijanskom nastavnom jeziku sa preko 550 učenika, sagrađeno je pre-ko 120 novih stambenih jedi-nica, gotovo cijela općina je elektrificirana, a niz sela ii domova je dobio vodovod. O- tvorene su nove trgovine, sa-građena nova zdravstvena sta-nica, uvedene su nove auto- busne linije, automatizirana i proširena telefonska mreža itd.

U ovih posljednjih nekoliko godina rodile su se nove rad-ne organizacije i otvorene su nove tvornice »Digitron«, »Bi- fix« i »Buje-export«, »Amos- promet« i druge, dok su po-stojeće provele rekonstrukci-je, modernizacije i proširenja. Svi ti uspjesi uveli su naše radne ljude s povjerenjem u perspektivu i stvorili osjećaj čvrste socijalne sigurnosti, bolji standard i preduvjete za dalimji uspješni razvoj ovog područja što potvrđuje činje-nica da je posljednjih godina zaustavljena daljnja depopu-lacija našeg kraja.

GLAS BUJŠTINENa pretkongresnom zboru u Bujama narod Buj-

štine rekao je svoju odlučnu riječ odbacivanja ireden­tističkih aspiracija ka tom dijelu naše domovine. Do­nosimo ovdje tekst telegrama drugu Titu, te govore drugova Eugena Mesarića i Luigija Bellija.

Govoreći o razvojnom putu Buja nakon oslobođenja, EU-GEN MESARIĆ, sekretar OK SKH, je između ostalog re-kao:

— Kad je riječ o rezultati-ma kojima dočekujemo kon-grese naše Partije onda s pra-vom na te rezultate možemo biti ponosni. Ne samo zato što su oni rezultat svjesnog napora, rada i akcija već i stoga što su posljednjih go-dina značili konkretan i brz napredak ne samo materijal-ne osnove nego i društvenih

S veličanstvenog pretkon- gresnog zbora stanovnika op-ćine Buje upućen je i tele-gram PREDSJEDNIKU SFRJ JOSIPU BROZU TITU u ko-jem se kaže:

»S trga u Bujama, na ko-jem ste Vi druže Tito, prije dvadeset godina okupljenim građanima Bujštime održali nezaboravni govor i koji trg od tada nosi "Vaše ime — ko-munisti i svi radni ljudi op-ćine Buje, okupljeni na pret- kongresnom zboru, pridružu-ju se jednodušnom protestu naroda i narodnosti širom Ju-goslavije, a u povodu zahtjeva talijanske vlade za revizijom granica.

Hrvati i Talijani ovog pod-ručja oštro osuđuju postupke talijanske vlade, koja je i o- vom prilikom dokazala da je obojena iredentističkim i re- vanšističkim namjerama, a koje su u suprotnosti s inte-resima velikog dijela talijan-skog naroda s kojim i mi na ovom području dijelimo is-krene namjere za mir i surad-nJu-.Mi smo, druže Tito, uvijek bili uz Vas, i uz Vas ćemo doživotno ostati kao borci za oživotvorenje Vašeg kursa za-crtanog u Vašem Pismu i u Platformi za X kongres SKJ.

Preporučujemo Vam da i ovom prilikom budete ener-gični u odbacivanju svake in-sinuacije i pretenzije na naš teritorij, a mi ćemo — ako ustreba — na Vaš poziv svo-jim tijelima stupiti u obranu integriteta našeg područja, za-dojeni suštinom Vaše parole TÜDE NEĆEMO, SVOJE NE- DAMO!

U Bujama, 5. travnja 1974. godine, radni ljudi općine Buje.

odnosa na novim samouprav- no-amandmanskim osnovama. Svjesni smo činjenice da pod-ručje općine Buje, sticajem raznih okolnosti, nije godina-ma išlo onim razvojnim tem-pom kao što su to išli drugi krajevi naše zemlje. I upravo je taj usporeni rast našeg po-dručja obilato koristio vanj-ski neprijatelj i kroz svoj uti- caj stvarao kod naših građa-na psihologiju nemoći, manje vrijednosti, nepovjerenja u vlastite snage i vlastite mo-gućnosti. I to je trebalo raz-biti. Upornim radom i jedin-stvenim naporom svih radnih ljudi naše općine takovoj ten-denciji nagovješten je kraj. Danas, nakon 3—4 godine, mo-žemo s ponosom sumirati re-

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

Bujü, 16. -travnja 1974.

SKUPŠTINI OPŠTINE52390 B U J E

»Radni^ ljudi Kombinata »Takovo« na protestnom mitin-gu održanom 04. 0.4. 1974. godine u krugu Kombinata po-vodom napada italijanske vlade iznetog u noti od 11. 03. 1974. godine, ovim izražavaju svoje duboko ogorčenje i gnev.

Radni ljudi koji žive i rade na teritoriji koja je dala mnoge heroje NOR-a i čija je svaka stopa natopljena krvlju odlučno odbacuju i smatraju neprihvatljivim sta-vove iznete u noti prema kojima se delovi SFRJ nazivaju italijanskim.

Ovo je žestok udarac svim miroljubivim snagama sve-ta koji predstavlja pokušaj oživljavanja aveti fašizma i solidarisanja sa najreakcionamijim krugovima.

Spremni smo da u svako doba ponovo uzmemo oruž-je i branimo integritet, nezavisnost i slobodu naših na-roda. Branićemo svaki pedalj naše teritorije pod ruko-vodstvom SKJ i druga Tita pa ma od koga bili napad-

Radni ljudi FIK-a »Takovo« Gornji Milanovac

ČLAN CK SKH

LUIGI BELLI

NA PRETKON-

GRESNOM ZBORU

5. TRAVNJA 1974.:

Burno pozdravljen od svojih sugrađana na zboru u Bu-jama je govorio i LUIGI BELLI, član CK SKH. Između osta-log, on je rekao:

— I dok s jedne strane nižemo uspjehe u društvenom i ekonomskom razvoju, određujemo daljnje pravce akcija i rada — dotle međunarodne reakcionarne snage ne miruju i nalaze svog poslušnog slugu u susjednoj Italiji, gurajući je da posegne za teritorijem koji nije njezin i tako stvori nesi-gurnost i napetost na do jučer najotvorenijoj granici Evro-pe. Ovog puta apetiti talijanske vlade, koja se izjednačila sa najcmijim fašizmom i iredentizmom, posežu za našim teritorijem (tzv. »Zonom B«) koja već punih 20 godina više nije ničija i nikakva zona već integralni dio Jugoslavije. Na ovom teritoriju smo bezbroj puta međunarodnoj reakciji rekli NE i to i ovog puta poručujemo: Ne dirajte u naše grani-ce, u našu slobodu, u naše opredjeljenje za socijalizam i so-cijalističku Jugoslaviju. Hrvati i Talijani iskovali su i čvrstlli su svoje bratstvo i jedinstvo u socijalističkoj revoluciji kroz koju su oživotvorili svoje zajedničke, prije svega klasne in-terese. I upravo zato što je to bratstvo i jedinstvo sazdano na zajedničkim klasnim interesima — ono je neuništivo i nitko ga ne može narušiti.

Narod ovog kraja krvlju i puškom u ruci obilježio je granice svoje socijalističke zemlje. Obilježio je svoje opredje-ljenje. I kojim pravom se sada javlja netko da tu krv izbri-še, da opredjeljenje pogazi i porobi zemlju koju smo sa to-liko žrtava oslobodili i izgradili, a koja mu ne pripada. Hrva-tima i Talijanima ove općine kao 1 cijele Istre dobro je poz-nat talijanski iredentizam i fašizam jer je to jedno te isto. Još su u sjećanju proganjanja, ricinus, zatvori i batine. Još su nezaboravljene i neoplakane žrtve, naši pali borci, ubijene žene i djeca. Još nisu sasvim zacijelile rane fašističkog rop-stva. I tko je to sada koji hoće sve to pogaziti, obezvrijediti i brisati, koji hoće da svoje mračne interese naplaćuje našom kožom? Naši narodi već su se radi mira u Evropi odrekli tijela svog teritorija 1 zato danas kad se opet pojavljuje

netko — ovaj puta u obliku talijanske vlade — da nešto mije-nja, odlučno i ponosno kažemo NE. Ponosni smo i sretni jer znamo da ovaj teritorij na kojem živimo i radimo, da integri-tet naše zemlje brane jedinstveni i složno svi naši narodi i da su spremni s najvećom žestinom odbiti svaki pokušaj nasr-taja na našu slobodu. Nikome nećemo dozvoliti da svojata ono što je naše, da nas ometa u našem daljnjem razvoju i izgradnji našeg samoupravnog socijalističkog društva.

GLAS BUJŠTINE 1954.

I 1974. GODINE

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEĆ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

S LJUDIMA BUJŠTINE

ONI SU ODBILI TRGOVINU DUŠAMABUJE — U širokoj lepezi iredentističkih obmana, kojima

se potkrepljuju najnovije aspiracije ka našem teritoriju, tako­zvana talijanska penzija — što je uživa izvjestan broj poljo­privrednika Bujštine — sve više dobiva na težini.

Socijalna pomoć se nudila i nudi svim onim stanovnicima Bujštine koji su živjeli i radili pod talijanskom okupacijom, a zbog ovog ili onog razloga nisu ostvarili pravo na mirovinu u SFRJ ili je njihova mirovina minimalna. Iskorištavajući tre­nutak kada je pažnja društva bila usmjerena na suzbijanje prodora nacionalizma i otklanjanju negativnosti na koje je uka zalo Pismo Predsjedništva SKJ i druga Tita — emisari iz Trsta u likovima prijatelja i »rodbine« preplavili su Bujštinu i rafi­niranim metodama »obrađivali« tržište duša, zahtjeve za do­bivanje talijanskog državljanstva — kao osnovnog uvjeta za dobivanje socijalne pomoći — tada se nisu mogli dobiti samo u Kopru već i iz crnih torba emisara u selima. Pritom vješto je stvarana fama o basnoslovnim iznosima koje je Italija spremna investirati u ljude Bujštine tako da su uši neupu­ćenih bile prepune lira.

Da bi se dobila socijalna pomoć iz Trsta tad je trebalo puno i malo, ovisno o tome kako tko shvaća svoju do-movinsku pripadnost. Uz uo-bičajeni izvod iz matice rođe-nih trebalo je priložiti i za-htjev odnosno molbu za dobi-vanje izjave o statusu talijan-skog državljanina (Rivolge ri- spettosa iistanza allo scopo di ottenere una dichiarazione attestante ii mantenimento dello »STATUS« di cittadino Italiano) i poslati sve na ad-resu PATRONATA PROV. A.C. L. I. u Trstu i — penzija je počela »kapati«. Jednim po-tezom pera i nešto novca ju-goslavenski građani su tako preko noći postajali »Cittadi- ni Italiani« i korisnici socijal-ne pomoći (Providenza socia- le>-

0 toj socijalnoj pomoći bi-lo je mnogo govora na Bujšti- ni gdje je stil rada »dobroči-nitelja« iz Trsta naišao na oštru osudu baš kao što je osuđen i u čitavoj Istri i ši-roj zajednici. Tršćanska soci- jala izazvala je pomutnju i unutar porodica: zbog toga što su potpisali famozni za-htjev za dobivanje »•statusa«»Cittadino Italiano«, mnogi roditelji su došli u sukob sa svojom djecom i rođacima.Sukobi su osobito žestoki na-kon 11. ožujka i talijanske no-te koja je izazvala val prote-sta u_ cijeloj Jugoslaviji. Tek tada je mnogima korisnicima talijanske socijalne pomoći postalo jasno da lire iz Trsta imaju drugu težinu, da su to novčanice s iredentističkom bojom.

Shvaćajući da penzije »alla Trieste« postaju iredentistič-ki politički kapital, dio koris-nika te socijalne pripomoći čvrsto je odlučio da se od-rekne tog novca. Njihovu rje- šenost pospješili su ne samo posljednji diplomatski potezi Italije već i odluka SO Uma-ga i Buja o uvođenju osigura-nja poljoprivrednika do nivoa industrijskih radnika.

Premda se talijanska soci-jalna pomoć nedokučivim ka-nalima propagira na veliko, u talijanski generalni konzu-lat u Kopru i Patronat u Tr-stu nisu pohrlili svi koji su, po talijanskim uzansama, i- mali i imaju pravo na »Pro-videnza sociale« dio Bujskih poljoprivrednika, primjerice, odhrvao se napasti i lia vri-jeme prozreo ciljeve trgovine dušama. Nekoliko takvih čas-nih građana posjetili smo u njihovim kućama i uvjerili se

Buje, 16. travnja 1974.

Dr VLADIMIR BAKARIĆ U POSJETU BUJAMA

da žive skromno, ali ipak e- nergično odbijaju i samu po-misao na talijanske »socijal-ne pomoći«.

Krepkog IVANA DELOŠTA, rođenog 1899. u Kućibregu, našli smo u polju. 0 socijal-noj pomoći iz Trsta najprije nije uopće želio razgovarati jer »nema tu što da se priča, sve je jasno kako dan — ho-će nas kupiti kad nas nisu mogli pokoriti silom« ... Ne-što kasnije barba Ivan se i- pak udobrovoljio.

— Ako vam je netko rekao da sam tražio tu pomoć iz Trsta, taj je podlo lagao. Isti-na, ja dobivam iz Italije po 5.000 lira na mjesec, — ali je to zato što sam bio austrou-garski vojnik. Ovu drugu pen-ziju, koju nude iz Trsta, ne želim niti bih je primio. Ja sam građanin SFRJ. Od ove zemlje dobivam 500 dinara socijalne pomoći i to mi je ovdje u Kućibregu sasvim do-voljno. Ova zemlja me je od-likovala sa dva odlikovanja zbog borbe protiv fašista, i zar da ja sad pljunem na sve to?! To bi značilo da pljujem na sebe kao čovjeka. Italije mi je bilo dosta dvadeset go-dina. Onda mi nisu dali da govorim po svoju, niti da ži-vim kao čovjek. Sjećam se kao da je jučer bilo: jedan fašista mi je prolio vino dok sam pio. Mislio je da ću se uplašiti, a ja sam mu dao ša-kom u glavu da je odletio pod stol. Mene oni nikad nisu mo-gli uplašiti niti pridobiti za sebe — ni onda silom, ni da-

Neki mi kažu da sam lud što neću talijansku penziju. Kažem da su ludi oni što su je uzeli. Ti ljudi nisu ništa mislili i prebrzo su sve zabo-ravili. One batine, ona spalje-na sela — zar se to smije za-boraviti tek tako? Prodali su se kao ovce jer ne znaju što su potpisali ni zašto dobivaju lire. Oni su nasjeli šporkioj politici i ja ih žalim.

Poljoprivrednik i ribar NA- ZARIO AGARINIS, rođen 1904. u Bujama, sav se zacr-veni od bijesa kad mu netko spomene providenzu sociale iz Trsta. Za njega taj »trucco politico Italiano«, kako ga on naziva, nije ništa drugo nego najobičnija kupovina duša.

— Dolazili su mi rođaci i neki koje čak i ne poznam i nagovarali me, ali me nisu uspjeli nagovoriti da se pro-dam. Istjerao sam ih iz kuće i rekao im: »Signori, nema tih lira za koje bi me netko mo

RIO«

gao kupiti kao što nema ni tih dinara za koje me netko može prodati. Meni vaša po-moć ne treba. Radije ću glado-vati ako bude trebalo, ali od tako jadno zarađenog novca neću živjeti«.

— Ja sam radio pod Itali- »CONSORZIO AGRA- Puii i mogu reći da

sam živio kao pas. Poslodav-ci su me maltretirali na sve načine i potkradali gdje god su stigli. Tu socijalnu pomoć, koju ne želim primiti, ja sam tada krvavo zaradio. Ja im je poklanjam. Kad se sjetim to-ga vremena onda mi odmah skače pritisak. Imam sina u Italiji, ali mu nikad nije palo na pamet da mi predloži da postanem »Ciittadino Italiano« jer me pozna. On zna da bih se ja prije odrekao njega ne-go svoje građanske pripad-nosti. Jugoslaven sam, ovdje sam rođen i ovdje ću umrije-ti...

— Na kraju, htio bih još nešto reći. Gledao sam neki dan naše Buježe kad su pro-testirali protiv one šporke no-te i bio sam sretan. Svi su bi-li odlučni protiv iredente jer znaju što ona želi. I ničega se nisu bojali: Ni američke flote u Jadranu niti fašistič-kih pretnji. Vidio sam da su naši ljudi još uvi jek oni stari revolucionari, da nisu zabora-vili strijeljanja i ricinus. I tada mi je bilo drago što ni-sam išao u Via San Francesco u Trstu po sramne lire za mo-ju dušu.

Simpatičnog GIUSEPEA DAMBROSIJA, rođenog 1905. u Bujama, sreo sam na trgu ispred bujske crkve. Naslo-njen na ogradu upravo je u- živao u toplom proljetnom suncu. Kad sam mu spome-nuo tršćansku pomoć, užitka je nestalo, a lice mu je dobilo opor izraz.

— Nisam uzeo niti ću ika-da uzeti takvu penziju. Ja se ne osjećam Talijanom niti sam se ikada tako osjećao. Otkad znam za sebe, Slaven sam. Bio sam Napoličar, šča- vo, siromah ali nikada Tali-jan. Ni onda kad su me silom silili da to budem, kad mi ni-su dozvoljavali da govorim po našu.

— Danas živim penzioner-ski, od 25.000 starih dinara stalne pomoći i izdavanja so-ba. To baš nije sjajan život, ali mi nitko ne može reći da sarn^ prodana duša. Neki s Bujštine to jesu, i to me boli. Oni su zaboravili kako se ži-vjelo pod Italijom i potpisali

su onu sramotnu izjavu. Oni za mene sad nisu ni talijan-ski ni jugoslavenski državlja-ni. Srećom, radi se o stari- jiirn ljudima pa će tu njihovu sramotu brzo prekriti zem-lja. Znam da ni sam neću ži-vjeti vječno, ali ću bar umri-jeti čiste savjesti. Kako će biiti onim ničijim građanima, to ne znam. Nemamo mi svi istu krvnu grupu.

— Ako budete napisali ovo što sam rekao, onda napišite da stari Dambrosi nije kokoš. Njega se ne može kupiti.

Dobrodržeći ANTON KRA-LJEVIĆ (1909.) iz Mairtinčića, upravo je vezivao loze u vino-gradu kad smo ga zamolili za razgovor. Objesio je kosir za pas i pozvao nas u kuću »ko-ja nikad nije bila niti će biti talijanska«. U toj velikoj kući on živi sam otkako mu je um-ro brat.

— Što mislim o talijanskom »socijalnom osiguranju« po-ljoprivrednika Buja? Mislim da je to svinjarija koju naše vlasti nisu smjele dozvoliti. Ali, zbog mira s Italijom mi smo puno toga progutali...

— Ja sam radio pod Itali-jom i znam kako to izgleda. Sram me je reci, ali neka zna-ju signori u Trstu — krepa-vao sam od gladi iako sam ra-dio i po petnaest sati na dan. Tako je bilo sa svima nama koji nismo imali nikakve kva-lifikacije i kopali vodovod. I sad nam ta Italija, molim vas lijepo, nudi socijalnu pomoć. Bijednih sto tisuća lira za sve što smo propatili, za one najljepše godine koje su nam upropastili. Vladali su ovim krajevima više od dvadeset godina, ali nisu uspjeli shva-titi kakvim su narodom vla-dali. Kako imaju obraza i po-nuditi tako nešto građanima druge zemlje? To znači da ire-denta još ne miruje. Znači to da opet moramo biti budni. Bio sam u partizanima i puš-kom si krčio put do ovog što danas imam. Živim sam kao prst, ali se ne prodajem. Ni pijan ne bih potpisao onaj zahtjev za talijanskim držav-ljanstvom. Imam 60.000 sta-rih dinara naše pomoći i time sam zadovoljan. Ni onda kada više ne budem mogao dalje, niiti onda neću tražiti talijan-sku socijalnu skrb. Hvala im na takvoj pomoći koja mene krsti u KRALJEVICH. Ima na jugu I talije dosta takvih kojima je ta pomoć potreb-nija nego nama na Bujštini.

Marijan Fištrović

Buje, 16. travnja 1974. Strana 7

★

IZVODI IZ GOVORA

DRUGA VLADIMIRA

BAKARIĆA U BUJAMA

PRILIKOM PROSLAVE

30. OBLJETNICE

SJEDINJENJA

★

= »Stanovništvo ovih krajeva koje se prije 30 godina = priključilo matici zemlji, stoljećima je dijelilo tešku i = mukotrpnu sudbinu svojih naroda, ali i pored toga je = imalo posebnih teškoća, posebnih muka i posebnih pat- !§ nji. živjelo je na terenu gdje su se susretali narodi, = ispreplitala njihova naselja, miješali i sukobljavali nji- = hovi interesi. Svojedobno stvaranje velikih evropskih ! nacija stvaralo je i na tom terenu ove probleme. Išlo I je na štetu malih još neoformljenih ili nedovoljno ofor- š mljenih nacija i naroda, rađalo je paralelno sa novim H načinom ugnjetavanja unutar tih nacija i opće ugnjeta- = vanje malih nacija«.

i *= »Vaši krajevi pripojeni su Italiji i to samo isključi-s vo kao nagrada za njeno učestvovanje u ratu na strani M saveznika. Vaše ljude nije nitko ništa pitao, niti se H smatralo da bi to trebalo učiniti. Dijelio se plijen«.

ü *= »Kao što je poznato, Komunistička partija Jugosla-E vije je još u svibnju mjesecu 1941. godine smatrala svo- Ü jom obavezom da u borbi za oslobođenje povede i na- = še narode, tj. Slovence 1 Hrvate na ovom području. Š Oni su došli u jednak položaj kao i oni koji su u toku §{ travanjskog rata priključeni Italiji, koja nije imala pra- = vo da se poziva na ranije ugovore koje je sama po­li gazila«.

SKUPŠTINA OPĆINE BUJE (u ruke predsjednika Lino Šepića)

52390 B U J E

Studenti i nastavnici Visoke škole za vanjsku trgovinu u Zagrebu, okupljeni na zboru studenata dana 3. travnja1974., energično osuđuju notu talijanske vlade koja znači napad na suverenitet i teritorijaliü integritet naše zemlje, želimo da svatko zna, da smo i ml mladi, skupa s našim profesorima spremni braniti nepovredivost naših granica koje su uspostavljene s puno napora, ali i strpljenja i do­bre volje s naše strane.

Protestiramo i stoga što ta nota predstavlja oživljavanje sablasti iz prošlosti i remećenje mira koji nas je stajao milijune žrtava.

Održavanje manevara Nato-pakta u blizini tih granica upravo u ovom trenutku grub je odgovor na proteste ci­jele naše zemlje. Te su vojne vježbe u ovom času provo­kativne i predstavljaju novi korak agresije, pretvarajući Jadransko more, koje je do jučer bilo simbol ljepote, bla­gosti i odmora ljudi cijelog svijeta, u žarište nove krize.

Mi ipak vjerujemo da će miroljubive i napredne snage Italije, zemlje s kojom stoljećima surađujemo na svim područjima ljudske aktivnosti, odbaciti iredentističke za­htjeve svoje vlade, i rukovodeći se svjetlim primjerom svojih predaka, pridružiti se našim naporima da u ovom dijelu svijeta ponovo zavlada mir i prijateljska suradnja.

DEKAN VŠVT:(Mr Mirjana Petrović)

»LA NOSTRA LOTTA«, LIST TALIJANSKE MANJINE, TAKO­ĐER JE SUDJELOVALA U BORBI ZA SJEDINJENJE OVIH

NAŠIH KRAJEVA S JUGOSLAVIJOM, OD 1945. DO 1954. EVO DVA NAPISA IZ TOG LISTA U VRIJEME »TRŠĆANSKE

KRIZE«.

Nel Buiese continuano le proteste

LA MOZIONE DELL’ASSEMBLEA DISTRETTUALE Dl BUIE

Sabato scorso si e svolta a Buie l’Assemblea del Comitato Popolare distrettuale, durante la quale i delegati dei due corpi hanno discusso la relazione dell’ativitä svolta dal consiglio social-sanitario fatta dal compagnio Giurgević Ivan e trat ta to sul bilancio di investimenti, per ii 1954, per migliorare ii ser- vizio sanitario del distretto.

In seguito sono state presentate alcune proposte di decreti riferentisi ai vari campi della vita sociale.

Concludendo i suoi lavori l’assemblea ha approvato all’una- minitä l’invio di una mozione all’Organizzazione delle Nazioni unite attraverso ii Consiglio Esecutivo della Republica Popo-lare Jugoslave, formulata come segue:

»Noi rappresentanti del Comitato Popolare del distretto di Buie, riuniti in seduta dei due consigli, ed in seguito all'iniqua ed unilaterale decisione degli Stati Uniti e dell’Inghiltera in merito a Trieste, protestiamo energicamente per questo inqu- alificabile atto e richiediamo che vengano difesi gli interessi etnici ed economici della Jugoslavia. Con segno rigettiamo questa ingiiusta decisione presa proprio dagli aleati a fianco dei quali lottiamo comtro il fascismo. Dopo 8 anni della conclu- sione dell’conflitto, gli alleati hanno scordato questa lotta co- mune ed ora hanno risolto il problema di Trieste svalutando il sangue del nostri Caduti e dei nostri diri/tti etnici ed econo-mici sulla zona A del Territorio di Trieste, favorendo cosi le mire espansiomistiche ed agressive degli italiani. Chiediamo percio all'organizzazione delle Nazioni Unite che il problema di Trieste venga risolto obiettivamente e giustamente secondo le proposte presentate dal nostro govemo.

I delegati del C. P. D. di Buie.

VOLONTARI DEL BLIESE FORMATI I BATTAGLIONIOltre all’unamine protesta della nostra popolazione contro

I arbitraria deliberazione anglo-americana nei confronti della zona A, l’indice dello sdegno del nostro popolo nonche la piü evidente espressione della sua decisione di difendere il suo onore e il suo diritto sono rappresentati dall’elevato numero di persone che giomalmente si iscrivono come volontari nel- l’Armata Populäre Jugoslava. Sono giovani, anziani e donne.

II loro numero nel distretto di Buie oltrepassa 4.300 persone.Martedi e mercoledi scorso in tutti i centri comunali del

Buiese si e proceduto alla solenne costituzione dei battagliomi dei volontari. A Buie ha avuto inizio alle 14, quando la forma- zione dei volontari, accompagnata da una folla di popolo e da un complesso bandistico, se e incaminata dalla piazza di Buie verso la stazione. Qui il comando delle unitä ha proceduto alla costituzione dei battaglioni che poi, a passo militare, hanno sfilato per le vie di Buie tra ali di popolo acclamante, il quäle in questi giovani e in questi uomini maturi vede giustamente gli emuli dei combbattenti dei gloriosi periodi della Lotta Popolare di Liberazione.

In piazza Tito ai volontari e al popolo hanno rivolto la parola i compagni Gorian, Vok e Bonetti. »Per troppo tempo siamo stati schiavi per oui nessuno ci poträ piü incatenare vivi

— ha affermato un oratore tra l’approvazione degli astanti.— Noi siamo contro ogni imperialismo provenga esso da Ori-ente che da Occidente. Facciamo parte di un paese eroico ed indipendente che in pochi anni ha realizzato in tutti i campi piü di quanto 1'Italia avesse fatto in decenni« — ha detto il compagno Gorian.

»II compagnio Gorian ha fatto loro sapere in modo chiaro e forte che l'altrui non vogliamo e il nostro non diamo e noi tutti stiamo dietro a queste parole poiche Tito da noi non e come Pella in Italia, che si tiene al govemo con l’aiuto dei propri aleati, il nostro potere popolare esiste per l'effettiva volonta del popolo e in ci6 consiste la nostra maggiore forza«, ha conoluso il compagno Vok.

Durante il comizio se e sentito d'un tratto il rombo dei motori. Era un reparto motorizzato della Tecmca Popolare ehe, a suo modo, ha voluto manifestare l'appartenenza di Tri-este e di entrambe le zone alla Jugoslavia, portando in un giro per il Buiese il vessilo con la stefia rossa.

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

Buje, 16. travnja 1974.

CRTICE IZ JEDNE CRNE POVIJESTI

IREDENTIZAMPovijest iredente seže nekih 110 godina unazad, u vrijeme snaženja oslobodilač­

kih težnji u susjednoj Italiji, vrijeme Garibaldija, Mazzinija, vrijeme okupljanja tali­janskih krajeva pod stijeg kraljevine Pijemonta.

Mladoburžoaska nacionalnooslobodilačka kretanja u novijoj povijesti Italije po­činju zapravo Napoleonovim pohodima na Apeninski poluotok. Konačno razorivši »tr­govačku republiku« Veneciju »serenissimu«, »gospodaricu mora«, Napoleon je bio osno­vao »kraljevinu Italiju«, i upravo su tada, početkom 19. vijeka i pokrenuti prvi po­čeci talijanske borbe za ujedinjenje svih krajeva u jednu državu. Tada 1808. na jugu Italije nastaju tajne družine »karbonara« (Carbonerie) koje zamjetno utječu na tok revolucionarnih zbivanja, direktno učestvujući u bunama u Napulju, Romagni, Milanu i drugdje. »Carbonerie« se van sumnje i mogu smatrati začetnicima iredentizma, ma­da je prva organizacija, Mazzinijeva »Giovine Italia« iz 1831, a zatim izmijenjenoga na­ziva »Giovine Europa«, nastala u stvari kao protuteža »carboneriama« koje su, za ono vrijeme, bile isuviše revolucionarne, ili bar isuviše liberalne. Do prve polovine devet­naestoga stoljeća »karbonari«, tako, gube svaki značaj u razbuktalim previranjima mladotalijanskih unifikatorskih težnji.

šezdesetih godina prošloga vijeka iredentizam konačno »punim stopalom« zako- račuje na talijansku političku scenu da do dana današnjeg ne bi s nje sišao. Kao poli­tički pokret, on ima za cilj borbu za pripojenje Italiji svih krajeva s talijanskim živ­ljem, kao općenitu postavku, odnosno, OSLOBAĐANJE NEOSLOBOĐENIH krajeva (ire­dento — neizbavljen, neoslobođen).

U vrijeme nastajanja orga-nizacija s programskim ire-dentističkim usmjerenjem (»Pro patria«, »Dante Alighie-ri« i druge), iredenta je imala u prvom planu te borbe po-najprije krajeve koji su tada bili pod Austrijom — Trst i Trent, kao pokrajine, razumi-je se. Jednom već osnažena, stvorena kao država (mirov-nim ugovorima od 1866. posli-je ratova s Austrijom), služ-bena Italija, njeni vladajući krugovi, tada prihvaća načela iredentizma kao vlastita, to jest kao temelje svoje vanj-ske politike.

Uz rast Italije — rasli su i apetiti. Njeni, kroz programe iredente izlagani i objavljiva-ni, i iredenta tada biva prvim glasnogovornikom ne više »ro-doljubive«, nego ekspanzioni-stičke, kolonijalističke politi-ke rastućeg savojskog imperi-ja. U taj iredentistički pro-gram već prvih godina po na-stajanju organizirane iredente ulazi cijela Istra, dobar dio Primorske Slovenije, Rijeka sa zaleđem, cijela Dalmacija s otočjem, kao i Boka Kotor-ska, neke luke u Albaniji, te nadalje Malta, Korzika, Nica, Savoja, a potom i »mediteran-ski program« koji je Sredo-zemlje potčinjavao uz onu rimsku krilaticu o »mare no-strum« s dijelovima (ili gra-dovima) na Levantu, u Tur-skoj, Siriju, Somaliju i Etio-piju, Libiju, Tunis.

Iredenta je ka našim kraje-vima drastičnije ispoljavala svoje zahtjeve i nailazila na »dobar prijem« u službenoj Italiji. Jer ako je iredentizam nastao kao prirodna, sponta-na manifestacija talijanskog naroda da u okrilje domovine okupi sve što je njegovo, ta nacionalnooslobodilačka, mla-doburžoaska »romantičarska« krila vrlo su se brzo pretjera-no raširila, i sokola patriotiz-ma izvrgla u grabežljivicu ne- zasitih apetita.

Bilo je »prirodno« da takva politika, takva htijenja, popri-me nacionalističke, šovinistič-ke razmjere — što se i dogo dilo. Tako se i dogodilo da jedan od utemeljitelja ireden-tističke misli, ili bolje rečeno, jedan od stvaralaca Italije Mazzini ima drukčije poglede,

razumnije od svojih ekstre-mističkih sljedbenika, govo reći da jedna država mora i- mati granice unutar raspro stiranja svog autohtonog sta-novništva, dakle etničke gra-nice. Mazzini je čak i odre-đeno govorio o budućim tali-janskim granicama, a o oni-ma na Istoku, uza nas, da tre-baju biti na Soči, dakle mno-go trezvenije od iredentista koji su te granice pomicali na planinski sustav Dinare, premda je i on zaboravio da zapadno od Soče, u Benečiji, prevlađuje slavenski živalj.

Julijska Venecija, Trst, Ist-ra, Rijeka s kvarnerskim oto-cima osjetili su i te kako kroz više od stoljeća iredentizam. Smatrajući ove krajeve »san- cta sanotorum« Italije, pozi-vajući se na agresivne »argu-mente« o romanstvu što ga je tu usadio Rim i potom Vene-cija, iredenta je ovamo usmje-rila najžešću žuč svoje aktiv-nosti, i tu, uokrug Učke, od samih iredentističkih početa-ka nastaje svojevrsni meše- tarski poligon, tu niče sjeme »prvorazrednih« iredentista, a

Istra postaje gardom i- redentizma« — tako bar sami iredentisti misle. Riječ je o tome da je u osnovama ne-tolerantne, huškačke, šovini-stičke harange iredentizma u ovim našim krajevima i te kako bila prisutna spoznaja o manjkavosti njihove »stvari« ovdje, o nedostajanju pravih prava, pravih razloga, pravih argumenta.

Jer po čvrstim materijal-nim pokazateljima — pripad-nici talijanske narodnosti ov-dje čine osjetnu manjinu. Sre-dinom prošlog stoljeća otpri-like petinu stanovništva, a prema austrijskoj službenoj statistici iz 1910. (vodeći raču-na o tome da je Austrija vo-dila ovdje antiislavensku poli-tiku, dakle da je i te brojke »dotjerivala«), Slaveni su ov-dje tada činili barem tri čet-vrtine stanovništva.

Svoju »ekstazu«, vrhunac svoje djelatnosti, iredentizam je ostvario u prvom svjet-skom ratu, kada je on već sa-svim izjednačen s talijanskim »općenaoionalniim težnjama«, zapravo s rascvalim imperija-

lističkim pretenzijama. Italija je »na vrijeme« prišla bila sa-veznicima, i premda im je u toku rata više štetila nego pomagala, — bila je jedan od pobjednika. Isto tako, na vri-jeme je bila osigurala plodo-ve buduće pobjede, već 1915, prije ulaska u rat, dobivši ga-rancije Londonskim sporazu-mom da će dobiti Julijsku Krajinu i dijelove Dalmacije. Iredentisti su tu davali »argu-mente«, podizali u svijetu kampanju o »svetom egoiz-mu« koji Italiji daje »prava na strategijske granice« — dakle ne nacionalne, jer su znali da takvih granica istoč-no od Soče nema (pa i zapad-no — gdje je tada živjelo bar80.000 Slavena u Benečiji, Ka-nalskoj dolini, Goriškoj).

Postoji, u talijanskoj histo-riografiji, teza da je sva zla našem življu ovdje nanio fa-šizam. To je pogrešna teza. Ako »zaboravimo« prijašnjih 70 godina iredente, zla su po čela od onoga dana 1918. kada je general de Roreti iskrcavši se ovdje kazao — »tu smo, tu ćemo i ostati«, a njegove su trupe, tek okupljeni fašisti i druge militante organizacije, odmah počele stvarati teror. Počela su deportiranja Slave-na, pljačke, palež sela i dru-štvenih zgrada slavenskih po gradovima, odmah je zabra-njena službena upotreba sla-venskih jezika, isto i u crkva-ma, pa čak i na grobljima. Jer i predfašistička Italija (kao i ova postfašistička) njegovale su kao glavnu osnovu vanjske ekspanzije iredentizam, a ire-dentizam je rano prestao biti samo nacionalnoosolobodilač- ki pokret Italije, pretvorivši se u šovinističku, nacionali-stičku snagu koja je podra-zumijevala i danas podrazu-mijeva totalitarnu nacionalnu mržnju, denacionalizaciju i a- similaciju Slavena u duhu D’ Annunzijeva usklika u Augu- stineumu rimskom 1919: »Van kopilansko roblje (schiavitu bastarda) sa svojim izmetina- ma i sa svojim čoporima svi-nja« ...

što pak reći o fašističkoj okupaciji? Rane su te ovdje u nas još svježe, dobro pamti-

lira™ ns L"" “ 1!

-ZA TRST I KRV!

ii

U INTERESU MIRA-

■Ma r; V

ii

Faksimil »Hrvatskog Glasa«

Buje, 16. travnja 1974. Strana 9

IREDENTIZAM(Nastavak sa str. 8)

mo zla koja nam je donio. U stvari, fašizam je tek legali-zirao antislavenstvo iredenti- stičko, davši mu pečat držav-ne politiike, stvorivši zakonske »norme« za tlačenje Slavena u Julijskoj Krajini.

Fašizam je pao 1943 — ali iredentizam je brzo »uskrsnuo iz pepela. Još iste godine no-ve talijanske vlasti preko sa-veznika počinju novu kampa-nju koja opet ima za cilj pri- dobijanje za Italiju ovih kra-jeva. Taktički, mudro, »skro-mno« traže »samo« dijelove bivše Julijske Krajine (grani-cu na Raši — shodno »Wilso-

novoj liniji« koju su sami Sforza i drugi, a Sforza je i 1943. opet aktivan, opet bili odbacili). Poslije rata, ireden-tizam je buknuo besprimjer-nom žestinom. Nije bio tako jak, bučan, tako otvoreno pot-pomagan nikada, osim pod fašizmom. Pella, De Gasperi i drugi vode glavnu ekspanzi-onističku politiku ka Jugosla-viji tih godina, osnivajući i plaćajući gomile iredentistič-kih organizacija koje imaju pritiskati svjetsko javno mni-jenje za talijanske imperijali-stičke zahtjeve. To je vrijeme hladnog rata koji se baš ov-dje (kao i u Berlinu) mogao

pretvoriti lako u »vrući«, za-hvaljujući nezajažljivim aspi-racijama Italije ka ovim kra-jevima, aspiracijama koje su putem međunarodne ocjene (Italija je i te kako trebala NATO-u) dobile »svjetski pe-čat«, a Jugoslavija se usam-ljena morala boriti za svoja nacionalna i državna prava. Jugoslavija je, predvođena Ti-tom, pokazala i te kakvu ši-rokogrudnost, pristavši da da-de Trst sa »Zonom A« talijan-skoj upravi, premda je time, radi svjetskog mira, žrtvovala dobar dio svoga prostora, svo-ga nacionalnog bića.

Nastalo je dvedesetgodišnje »zatišje«, poboljšali su se od-nosi s Italijom, ali je iredenta

i tada ostajala aktivnom, os-tajala na hrani na državnim jaslama. Da je tako, svjedoči nam i razvoj bilateralnih od-nosa osjetno pogoršan »zahva-ljujući« novim iredentističkim aspiracijama i rastu revamši- stičkih težnji ka Jugoslaviji od strane službenih talijan-skih krugova i talijanske vla-de. I diljem same Italije na-rasla je spoznaja da je pro-šlo vrijeme iredentizma, da treba konačno riješiti i prav-nim putem pitanje jugosla- vensko-talijanskih granica. Kada bi to i vladajući krugo-vi Italije shvatili, i taj bismo problem mogli riješiti u du-hu najpozitivnijih kretanja u Evropi. Milan Rakovac

S PRETKONGRESNE MANIFESTACIJE DJEVOJAKA »DIGITRONA« U BUJAMA

ŽIVJELI SMO ZA OVAJ KRAJ SRCEM I DUŠOMJosip Mihovilović je proveo skoro cijeli svoj radni život

ovdje na Bujštini. Rođen 1916. u Puli, već 1946. godine došao je kao učitelj u Kmete, zatim je radio kao načelnik za pro-svjetu Kotara Buje, pa načelnik AGITPROP-a u Okružnom komitetu u Kopru, bio je direktor talijanske škole u Buja-ma, pa onda sve do 1965. direktor hrvatske osnovne škole u Umagu, potom je radio u Zavodu za unapređivanje osnov-nog obrazovanja za Riječku regiju, bio je direktor srednjo-školskog centra u osnivanju u Bujama (hrvatske i talijanske škole) dok sada u očekivanju mirovine radi do kraja škol-ske godine u istom centru.

— Vi ste kao i mnogi stručnjaci došli poslije oslobođe- njanja na ovo područje i tu ste ostali do danas, recite nam nešto iz svog radnog vijeka na ovom području, s aspekta borbe ovog kraja za sjedinjenje sa maticom zemljom?

— Mi smo proživjeli jedan radni vijek intenzivnog rada i borbe koji nije poznavao slobodnog vremena, ali radni vijek koji ispunjava zadovoljstvom, što normalne prilike ne mogu pružiti. Živjeli smo za ovaj kraj srcem i dušom radeći na radnom mjestu, ali i kao stalni aktivisti na terenu u kontaktu s ljudima. Vidite npr. nekim stručnjacima koji su također došli u to vrijeme iz unutrašnjosti je bilo ovdje dosadno, a nama nije bilo nikada jer smo imali svoje ideale i zadatke — pomoći našem čovjeku koji je stoljećima bio ekonomski tlačen i nacionalno odnarođivan — i za te ideale smo živjeli.'

— Jeste li u svom djelovanju kao radnik i kao aktivista osjećali među narodom kakvu nacionalnu podijeljenost?

— Ne! upravo bih želio istaći bliskost naših ljudi s ta-lijanskim življem ovog kraja, koja nije nikada došla u pi-tanje, živjeli smo i živimo ovdje na Bujštini kao jedna porodica. Kad o tome govorim, sjećam se, bila je 1947. ve-lika manifestacija u Bujama u povodu agrarne reforme. Na trgu masa naroda i ja među njima. S balkona zgrade sekretar kotarskog komiteta Ante Pavlinić je govorio o pro-vođenju agrarne reforme i mene iz mase pozvao da govor prevodim na talijanski. Naravno, bio sam nespreman. Go-vor raspaljuje mase, a prijevod isto tako. Ali spaljuje i tremu koju sam u početku imao.

— Znamo da ste konstantni prevodilac s hrvatskog na talijanski i obratno. Koliko ste toga preveli?

— Koliko sam toga preveo? Mnogo i u svim prilikama. Pismeno i usmeno, simultano. Za konferencije, zborove i mitinge. Kad bi se to sabralo u knjige, izišla bi biblioteka. A to mi nije bilo nikada teško, čak me ispunjavalo zado-voljstvom, u kojem je moglo biti i taštine, ali ne bez osje-ćaja da mi je to dužnost i moj prilog ostvarivanju prave ravnopravnosti ljudi koji ovdje vjekovima žive rame uz rame i učvršćenja bratstva i jedinstva naših ljudi.

— Čega se posebno sjećate iz ovog perioda svoje aktiv-nosti?

— Teško je nešto tražiti i izdvojiti u toj masi impresija, doživljaja i preplitanju osjećaja, jer toga ima jako mnogo i sve je podjednako vrijedno. Svakako bih tu morao istaći naše masovne manifestacije, a naročito festivale kulture u Materadi 1948. i onda daljnjih godina u Bujama. Najuzbud-ljiviji moment u mom dugogodišnjem boravku na Bujštini je onaj kada je u Buje došao drug Tito 1954, u godini kul-minacije naše borbe i definitivnog pripojenja ovog kraja. Tada sam bio zadužen s grupom pionira koji su imali čast da predaju Titu cvijeće. Dok se drug Tito probijao kroz gustu masu ljudi, koji su svi htjeli biti do njega kod ulaza u Dom kulture da primi povelju počasnog građanina Buja, ja sam pljeskao i klicao s ostalim ljudstvom pa kako je on prošao kraj samog mene u tom momentu nisam više mogao od velikog uzbuđenja izgovarati riječi klicanja dobrodošlice. Naprosto sam izgubio glas od velikog uzbuđenja.

— Kako gledate danas nakon 20 godina od definitivnog pripojenja ovog kraja Hrvatskoj i Jugoslaviji na pokušaje iredente?

— Iskreno rečeno, gledam s gnušanjem, na takve podle metode pokušaja iredente da nam se uzme ono što je naše. To je možda grubo rečeno, ali ja tako osjećam. No istovre-meno gledam s velikim povjerenjem u talijanski narod ko-ji će, uvjeren sam, znati odgovoriti kako treba i pravilno reagirati kako bi se nastavili i još više učvrstili odnosi pri-jateljstva i suradnje u ovom dijelu Evrope što ih iredentisti tako bezdušno žele poremetiti. S. P.

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

Strana 10 Buje, 16. travnja 1974.

I DANAS SMO SPREMNI AKO TREBA DA SE BORIMO

ZA SVAKI PALAC NAŠE ZEMLJE!

Anton Gorjan je prvoborac ovog kraja. Danas penzioner rođen 24. 11. 1907. U ratu i poslije stalno na ovom području. Već u ratu predsjednik Kotarskog odbora, i za oslobođenja tri mjeseca šef unutrašnjih poslova, a 10 godina predsjednik Kotara, pa zastupnik Bujštine u SABORU i nosilac niza poli-tičkih funkcija, dok se danas nalazi na dužnosti predsjednika udruženja boraca.

— Druže Gorjan, danas kada susjedna Italija ponovno po-kazuje apetite za ovim našim krajevima kako Vi kao učesnik i rukovodilac borbe na ovom području za sjedinjenje ovih kra-jeva gledate na to?

— Kao jedan od aktera, a sada kao predsjednik udruženja boraca, mogu reći da smo i danas spremni, ukoliko zatreba, da se borimo za svaki palac naše zemlje, jer nema nijednog metra da nije natopljen našom krvlju, jer tu nisu pali samo borci, već i drugi ni krivi ni dužni. Fašisti su ubijali naše ljude i kad su progovorili hrvatski ili rekli nešto suprotno njihovoj politici, i to historija ne može nikako zaboraviti.

— Kako se sjećate rata i prvih poratnih godine ove borbe?— Deset godina poslije rata mi smo se ovdje borili sa ire-

dentom koja je htjela ove krajeve. Sigurno da smo time puno izgubili, jer smo zanemarili privredu i ekonomiku. U rat smo ušli Hrvati i Talijani zajedno, i to ovdje, na ovom području, spontano, jer je fašizam bio neprijatelj za sve nas. Najprije smo raščistili principe i to jedinstvo nacija, jezika, religije itd. pa smo mogli ići kompaktno u borbu protiv fašizma. S pono-som mogu reći da na našem području nije nikada od tada bilo sukoba između Talijana i Hrvata. Tada nije bila iredenta aktu- elna, jer su oni svi za nas bili fašisti i neprijatelji, i kao takve smo ih trpali u istu vreću.

— Iz ove borbe naših ljudi poslije oslobođenja što bi po-sebno izdvojili?

— Po ratu, borba je bila teška jer je iredenta na svaki način htjela obezglaviti i prestrašiti naše rukovodioce. Tako se sjećam da su i meni prijetili ubistvom žene i djece. Terorom su htjeli demoralizirati naše ljude. Mi smo, inače, stalno ma-nifestirali i posebno bih htio istaći spontanost naroda za te manifestacije i nije bilo problema okupiti i do 10 tisuća ljudi. To je posebno značajno, jer treba podvući da su ljudi teško živjeli i da su sve žrtvovali za borbu, a ovdje poslije rata nije ostalo ništa, jer su kapitalisti odnijeli sve preko granice. No, ni to nije obezglavilo naše ljude. Sjećam se da je neprijatelj dijelio i pakete pomoći, ali ih naš narod nije uzimao, osim možda pojedinci. Tako danas možemo s ponosom reći da sve što imamo smo sami stvorili, a ništa nam nije ostavila Italija.

— Da li se sjećate koje posebne manifestacije?— Sjećam se Zbora agrarne reforme jer je to bio praznik

za sve kolone i seljake i radnike. Sjećam se da su npr. seljaci u Novoj Vasi i Serbari sami podijelili zemlju još prije odluke Kotara i mi smo kasnije našom odlukom to potvrdili, jer je bilo u redu napravljeno. Ipak, posjet Tita Bujama je bio po-seban događaj, to je bilo zaključivanje naše borbe i, rekao bih, nagrada ljudima ovog kraja i svakako najveći historijski praznik Buja i tek tada smo odahnuli i počeli živjeti nor-malnim životom.

S. P.

BILI SMO STALNO U AKCIJI

Agarinis Nazario danas je kontrolor u ugostiteljskom poduzeću »BULLEA« BUJE. Rođen 10. siječnja 1920. u Bu­jama. Poslije oslobođenja u periodu borbe za priključenje ovog kraja Hrvatskoj i Jugo­slaviji bio je na raznim funk­cijama i prvi predsjednik SSRN ili kako se tada na ovom području zvalo SIAU (Slavensko-talijanska antifa­šistička unija) sa oentrom u Kopru gdje je bio Okružni ljudski odbor i vojna uprava za kotare Kopar i Buje. Pred­sjednik je bio od osnivanja 1946. do travnja 1948, a zatim tajnik Sindikata za oba ko­

tražila razlog da dođe do guž­ve, do kaosa, da bi mogla ima­ti opravdanja kako Jugosla­vija ne može održati red i da bi oni mogli intervenirati.— Čega se posebno sjećate iz ovog perioda?— Kao aktivisti bili smo stal­no u akciji. Morali smo rea­girati svakog časa, jer su i provokacije bile svakodnev­ne. Iako smo trebali masov­no reagirati, to nam nije bilo teško jer smo imali podršku ljudi. Od masovnih manife­stacija posebno se sjećam Zbora u povodu agrarne re­forme. Na Trgu u Bujama skupilo se oko 10.000 ljudi i to svih dobi sa zastavama, sa zaprežnim kolima, s volo­vima, u narodnim nošnjama, starci s brkovima, oni pravi narodnjaci. To je u neku ru­ku, ja bih rekao, bila fol­klorna manifestacija. Sjećam

se, seljaci su pokazivali kako se radi u polju, ore, sije itd. Toga se posebno sjećam jer je bilo iskreno i spontano.— Vi ste po nacionalnosti Ta­lijan. Jesu li Talijani i Hrva­ti ovog područja bili u ovoj borbi jedinstveni?— Da, jer oni koji su bili kompromitirani s fašistima su već ranije otišli, pa smo mi na ovom području bili je­dinstveni u klasnoj borbi za socijalizam i Jugoslaviju.— Kako ste doživjeli posje­tu druga Tita pred 20 godina?— Bila je to narodna fešta kakva se ne pamti u Bujama. Nikad se nije skupilo više lju­di i poslije se slavilo do ju­tra. Ova posjeta je predstav­ljala konačnu pobjedu za ove krajeve i pobjedu Jugoslavije u međunarodnim odnosima.

S. P.

tara u Kopru te 1954. direk­tor OPZ BUJE.— Druže Agarinis, kako ste doživjeli borbu za sjedinje­nje?

Sve do 1955. nismo imali mira i uvijek smo morali bi­ti aktivni da smirimo aktiv­nost i pretenzije iredente ko­ja je stalno nastojala da za­drži te krajeve. Naravno, cen­tar im je bio u Trstu, ali su i ovdje imali svoje baze i agente. Tek po Londonskom sporazumu na ovom podru­čju smo počeli normalno ži­vjeti svakodnevnim životom kako smo uvijek i željeli. Do tada je iredenta stalno

BIO SAM PRVI DOBRO­VOLJAC GIMNAZIJE

ZA TRST

Anđelko Benolić i Roza­lia Benolić dočekali su u ime đaka i profesora gim­nazije »VLADIMIR GOR- TAN« u Bujama druga Ti­ta 1954. godine prilikom posjete gimnaziji.

Anđelko Benolić danas pravnik poduzeća »ISTRA- -AUTO« u Umagu, a onda gimnazijalac prve hrvatske gimnazije i srednje škole uopće na području zone B, sjeća se danas tog susre­ta. »Trebao sam održati govor«, priča nam Benolić, »ali od uzbuđenja što sam govorio dobrodošlicu Ti­tu izostavio sam pola govo­ra. Drug Tito je osjetio moju zbunjenost potapšao

me po ramenu i rekao: »dobro je, dobro«. Tada se drug Tito trebao potpisa­ti u spomen knjigu gim­nazije, ali je primijetio za­što da ja budem prvi, zar još nitko nije posjetio gim­naziju. Mi smo mu tada rekli kako upravo želimo da bude on prvi potpisnik. Iz onog perioda, inače, sje­ćam se da smo mi gimna­zijalci bili vrlo aktivni u borbi koja se vodila radi ovih naših krajeva i mo­gu se ponositi da sam bio prvi dobrovoljac iz gimna­zije u jedinicama koje su se tada formirale za obra­nu našeg teritorija.

S. P.

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

Buje, 16. travnja 1974. Strana 11

NAD PROLJEĆEM NAŠIM NADVILA SE OLUJA

PROLJEĆE 1974. GODINEProljeće je na pragu. Opajam se mirisom cvijeća, zeleni-

lom, suncem i ljepotom. A onda najednom kao da se crni oblak nadvio nad mojim gradom. Do nas je stigla vijest koja se godinama skrivala duboko u mraku. Fašisti žele Istru.

Nemir je među nama. Ali mi nismo plašljive ptice koje će napustiti svoje gnijezdo...

Odakle toliko drskosti i hrabrosti da se javi ne jedan čo-vjek, ne grupa fašista, već jedna vlada koja traži »svoje« pra-vo, dio naše zemlje, jer »to je njeno«. Govorili su da smo gnjili, pred rasulom, da nacionalne manjine žele svoju samo-stalnost, usudili su se reći da je Tito umro.

, Sve su to laži. Neka otvorenih očiju zavire među nas. Svi smo mi jedno biće, jedna duša, jedno srce. Neka zavire u sr-ce starog Istranina. Vidjet će ranu koja još nije zacijelila, ali vidjet će i radost koju je davno donijela sloboda.

Neka zavire u naša srca. Osjetit će svu našu gorčinu i spremnost da knjige zamjenimo oružjem. Neka zavire i u moje srce.

Naći će moj ponos što sam Jugoslavenka, naći će ljubav za »domaću besidu«, za moju zemlju, ljubav veliku i strasnu.

Previše je cvijeća procvalo na našim zelenim livadama a da bi sada bilo pokošeno.Previše smo žrtvovali, da bismo opet prinosili žrtve.Previše volimo slobodu da bi se odrekli nje i prihvatili rop-stvo.

Iz Istre ne! Iz Hrvatske ne! Iz Jugoslavije ne!

ne bismo znali što ovaj zlokobni oblak nad našim suncem

Pružit ćemo svoje ruke visoko, visoko, da sačuvamo to-plinu našeg sunca, da sačuvamo njegov sjaj da ne zabora-vimo rumena jutra i blaga spokojna predvečerja.

Sloboda. Bratstvo. Jedinstvo.Te rijeci su duboko položene u našim srcima

Snažnije od ljubavi čvršće od željeza veće od planine ljepše od muzike zanosnije od snova radosnije od dječje igre.

I neka nam sad netko kaže — tko može savladati čovje-ka s takvim osjećajima u srcu. Ne, narodi. Nemojte se varati. Čovjek izgleda malen, bezpomoćan i pomirljiv. Ne znate što se iza te vanjštine krije. I zato, bolje za vas, pustite takvog čovjeka na miru i budite mu prijatelji.

Mi smo mala zemlja, ali naši ljudi su oduvijek bili smjeli i odlučni. Mi volimo pravednost, miroljubivost.

Za nas su naše granice konačne i čvrste jer su obilježene krvlju. Mi smo tu. Mi ne volimo rat — mi volimo prijateljstvo

Ja nisam Istranin, ali volim Istru, njene ljude, njihove žuljevite ruke i lica opaljena suncem i išibana vjetrovima. Volim njene vinograde i topao kruh sa tek ubranih žitnih po-lja. Kao što nitko ne može spriječiti zalaz i izlaz sunca, zaus-taviti vrijeme, tako nitko ne može ugušiti našu ljubav i veza-nost za ovu zemlju. Nju su branili i gradili naši djedovi i na-ši očevi, sanjajući veliki san — slobodu.

Ljubav i snaga naša pobijedila je tuđina, gole ruke svla-daše bajunete, veliko srce pobijedi silu.

I tko nam to hoće ukrasti sunce? Tko se to poigrava s na-šim osjećajima?

Mi čekamo jedući svoj topao kruh — sanjajući naš san — napredak, slobodu, socijalizam.

Naše se korijenje duboko ispreplelo s istarskim kamenom i istarskom zemljom, mi se nećemo maknuti, ovo je tlo naše nas je nemoguće iščupati.

Ako vam smeta naš napredak i ljubav naša međusobna, dođite. Pokušate li silom dobit ćete ne ono što želite, već ono što vas slijedi. Prije nego odlučite da nas uznemirite, upam-

Tu odmah na granici je Jugoslavija, tu uz nas je Tito.

Učenici: metalci, električari, ekonomisti i gimna zijalci Srednjoškolskog centra — Buje

Tito. Socijalizam. Sloboda. Bratstvo. Te riječi su sruši-le sve ograde. Tko je te riječi osjećao u srcu bio je uvijek dobrodošao. Ali svatko tko bi pomislio da nije, tako, znao je, i znat će da mu ovdje nema mjesta.

Hrvati, Slovenci, Talijani — tri su naroda s jednim srcem — jugoslavenskim. To srce uvijek kuca za Tita za socijalizam.

Nakon dugotrajnih bura i oluja, munja i gromova, svanuo je sunčan dan. Ako se koji oblak usudio prekriti to užareno sunce, ono je uvijek znalo pronaći svoj put da svojim zra-kama obasja još jače sve nas, da nam ulije sigurnost i odluč-nost u srce.

Sada se ponovo neki zlokobni, mračan, oholi oblak nadvio nad naše sunce.

Ali previše su po nama udarale tuče, previše je bura dopr-lo do naših kostiju, previše je bilo gromova i munja, a da

LA VECCHIAE'molto vecchia, sembra porti sulle spalle tutti gli anni della sua vita.Cammina curva,dicono sia stata molto alta,ora e piti bassa di me.La guardo negli occhi,voglio penetrare nel suo sguardo.Mi guarda anche lei, alzando il suo corpo quasi con fatica.I suoi occhi sono sempre lucidi e nel guardarti esprimono tanto amore, ma anche tante difficoltä, dolori, e fatiche.E’lei, la donna piii vecchia del paese, la donna piü sola,la donna chd nessuno aiuta o conforta.Lei, che ha dato la sua vita agli altri;lei, che ha sempre aiutato coloro ehe erano soli;ora b sola, sola senza una persona amica.

E. R.

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! — RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

Strana 12 Buje, 16. travnja 1974.

DELEGATIMA VII KONGRESA SAVEZA KOMUNISTA HRVATSKE — ZAGREB

Komunisti i radni ljudi općine Buje, okupljeni na pret- kongresnom zboru u Bujama, upućujemo VII Kongresu SKH-e čestitke i najbolje želje za uspješan rad u zacrtava- nju jasne i dugoročne društveno ekonomske politike bazi-rane na platformi SKJ-e, daljnjeg socijalističkog razvitka naše Republike.

Radni ljudi i građani ovog najzapadnijeg dijela naše socijalističke domovine Hrvati i Talijani, nadahnuti teko-vinama socijalističke revolucije, predvođeni Savezom ko-munista, ponosni su na uspjehe, koji su iz dana u dan sve veći kako u pogledu ekonomskog izvlačenja ove općine iz nerazvijenosti tako i stvaranju novih socijalističkih društvenih odnosa.

Naše DANAS je ljepše nego JUČER, a imajući u vidu konkretne, propulzivne i realne programe našeg razvitka, naše će SUTRA biti još bolje i ljepše.

I upravo kada smo tako dobro krenuli i kada smo i ovim izborima temeljenih na načelima delegatskog siste-ma još jednom dokazali svoju nedvosmislenu privrženost Titovom samoupravnom socijalizmu saznali smo za sram-ni akt talijanske vlade, kojim se potvrđuju, nama toliko poznate i otrcane iredentističke izmišljotine o nekakvoj zoni »B«.

Psihološko propagandni rat, odnosno zveckanje oruž-jem s druge strane granice, ne plaši nas, čak štaviše to učvršćuje naše jedinstveno uvjerenje i našu odlučnost da ako ustreba i oružjem branimo svoj dom i granice koje su obilježene krvlju boraca za oslobođenje i sjedinjenje drage nam Bujštine i Istre Hrvatskoj u novoj Jugoslaviji.

Primite, dragi drugovi delegati naše iskrene komunistič-ke pozdrave i obećaj emo Vam da ćemo se svim svojim bi-ćem založiti za oživotvorenje zaključaka VII Kongresa Saveza komunista Hrvatske.

U pogledu zahtjeva talijanske vlade za revizijom gra-nica izjavljujemo da ćemo ako ustreba zajedno s ostalim narodima i narodnostima socijalističke Jugoslavije stupiti u prve borbene redove za očuvanje naših teritorija.

KOMUNISTI I RADNI LJUDI OPĆINE B U J E

NESITIM ŽDRIJELIMAŠto traže za ogradama tuđim

vaša nezasitna ždrijela?Licem u lice upoznasmo dobro

prijevarne riječi i sva vaša djela.0 nesiti, mi pamtimo zločin,

spaljena sela, unakažene žrtve, Petrović Olge iskopane oči, od Rijeke do Trsta nebrojene mrtve.

Jednom zauvijek iz Istreočistismo fašističko smeće, pa ako opet tko traži i više i veće, izgubit će i ono iz vlastite vreće.

Pamet u glavu i trgnite riječišto pogana usta izustiše drsko!

Laskavi govor u prazno zveči.Udar u leđa djelo je mrsko!U nama nikad ne bijaše straha!Za svaki slučaj mi brusimo sablje.Zaglušit nas ne može drečeće

iredentističko kreketanje žablje!1 suviše čvrsti su bedemi naši

za naskoke gramžljivog vuka, na njima spremna zadavit će jedinstvena narodna ruka.

Danas u zemlji jedinstva i bratstva pod svjetlom Titove zvijezde od jednog međaša do drugog konjici plameni jezde!

Želite li nove dokaze snagešto leži u srcima naših heroja.

Povrijedite svete granice našei eto vam u kući krvava boja!

Odbacite ludost i pružite ruke!Nek mirno i spokojno plove

brodovi i lađe u naše luke, nek susjed susjeda zove!

No, htjedne li ipak prkosniku narodni ponos da dirne, nikada živ on ne može stići do obala Raše, Dragonje i Min

TUGOMIL UJČIC

RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVIJA! - RIJEČ BUJA: OVDJE JE JUGOSLAVI

VORREI ASSOMIGLIAR TI

jyi nm luiuiiiiiiiiiimiuiuiiiuniuumiiiiim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .= »NAŠE STAZE« List poduzeća »Buje-export«, Buje — Izdaje OOUR »Glas Istre« Pula — Ovaj broj uredili: Stelio == PRODAN, Tomica VUKOVIĆ, ing. Mihovil ROVIS, Krešimir CUTURILO i Milan RAKOVAC — Odgovorni urednik: =

TOMICA VUKOVIĆ — Glavni urednik: MILAN RAKOVAC Tehnički urednik: PREDRAG JANKOVIC — Tisak: OOUR = Tiskara .0. Keršovani« Pula — Rješenjem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972. .= oslobođeno osnovnog poreza na promet proizvodnje.

ilium ii imuni milili umi umu mumm 1 1 111 im 1111 ilium iiunniim

naše stazeGODINA II — BROJ 5—6 BUJE, 10. LIPNJA 1974.

Dragi naš druže Tiito!Ova iskrena manifestacija izražava našu odanost Te-

bi, samoupravnom socijalizmu i Tvojoj politici. Ovo je insert simbioze Tita, radnika i Jugoslavije.

Druže Tito, Ti revolucionar, altruista, legenda, um i akcija, Ti vjeruješ nama, a mi radnici dio Tvoje sadaš-njosti, mi smo stvarnost, sadržaj i uzdanica Tvojih ideja.

Rad, mir, budućnost, geografija, jedinstvo, rezultati, stoljeće, to je Tvoj rođendan. Stoljeće, ne dan, nije go-dina, stoljeće je Tvoj rođendan dragi Tiito.

Tvoj rođendan to je — »drugarski pozdrav«, to je i ovaj trenutak u ikome iskazujemo naše beskrajno po-klonstvo koje si Ti mnogo puta zaslužio.

Što znači kad naš »Stari« podigne prst?To je nama radnicima smjer, to je prijatelju po-

drška, to je onom na Zapadu i onom na Istoku upozorenje, to je mržnja neprijatelju i strašno oružje o koje će okr-vaviti ako posumnja u riječi — »to je Jugoslavija«.

Dragi Tito, mi želimo Tvoju riječ, mi želimo da bez obzira na farme i organizacione oblike Tvoje instrukcije budu uvijek konačne.

Dragi Tito, želimo Ti mnogo uspjeha, mi želimo da budeš sretan i zdrav.Buje, 12. V 1974. Drugarski pozdrav!

Radnici »Buje-exporta«

„JUG0SLAVIJ0 — DOBAR DAN“U nedjelju 26. svibnja, neg-

dje upravo u vrijeme ručka, oni koji se teško rastaju od televizora imali su prilike, u emisiji »Jugoslavijo — dobar dan«, vidjeti, kako je to u tjednom TV — prilogu »Ve-černjeg lista« bilo napravi je-

»Kao i uvijek odabrane su najaktualnije teme. Jer, ko-ga .ne zanima tko radi u tvor-nici »Digitron«? Reportaža iz tvornice »Digitron« bit će za-nimljiva, jer je posvećena mladim radnicima te tvorni-ce, njihovom radu i boljem statusu, nego kad su bile za-poslene na drugim mjestima.«

I upravo baš tako je i bi-lo. Za televizijske norme, u poduži prilog — reportaža iz »Digitrona« kroz znalačko vo-diteljstvo urednika i repor-tera Dragana Balić, te isto vođenje kamere od strane sni-matelja Tomislava Kovačića i objedinjavanje svega po re-žiseru Frani Mozetiću dala je i sliku i riječ upravo ona-ko kako smo to mogli pože-ljeti.

Tome su podosta pomogle i radnice Neda Mikolić — Mar- kežić i Zora Kozlović kojima to nije da su prvi put pred kamerama, te Armida činić, kojoj je to bio prvi susret sa TV kamerom.

Inače, ova emisija koja je snimljena u boji bit će prika-zana i na televiziji u SR Nje-mačkoj za naše radnike koji tamo rade.

NAROD BUJŠTINE VELIČANSTVENO DOČEKAO ŠTAFETU MLADOSTI I UPUĆUJE SVOM VOLJENOM TITU:

OVDJE JE JUGOSLAVIJA

Strana 2 Buje, 10. lipnja 1974.

IZ RADA DRUŠTVENO-POLITIČKIH ORGANIZACIJA • IZ RADA DRUŠTVENO-POLITIČKIH ORGANU

KOMUNISTI U „DIGITRONU“ SU AKTIVNINa jednom od prošlih sastanaka osnovne organizacije

SK-a u »Digitronu« donesen je plan rada, prema kojem će se između ostalog osnovati stalna komisija za pripremanje prijedloga za prijem novih članova. Isto je tako u planu is-taknuto da se hitno moraju izvršiti zadaci koji su ostali ne-izvršeni prema prošlogodišnjem planu rada. Nadalje zna-čajno mjesto u planu rada dato je proučavanju materijala sa VII kongresa SK Hrvatske i X kongresa SKJ. Novost u planu rada predstavljaju zadaci po kojima će osnovna orga-nizacija SK-a organizirati predavanja za samoupravljanje i0 izgradnji samoupravnih odnosa u OOUR-u, te zadatak po kojem će osnovna organizacija analizirati periodični izvje-štaj o poslovanju, zatim pomoći omladinskoj organizaciji u pojedinim akcijama kao i u akciji dobrovoljnog davanja krvi.

Posebno je zacrtano da se u odgovarajućem trenutku razmatra izvještaj o početnom radu samoupravne radničke kontrole, o radu organa upravljanja i pojedinih stručnih službi.

Odmah, nedugo iza donošenja plana, obaviješteni smo da se započelo s izvršenjem zadataka, pa je tako osnovana stalna komisija za prijem novih članova u sastavu: Stanko Janić, Sara Krožila i Lino Bazjak, zatim da se za proradu materijala sa VII kongresa SKH i X kongresa SKJ zadužuju Dragan Škevin i Vladimir Vuković. Za pripremanje ciklusa predavanja o samoupravljanju, međutim, zaduženi su svi članovi osnovne organizacije, da kroz prikupljanje različite građe (novine, časopisi, literatura i si.) konkretno pomognu1 sudjeluju u izvršenju ovog zadatka.

Izvršen je i zadatak po kojem je bilo potrebno da se umnoži materijal pod naslovom stavovi i zaključci Komisije SKH o kadrovskoj politici i vanjskoj trgovini, o čemu će se organizirati i kolektivna rasprava.

PROLJETNA POLITIČKA ŠKOLA PRED ZAVRŠETKOM

Upravo je pred završetkom proljetna politička škola, koju je prema programu ideološko-polLtičkog obrazovanja organizirao Općinski komitet SK Buje.

Za polazak ove škole, inače druge po redu, iz 21 os-novne organizacije SK s područja čitave općine Buje pri-javio se veći broj kandidata. Međutim, školu je pohađalo 25 članova SK koliko je, s obzirom na postojeće uvjete za rad škole, bilo moguće u školu primiti. Zbog ovakvog interesa organizirat će se i jesenska škola za isto toliki broj novih polaznika.

Sredstva za rad ovih škola osigurale su osnovne or-ganizacije udruženog rada i Općinski komitet SK, a orga-nizacija i izvođenje nastave povjereno je Narodnom sve-učilištu Buje.

Međutim od organizatora škole obaviješteni smo da polaznici — članovi naših osnovnih organizacija SK nisu baš bili redoviti. Naprotiv, ima ih koji su svoju obavezu na pohađanje škole potpuno zanemarili. U idućem broju objavit ćemo imena jednako onih koji zaslužuju pohvalu, kao i onih koji su zaslužili kritiku.

NOVI ČLANOVI SKSvečano, povodom Dana

mladosti, u Savez komunista primljeni su novi članovi: iz »Digitrona«: Marijan Jaran, Boris Radečić, Milan Poropat, Bruna Starčić i Božo Kala- bota: iz »Zajedničkih službi«:

Jadranka Pintar, Marija Bem- bić i Ankica Kvarantan. Kao kandidaiti za prijem u Savez Komunista istaknuti su još u »Digitronu«: Sonja Deran, čirkota Dino i Franko Vato-

IZBORI I OKO NJIH • IZBORI I OKO NJIH ® IZBORI I OKO NJIH • IZBORI I OKO NJIH • IZBORI I Of

IZABRANI SUNa održanim izborima radnici su izabrali delegacije i u

cijelosti donosimo imena izabranih:DELEGACIJA OOUR »DIGITRON« — Damir Majetić,

predsjednik, Davor Koljesnikov, zamjenik predsjednika, Ma-rijan Jaran, Vida Francisković, Bruna Starčić i Vladimir Zenzerović. DELEGACIJA OOUR »INDUSTRCHEM« — An-ton Markuš, predsjednik, Ratko Lazendić, zamjenik pred-sjednika, Miljenko Blagojević, Gordana Mirković, Jovan La- zarić, Lučano Lukeži, Dubravko Mazur, Aldo Mielta i Teodor Šumonja. DELEGACIJA OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJ-STVO« — Nevio Frontel, predsjednik, Mario Kokot, zamjenik predsjednika, Miroslav Medved, Drago Mesarić, Rada Prodan, Davorka Štiglić, Klaudio Višković. DELEGACIJA OOUR »ZA-JEDNIČKE SLUŽBE« — Rudolf Pahović, predsjednik, Ome-la Belušić, zamjenik predsjednika, Franka Grbac, Tito Ger- min, Stelio Prodan, Ondina Vitolović i Tomislav Vuković. DELEGACIJA OOUR »BIFIX« — Ivan Štiglić, predsjednik, Aldo Kmet, zamjenik predsjednika, Ratko Ferenčić, Tito Germin, Alojz Kozlović, Branko Ladavac, Jadranka Medved, Viktorija Novicki, Marijan Paradinović, Đuro Podunavac i Atilio Vižentin.

U vijeću udruženog rada Skupštine općine Buje, u nared-nom četverogodišnjem mandatu, predstavljat će nas:

— Boris Ferić, Marijan Jaran i Bruna Starčić, odbornici koje je izabrala delegacija OOUR »Digitron«, zatim Tomisla.v Vuković, odbornik kojeg su izabrale delegacije OOUR »Bi- fix«, OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« i OOUR »Zajedničke službe. U društvenopolitičko vijeće izabrani su, među osta-lim, i naši radnici: Lino Bazjak, Elija Makovac i Libero Sin- ković. U vijeće Mjesnih zajednica izabran je Ivan Rovis, ge-neralni direktor poduzeća. U vijeće udruženog rada Skupšti-ne općine Pula, delegacije našeg OOUR »Industrochem« i OOUR »Astra« izabrale su našeg radni/ka Teodora šumonju.

Međutim, u postupku konstituiranja Skupštine izvršeni su izbori za pojedine funkcije u općini ii u Saboru SRH. Za predsjednika Skupštine — Lino Gorjan, po zanimanju na-stavnik, sada direktor OOUR »Detalj« Buje u sastavu trgo-vačkog poduzeća »Nanos« Postojna, a inače istaknuti društ- veno-politički radnik. Već je jednom predvodio našu općinu kao njen predsjednik i to od 1964. do 1968. godine.

Za podpredsjednika je izabran Emesto Krevatin, tajnik Osnovne škole s nastavom na talijanskom jeziku Buje.

Za predsjednika Vijeća udruženog rada izabran je Boris Ferić, tehnički direktor u OOUR-a »Digitron«, dok je Ivan Rovis, generalni direktor našeg poduzeća, izabran za pred-sjednika Vijeća mjesnih zajednica, a Franko Krožila, sekre-tar u poduzeću »Proleter« za predsjednika Društveno-poli- tičkog vijeća.

Nova skupština je za predsjednika Izvršnog vijeća izabra-la Josipa Marcana, pored Renata Krevatin, Marina Papo, Đeme Frontel, Ivana Peroša i Dušana Uzelca među članovima

izvršnog vijeća našao se i član našeg kolektiva ing. Mihovil Rovis. ( , ! I I I I ! 1 I

Osim toga zabilježili smo, da su naši građani odlučili da ih u Saboru naše Republike zastupaju Ivan Rovis, kao za-stupnik u Vijeću općina i Tito Germin, kao zastupnik u Vi-jeću n

RADMILA MEDICA glasala je u ZRENJU i prvi put sudjelovala u izboru delegata koji će predstavljati njeno selo i čitavu

ZRENJŠTINU

ZAPAŽENO NA IZBORIMANeznam kako bismo sredili

izvještaje i obavljali izvješta-vanje o rezultatima glasanja, da pri ruci nismo imali mali DB — 800, izjavio nam je taj-nik Općinske konferencije SSRN, drug Dragoljub Kra- ljević.

Pomoću ovog kalkulatora i- zračunavali smo sve podatke rekordnom brzinom i na to-me je radio svega jedan čo-vjek. Inače, da to nismo ra-

dili sa kalkulatorom, bilo bi potrebno najmanje pet lju-di, a da ne govorim o uštedi vremena. Bez kalkulatora si-gurno bismo kasnili, ovako u našoj regiji, u izvještavanju bili smo najažurniji. Među- općinska konferencija, »Glas Istre«, Radio Pula i drugi, za-hvaljujući upotrebi malog kalkulatora, primali su iz-vještaje iz Buja prije nego iz bilo kog drugog mjesta.

Buje, 10. lipnja 1974. Strana 3

IZBORI I OKO NJIH • IZBORI I OKO NJIH • IZBORI I OKO NJIH • IZBORI

NASTAVAK ZAPOČETOG INTENZIVNOG RAZVITKAKratke vijestiUČLANJENJE

U TITOV FOND

Radnički savjet poduzeća donio je Odluku o pristupa-nju Titovom fondu za stipen-diranje mladih radnika i rad-ničke djece. Odlučeno je da se za 1974. godine u Fond u- plati iznos od 10.000 dinara.

POMOĆ ZA IZGRADNJU VODOVODA

Dosadašnja Skupština općine Buje dostojno se oprostila uspješno završavajući svoj mandat započet još 1968. godine. Među odbornicima bili su i trojica naših radnika: IVAN ROVIS, MIR-KO KLARIĆ i TOMICA VUKOVIĆ.

Održavši po redu svoju šezdesetu, posljednju sjednicu, dosadašnja Skupština naše općine zaključila je svoj mandat. Za nju je konstatirano da je začela intenzivan razvoj naše komu-ne i postigla uspješne rezultate, te da novoizabranoj Skupštini ostavlja dobro utemeljene i već utrte puteve i putokaze za daljnji društveni i ekonomski razvoj naše zajednice.

U trenutku konstituiranja nove Skupštine i njenih triju vijeća rečeno je da nova Skupšti-na preuzima opsežne i za ovu općinu neprocjenjivo značajne zadatke. Toj ocjeni dodano je, da odbornike, u posve novoj ulozi, kao delegate radnih ljudi, očekuju složeni zadaci, čijim izvršavanjem će oni ispunjavati u punom smislu prava radnih ljudi da sudjeluju u samo-upravljanju svojom društveno-političkom zajednicom, u čemu je ekonomsko i općedruštve- no razvijanje komune jedan od temeljnih ciljeva.

KAMEROM I PEROM UZ IZBORE

Iz sredstava Fonda zajed-ničke potrošnje Radnički sa-vjet poduzeća, donio je odlu-ku da se dodijeli pomoć Mje-snoj zajednici Grožnjan u vi-sini od 4.800 dinara. Ovaj iz-nos dodijeljen je kao dopri-nos za izgradnju vodovoda u selu Dubci.

SVIMRADNICIMA

ŽIVOTNOOSIGURANJE

Prema posebnoj odluci Rad ničkog savjeta poduzeća svi naši radnici uživaju prava iz životnog osiguranja po poli-ci koja je ugovorena sa Za-jednicom za osiguranje i re-osiguranje »Croatia« u Pu-li. Iz sredstava fonda zajed-ničke potrošnje iza svakog radnika uplaćuje se spomenu-toj Zajednici po 100 dinara mjesečno.

Treba napomenuti da će o- va sva sredstva za deset go-dina biti poduzeću vraćena. I pored toga poduzeće će iz ovog aranžmana imati i po-slovnu korist, jer će prema ugovoru »Croatia« odobrava-ti kredite našem poduzeću i to: za trajna obrtna sred-stva u ukupnom iznosu od2,800.000 dinara, na 5 godina i 6 mjeseci, i za povremena obrtna sredstva u ukupnom iznosu od 7,000.000 dinara.

Prema pravilima iz osigu-ranja radnici za vrijeme bo-lovanja, koje je posljedica, kako povrede na poslu, tako i povrede izvan radnog mje-sta, imaju pravo na nakna-du za izgubljenu zaradu po 40 dinara, računajući za sva-ki dan bolovanja. Svi sluča-jevi povreda, čija je posljedi-ca bolovanje, prijavljuju se sektoru zai opće poslove, a nadležna će služba vodit bri-gu o ostvarivanju prava rad-

DAVORKA JEDREJCIĆ je glasala za prave, kako ona kaže, at bilo je teško odlučiti se, svi su kandidati bili pra-

Zadaci vezani za provođenje izbora u Gornjoj Bujštini do-veli su našeg vozača Josipa Medicu tamo u Klune, naj-sjevernije selo naše općine. Da bi prevezli nekoliko po-sljednjih stanovnika ovog, i- nače iz NOB poznatog sela, morali smo proći više od 20 kilometara, okolo cestom pre-ko Oprtlja i Brezovice u SR Sloveniji.

U dvorištu Emesta Kmeta, koji po svemu predstavlja se-lo, iznenadio nas je novi trak-tor. No, domaćin nam se po-žalio: — »Novi je, novi ali ne-će da radi«.

Nije trebalo našem Josipu dva puta reći. Zasukao je ru-kave, te odvmi ovdje, te po- čačkaj tamo i dok su znati-željne oči staraca Antona i Martina navikle na Josipa i njegovo »pripovijedanje, s makinom, već je ona zagr- mila.

I kad je bilo sve u redu, ne izdrža stari Martin da is-takne: — »Si videl ča ovi đe- lavci iz »Digitrona« sve zna-ju!«

V*'0'2IVI0 JOSIP BROZ TITO

Buje, 10. lipnja 1974.

Prašina u „Industrochemu“ i oko njegazavršio sa gubitkom, čak ne-očekivano velikim gubitkom. Možda takvog gubitka ne bi bilo da smo pacijenta ranije pregledali i izvršili »fluoro- grafsko« snimanje. Međutim nisu nam bile aktivirane neke aparature, neke su bile i ne-ispravne, pa smo ga testira-li samo stetoskopom. Utvr-dili smo da je prehlađen i spremili jaki čaj, a imao je i nešto upale pluća. Zamisli-te upaljena pluća koja jedu kamen i filtriraju prašinu.

Akcija sanacije stanja u »Industrochemu« počela je intenzivnije sredinom kolo-voza prošle godine. Zaista malo kasno, sa jako malo-brojnim snagama. Akcija je

Piše: MIHO ROVIS

nije izvedene ili započete ak-cije, jer su bile ispravne. Tre-balo je samo nastaviti, dovr-

Paralelno sa izradom »pa-pirnatog« dijela tog progra-ma izvođene su akcije.

Sada već imamo potvrdu da su akcije bile ispravne i uspješne. Ti su rezultati:— [proizvodnja je značajno

povećana;— učinci su povećani, produk-

tivnost porasla;— zalihe gotove robe više

gotovo i nema. I pored iz-vršenog povećanja cijena roba odlazi još topla iz mlinova i jet-a u kamione i vagone;

— financijski rezultat za pr-vi kvartal ima zapaženi o- statak dohotka, čvirstu do-bit;

— kolektiv »Industrochema«

je odlučan,, jedinstven i spreman da se uhvati u koštac i sa novim poteš-koćama i da ponese još veće zadatke.

Tako mora i biti jer »Indu-strochem« praši pa će oko n jega biti još prašine sve dok se ne ugrade uspješniji fil-

»Industrochem« je član porodice »Buje-exporta« isto toli­ko koliko i svi ostali naši OOUR-i. To pravo (i pripadajuće dužnosti) stekao je prijemom nakon što je jasno i s ogromnom većinom glasova svih članova organizacije udruženog rada iz­ražena njegova volja da uđe i sa strane ostalih OOUR-a odluka da ga se primi.

No, »Industrochem« jede kamen pa nije čudo da oko nje­ga, unutra i vani, ima ponešto prašine, kamene prašine i druge...

Pa neka se i praši, kažu i za dobrim konjem praši.

Prema »Večernljem listu« od 28. III 1974. prašilo se je oko »Industrochema« na po-sljednjoj sjednici Općinske skupštine starog saziva gra-da Pula zbog toga što su »gubici« u »Industrochemu« rasli iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, ali su us-pješno prikrivani«.

Prema jednom tihom, mo-žda timidnom. glasu s jed-nog zbora radnih ljudi održa-nog ovog mjeseca na neočeki-van': upit »da li ćemo i ove godine primiti neki novi »In-dustrochem«. to sigurno ne-ćemo učiniti »jer takvih vi-še nema« ... opet se praši...

se sada nalazi tvornica jer je počeo seliti tamo tek 1967. godine, a selidbu dovršio kra-jem prošle godine. Još nije stigao ni dobro urediti tvor-nički krug, niti ga ograditi. Mlad je u svojim ljudima, o- danim entuzijastima. Mlad po tome što stalno raste o bim proizvodnje, po 20—25— 30 posto godišnje. Mlad po

bila složena, upravo komp-leksna: poduzet je čitav niz mjera organizacionih, kadro-vskih, tehnoloških, na ispiti-vanju tržišta, na provjeri teh-ničkih uvjeta kod potrošača. Sanacioni program, koji je izrađen poslije završnog ra-čuna nadovezao se je na ra-

Prašilo se je u »Industro-chemu« i na sastanku OOSK. početkom svibnja ove godi-ne. Tražila se je čista i jas-na ocjena o ranijem radu. Stoga se je morala otresti i prašina. I ocjena je data, mi-slim .objektivna i donijeti su zaključci, dobri zaključci. Uz konstataciju da se već radi dobro, rečeno je da se može i mora raditi još bolje. Na-meće se potreba da i »Naše staze« o toj našoj tvornici nešto više kažu. I o njenim ljudima i o prašini, mineral-noj i drugoj. Istina je da ta tvornica jede kamen i širi prašinu, jer proizvodi praši-nu, najfiniju, gotovo tekuću, i nešto pobjegne u zrak i to ćemo morati uspješnije za-ustavljati jer to je gubitak na proizvodn ji, pretstavi ja rastur i zagađuje okolinu.

Ne bez ponosa i bez stra-ha od demantiranja možemo reći da je naš »Industro-chem« najrenomiraniji proiz-vođač punila u zemlji, klasi-čnih i mikronskih. To je po-znato od Medvoda i Kranja do Zagreba, Splita i Beogra-da i dalje, pa i van zemlje.

Druga je istina da je »In-dustrochem« mlad u našoj sredini (od srpnja prošle go-dine), mlad na mjestu gdje

tome što je otvoren prema novom, boljem.

Treća je istina da, uza svu mladost, ima staro iskustvo i tradiciju na svom polju ra-da: korjeni su mu neposred-no poslijeratni, neki i pred-

Istina je i to da je prošlu godinu, kao i neke ranije,

NAS TELEPRINTER — UGODIMO IZNENAĐENJE

Ako je suditi prema reak-cijama privrednika i javno-sti, naš »Digitron« opet je ugodno iznenadio zbog čega je i dospio na prve stranice domaće štampe. Iznenađenje se zove naš novi prijemni te-leprinter, težak svega 11,5 ki-lograma. Ovaj uređaj, namje- njen novinama, bankama, in-formativnim centrima i po-slovnicama s velikim prome-tom informacija — prvi je uređaj te vrste kod nas. Ra-di svoje praktičnosti, malih

dimenzija i velikih moguć-nosti — novi bujski tele-printer — kako su to formu-lirali novinari — predstavlja now .potvrdu visoke kvalite-te bujske elektronske indu-strije.

Prilikom demonstracija ra-da teleprintera »Digitron« u Privrednoj komori SR Hr-vatske 19 .ožujka ove godine, naš teleprinterski prijemnik dobio je vrlo laskave ocjene i izazvao živ interes poslov-

nih ljudi kojima je pokazan, baš kao što je izazvao živo zanimanje učenjaka svjetskog

glasa kao što je prof dr Ha-ry Rupe u našoj tvornici.

M. F.,

SVE SE VIŠE OTVARA ZELENO SVJETLU TELEPRINTERU

Posebna komisija ime­novana od Zajednice PTT pred kratko vrijeme, na­kon dužeg ispitivanja, u- tvrdi'la je da elektronski teleprinter, novi uređaj u programu »Digitronove« proizvodnje, ispunjava sve uvjete za primjenu u ju­

goslavenskom PTT sao­braćaju. Time se ovaj pro­izvod našao neposredno pred dobivanjem stručnog atesta, a to znači i cjelo­kupni program pred re­dovnom proizvodnjom, ko­ja bi trebala uskoro zapo-

Buje, 10. lipnja 1974.

IZ NAŠIH OOUR-a • IZ NAŠIH OOUR-a • IZ NAŠIH OOUR-a • IZ NAŠIH OOUR-a • IZ NAŠIH OOl

“UU OOUR »Industrochem« prestali su sa radom: Mato

Požarić, PKV radnik, Ivan špaljerić, PKV radnik, Pina La-ganja, knjigovođa, Mirko Šestek, PKV radnik i Ruben Bara- nić, KV radnik.

U OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« prestali su sa ra-dom: ševala Motika, radnica u ugostiteljskom objektu »La- donja«, Grožnjan.

Prema posebnoj odluci Radničkog savjeta poduzeća i po vlastitom pristanku Tito Germin, dosad na radnom mjestu pomoćnika glavnog direktora, raspoređen je na novo radno mjesto — komercijalnog direktora tvornice »Bifix«.

rDB-80r žanje priznanja

D + K

designj

Naš dječarac u porodici kalkulatora DB — 801 kao da se pretplatio na priznanja. To su sve priznanja za uspješni dizajn i funkcionalnost malog kalkulatora, koja su dodje- Ijena na Bio-sajmu u Ljubljani i Zagrebačkom velesajmu prošle godine, te na izložbi u Hanoveru i Kölnu ove godine.

Priznanje je malom kalkulatoru dodijelio i Dizajn Cen­tar u Beogradu.

kretanja radnikaOd posljednjeg broja našeg lista do danas stekli su svoj-

stvo radnika u udruženom radu slijedeći radnici:v U OOUR »Digitron« — Mario Vojić, RTV mehaničar iz

Raše; Miljenko Travaš, KV grafički, strojar iz Umaga; Bran-ko Sretenović, RTV mehaničar iz Umaga; Tomo Gemelt ra- dimehamčar iz Rogovca; Marija Marušić, NKV radnica iz Livada; Anka Soronda, elektrotehničarka iz Nove Gradiške; Mirko Galamboš, elektrotehničar iz Kutjeva; Krunoslav Jo- vičić, elektrotehničar iz Slavonske Požege i Nerina Barbo, NKV iz Buja.

U OOUR »Bifix« — Alojz Kozlović, NKV radnik iz Oprt- Ija; Đuro Podunavac, NKV radnik iz Buja; Marijan Paradi-nović, NKV radnik iz Buja i Karla Vidonis, NKV radnica iz Buja.

U OOUR »Industrochem« — Esad Kitović, PKV radnik.U OOUR »Zajedničke službe« — Dragan Batoš, ekonomist

iz Buja; Nadija Kooijančić, NKV radnica iz Buja.Odlukom nadležnih organa upravljanja radnice Nadia

Jugovac i Amalija Cimador, premještene su iz OOUR »Zajed-ničke službe« u OOUR »Digitron« za III radnice montaže.

U OOUR »Bifix« prestao je sa radom Olivo Gardoš, KV radnik.

U OOUR »Digitron« prestali su sa radom: Romano Mo-tika, dipl. ing. strojarstva; Mirko Belac, strojarski tehničar, dok je elektrotehničar Vlado Vasung otišao u službu JNA.

Konstituira se 00I1R „Bifix"Na sastanku kolektiva Tvornice »Bifix«, koji je održan

9. travnja 1974. godine, donesena je Odluka da se Tvornica organizira kao poseban OOUR, nakon što je utvrđeno da za to postoje potrebni ekonomsko-tehnološki uvjeti. O odluci Radne zajednice Tvornice, obaviještene su nastale radne or­ganizacije udruženog rada u sastavu poduzeća, te će pred­stavnici »Bifix-a« ubrzo potpisati Samoupravni sporazum o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada u podu­zeću »Buje-export«. Na istom sastanku su delegirani u Rad­nički savjet poduzeća: Ivan Štiglić, Viktorija Novicki, Aldo Kmet, Jadranka Medved, Ratko Ferenčić, Atilio Vižintin, Tito Germin, a na nedavno održanom zboru radnici su usvojili i donijeli Statut OOUR, kao i Samoupravni sporazum o me­đusobnim odnosima u udruženom radu i Samoupravni spo, razum o Samoupravnoj radničkoj kontroli.

B. L.

Povodom 30. obljetnice službe sigurnosti

Pridružujući se čestitkama upućenim Službi javne si-gurnosti povodom njene 30-te obljetnice, u ime našeg čitavog kolektiva radnicima Sekretarijata javne sigurnosti u Umagu izražena je želja da i nadalje u obavljanju svoje djelatnosti polučuju zapažene uspjehe, a u znak pažnje zahvalnosti za dosadašnju uspješnu suradnju predan im je poklon — stolni kalkulator DB-1216 R, proizvod naše tvornice »Digitron«.

v Povodom 30. obljetnice Službe sigurnosti, na adresu našeg^ »Digitrona« od Međuopćinskog sekretarijata za U- nutrašnje poslove Zenica, za doprinos u razvoju sistema društvene samozaštite, stigla je povelja kojom se izražava zahvalnost i priznanje.

Pred nekoliko dana u Međuopćinskom sekretarijatu za Unutrašnje poslove u Zenici izvršeno je instaliranje dvaju »Digitronovih« elektronskih teleprintera, što pred-stavlja prvo zvanično puštanje u pogon novog »Digitro- novog« proizvoda. U ekipi koja je izvršila instalacije su-djelovao je i Dragan škevin, tehnolog razvoja, a koliko je posao obavljen dobro potvrđuje činjenica, da je Dragan od Strane Sekretarijata za unutrašnje poslove u Zenici nagrađen novčanom nagradom u iznosu od 1.000 dinara.

Naša tvornica elektronskih uređaja »Digitron« pristupila je 19. svibnja ove godine poslovno-interesnoj zajednici »IM-PULS«. Ugovor o pristupanju »Digitrona« zajednici »Impuls«, koju čine poduzeća »Nikola Tesla«, »Elka« i Tvornica račun-skih strojeva (svi iz Zagreba), potpisan je u svibnju u Grož- njanu. U ime naših elektroničara ugovor je potpisao ANTE TOMLJANOVIĆ, direktor »Digitrona«.

»IMPULS« je osnovan 12. veljače 1973., kada su u repub-ličkoj komori u Zagrebu tri generalna direktora, ispred svo-jih radnih organizacija, potpisali ugovor o osnivanju »IM- PULS-a«. Tada je jedan novinar napisao slijedeće:

»Tri poznate zagrebačke tvornice »Nikola Tesla«, »Elka« i TRS osnovali su pos lovno - in teresnu zajednicu »IMPULS« sa svrhom da prošire i unaprijede poslovnu suradnju, orga-niziraju i usmjere brži i efikasniji razvoj ove industrijske grane u našoj republici«. Korak naprijed učinjen je i pristu-pom »Digitrona« »IMPULS-u«.

Prema idejnom konceptu, »Impulsu« uskoro trebaju pri-stupiti i poduzeća RIZ iz Zagreba, »IRET« iz Splita i »Elek-trotehnika« iz Zadra. Ovako formiran »IMPULS« imat će šest proizvodnih grupacija, zapošljavat će više od 10.000 radnika i ostvarivati prihod od 1.700 milijuna dinara. Već uskoro, »IMPULS« će prići specijalizaciji proizvodnje svojih članica, zajedničkoj nabavi i prodaji. Kako se očekuje, interesna zajed-nica ostvarivat će dohodak od 500 milijuna dinara godišnje.

Na slici: Potpisivanje ugovora o pristupanju »Digitrona« »IMPULSU« u mini hotelu »Ladonja« u Grožnjanu.

Strana 6 Buje, 10. lipnja 1974.

Mi M ÜIÖr Ga M u pr a v l j a n j a

ORGANA UPRAVLJANJAmMM

PRED PRIMJENOM SAMOUPRAVNOG SPORAZUMA O MEĐUSOBNIM ODNOSiMA

RADNIKA U UDRUŽENOM RADU

Krajem travnja Radnički savjet poduzeća ocijenivši pozi­tivno prijedlog teksta Samoupravnog sporazuma o međusob­nim odnosima radnika u udruženom radu, predložio je svim zborovima radnika da razmotre i usvoje predloženi tekst.

Do danas svi zborovi, o- sim zbora osnovne organiza-cije udruženog rada »Indiu- strochem«, raspravljali su o predloženom tekstu i dopun-skim prijedlozima, koji su do početka rasprave pristi-gli. Kad je riječ o dopunskim prijedlozima, onda treba spo-menuti, da su radnici Pred-stavništva u Beogradu biti najaktivniji, kao i da su svi njihovi prijedlozi veoma mno-go doprinijeli jasnijem i od-ređenijem utvrđivanju poje-dinih odredbi.

Uglavnom većina njihovih primjedbi je u cijelosti na svim zborovima i usvojena. Između ostalog prihvaćene su i usvojene primjedbe po ko-jima bi trebalo da se slobo-dno radno mjesto oglašava u jednom javnom sredstvu in-formiranja, koje je s obzi-rom na sjedište organizacione jedinice za kojiu se slobodno radno mjesto oglašava, naj-efikasnije. To znači da će slobodno radno mjesto u Predstavništvu Beograd biti potrebno oglasiti i u — na primjer — »Politici« ili ne-kom drugom beogradskom dnevniku, kao i da će ga biti potrebno prijaviti beograd-skom Zavodu za zapošljava-nje. Na prijedlog radnika Predstavništva u Beogradu dopunom odredbi utvrđuje se i rok u kojem se mora iz-vršiti izbor kandidata za po-punu slobodnog radnog mje- sat, a isto tako i izbor kandi-data po raspisanom natječaju za popunu rukovodećeg rad-nog mjesta. Taj rok iznosi 8 dana, računajući od dana ko-ji je utvrđen kao posljednji za podnošenje ponuda, od-nosno prijava. Isto tako u- tvrđuje se i rok u kojem se moraju izvjestiti svi kandi-dati o izboru po oglasu, od-nosno po natječaju. Taj rok iznosi 5 dana, računajući od dana donošenja odluke o iz-boru kandidata. Kvalitetno je izmjenjena i odredba o načinu izabiranja kandidata. Prema usvojenom prijedlogu radnika Predstavništva u Be-ogradu biti će izabran onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova, ali najmanje polovinu od ukupnog broja članova Radničkog savjeta, odnosno članova tijela koje

vrši izbor.Zatim, usvojen je i prijed-

log da se među poslove, koji se mogu izvršavati po ugo-voru o djelu, uvrste i lože-nje peći i donošenje goriva.

Nadalje u domeni godišnjih dopusta, prijedlozi i posebno rasprava o njima na svim zborovima radnika dali su konačno utvrđene odredbe po kojima se za dobrovoljne da-vaoce krvi ne predviđa pove-ćanje broja dana godišnjeg dopusta, već plaćeni dopust za dan kad se krv daje i dan poslije davanja krvi. Radni-ci u »Bifixu« predložili su, s obzirom na teže uvjete rada, da svi koji rade u proizvod-nom pogonu imaju pravo na posebna dva dana godišnjeg dopusta.

Utvrđivanjem odredbe, da se radniku koji je na prob-nom radu ocjena o njego-vom uspjehu mora donijeti u toku probnog rada, udovo-ljeno je zahtjevu radnika Predstavništva u Beogradu.

O ostalim dopunskim pri-jedlozima treba reći da nisu prihvaćeni od strane zboro-va radnika, jer ne predstav-ljaju suštinsku promjenu već datih prijedloga, ili da će isti biti obuhvaćeni detaljnijom razradom pojedinih pitanja u drugim Samoupravnim spo-razumima, naročito onim ko-jim će se regulirati pitanje raspodjele osobnih dohoda-ka, pa tako i pokrenutih pi-tanja minimalnog osobnog dohotka, naknade za minuli rad, naknade za bolovanje, nagrade za prekovremeni rad i slično. Neki, pak prijedlo-zi nisu usvojeni zbog toga što bi znatno smanjili prava radnika.

Na kraju još da kažemo, da sada predstoji da se na os-novu usvojenih primjedbi i prijedloga izradi pročišćeni tekst Sporazuma, te da se zatim uruči svakom radniku, nakon čega će svi radnici pri-stupiti potpisivanju izjave, kojom će se definitivno izja-sniti da prihvaćaju sva prava i obaveze koja će u udruže-nom radu, prema Samoupra-vnom sporazumu o međusob-nim odnosima imati. Potpi-sivanje izjava predviđeno je za početak lipnja ove godine, a to je za koji dan.

Usvojeni prijedlozi Radničkog savjeta poduzeća

Raspravljajući o prijedlogu plana proizvodnje i prometa za 1974. godinu Radnički savjet poduzeća usvojio je prijed-log stručne službe i proslijedio ga svim zborovima radnika sa dopunskim zaključcima prema kojima je predloženo, da se prilikom rasprave po predloženom obračunu izradi analiza izvršenja planova osnovnih organizacija udruženog rada, te da se istovremeno utvrdi, na temelju odredbi Samoupravnog sporazuma o udruživanju, supskUjama odgovornost one osnovne organizacije udruženog rada čiji rezultat poslovanja bude slabiji od planiranog. Nadalje, predloženo je da se po-žuri s izradom prijedloga Samoupravnog sporazuma o raspo-djeli osobnih dohodaka u kojem obavezno mora do izražaja doći zavisnost visine sredstava za osobne dohotke o visini ostvarenog dohotka u svakoj osnovnoj organizaciji udruže-nog rada.

Radnički savjet je zaključio da je ona osnovna orga-nizacija udruženog rada, koja je u 1973. godini poslovala s gubitkom, dužna vratiti u poslovni fond dotirana sredstva i prije utvrđenog roka, ako se nakon donošenja završnog računa za 1974. godinu ustanovi da to može izvršiti bez štet-nih posljedica za svoje daljnje poslovanje. Svi prijedlozi Radničkog savjeta poduzeća na do sada održanim zborovima radnika u cijelosti su prihvaćeni i usvojeni.

NOVE TARIFEU domeni osobnih prima-

nja radnika koje terete ma-terijalne troškove poslovanja, Radnički savjet poduzeća na osnovu donesenih izmjena Sa-moupravnog sporazuma o u- vjetima stjecanja dohotka i osnovama i mjerilima za ra-spoređivanje dohotka i ras-podjele sredstava za osobne dohotke grupacije vanjske trgovine, donio je izmjene

prema ikojima se iznos dnev-nice za službena putovanja na području SFRJ utvrđuje sa 200 dinara, a naknada tro-škova putovanja kada se ko-risti vlastiti automobil po jednom kilometru povećava se od 1,20 na 1,40 dinara, dok dodatak za odvojeni život po-većava od 600 na 750 dinara mjesečno.

IMENOVAN ODBOR ZA POSLOVNU KOORDINACIJU

Shodno odredbama Samoupravnog sporazuma o udru­živanju i odredbama Statuta poduzeća, na prijedlog gene­ralnog direktora i po dobivenoj suglasnosti od Komiteta SK poduzeća, Radnički savjet poduzeća imenovao je Od­bor za poslovnu koordinaciju u sastavu:

IVAN ROVIS, po funkciji generalnog direktora po­duzeća — predsjednik odbora, te članovi: ANTE TOMLJA- NOVIĆ, kao direktor OOUR »DIGITRON«, NEVIO ŽU- PANIC, kao direktor OOUR »Industrochem«, MARIJAN FERLIN, kao direktor OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo«, BRANKO LADAVAC, kao direktor OOUR »Bifix« (u osni­vanju), a MIHOVIL ROVIS, kao direktor Poslovno teh­ničkog biroa, MILIVOJ DOBRENIC, kao direktor Finan­cijskog sektora, KAZIMIR LAZARIC, kao direktor Sekto­ra za plan i analize, TOMISLAV VUKOVIĆ, kao direktor Sektora za opće poslove i VLADIMIR ZENZEROVIC, kao sekretar Komiteta SK poduzeća.

Imenovani odbor, koji je već dobrano zakoračio u izvršavanje svojih poslova, imat će u osnovi zadatke po kojima neće odlučivati u samoupravnom smislu, već će sve akcije koordinirati i usklađivati, podređujući ih te­meljnom ispunjavanju ciljeva i interesa zajedničkih za čitavo poduzeće.

PROMJENE U RASPODJELI OD

U domenu raspodjele osobnih dohodaka, Radnički savjet poduzeća donio je odluku da se iz još uvijek važećeg Pra-vilnika o raspodjeli osobnih dohodaka brišu radna mjesta: šef računovodstva, šef kreditnog odjela, šef deviznog odjela, skladištar i čuvar; te da se u rang listu radnih mjesta unesu:— šef odjela financijsike operative sa 3.900 poena— šef odjela devizne operative i kontrole sa 3.700 poena— šef odjela knjigovodstva sa 3.700 poena— šef odjela pogonskog (knjigovodstva sa 3.500 poena— šef linije izvoza u deviznoj operativi i kontroli 3.500 poena— glavni skladištar sa 2.200 poena— I skladištar sa 1.750 poena— II skladištar sa 1.600 poena— III skladištar sa _ 1.450 poena

Osim toga Odlukom Radničkog savjeta otvoreno je i no-vo radno mjesto za komercijalnog direktora u tvornici »Bi-fix« sa 3.600 poena, dok je broj poena utvrđen za radno mje-sto direktora »Bifix« povećan istom odlukom na 4.100 poena.

Buje, 10. lipnja 1974. Strana 7

NOVI PROSTOR 0 STAROJ JEHAHOTEHNICI“

Uz saznanje da nam je životni prostor potreban, a da ga nemamo dovoljno, i da smo ga još jučer dva puta više tre­bali, došla je olakšavajuća vijest za naš OOUR »Digitron« da će se izvršiti adaptacija stare »Mehanotehne«. Ne znam zbog čega »stare«, ali vjerujemo da je ta riječ ponikla i da raste u nadi da to bude »novi« dio »Digitrona«.

Dio tog objekta je već i adaptiran. U objektu koji je lociran uz ulicu već se preselio i započeo s radom »Konstruk- cioni biro« na površini od 90 kvadratnih metara s još trećom prostorijom u kojoj su već postavljeni stolovi za montažu površine od 80 kvadratnih metara.

Radovi na izgradnji sanitarnog čvora u sklopu velike hale su također pri završetku a u prostoru hale će se smje­stiti alatnica na površini od 250 kvadratnih metara, skladi­šte sa 140 kvadratnih metara kao i odjel kontrole na povr­šini od 70 kvadratnih metara.

Radnog prostora trebamo ,i na tome stalno radimo, tako da je još puno ostalo od onoga »stara ’Mehanotehnika’«, jer su nam važniji »radni kvadrati« nego li lijepe fasade.

Na slici: Stara zgrada »Mehanotehnike« ubrzo će postati sastavni dio »Digitrona«. Božena

bora za Odbore samoupravne radničke kontrole biti pred-loženo da svi predsjednici Odbora samoupravne radnič-ke kontrole OOUR automat-ski ulaze u Odbor samoup-ravne radničke kontrole po-duzeća.

Prema rečenom treba oče-kivati da će usokoro samo-

i radnička kontrola, kako u OOUR tako i u čita-vom poduzeću započeti s dje-lovanjem i ispunjavanjem svojih zadataka i kroz mandat poj i će potrajati 2 godine i najkonkretnije doprinositi u- napređenju rada i samoup-ravnih odnosa u našem ko-lektivu.

Topli obrok na jedinstveni način

Radnički savjet poduzeća je na svojoj prošloj sjednici jednoglasno odlučio da pravo radnika na topli obrok za vrijeme rada treba osigurati svima u poduzeću na jedin-stven način.

Prema dosadašnjem stanju to pravo uživaju samo radnici OOUR-a »Industrochem«, »Digitron« i »Bifix« te i poneko iz »Zajedničkih službi« (tko umije da se probije). Uglavnom svi radnici »Zajedničkih službi«, »Trgovine i ugostiteljstva«, isključujući radnike u ugostiteljstvu, a pogotovo radnici u predstavništvima i ne znaju što je to osigurani topli obrok. Od naredne sjednice Radničkog sa-vjeta, kada će to pitanje biti riješeno za sve na jedinstven način, nestat će ove razlike, za koju u9put recimo da je ipak rezultat više objektivnih no subjektivnih poteškoća.

Uspjeli ekipe prve pomoćiU organizaciji Općinskog odbora Crvenog križa, zajed-

no sa Mjesnom zajednicom Buje i zdravstvenom službom organiziran je tečaj prve pomoći, koji se uklapa i u program obrazovanja za općenarodnu obranu. Po završetku tečaja polaznice, inače radnice »Digitrona«, formirale su takmičar-sku ekipu u sastavu: Adrijana Pištan, Mira Brčić, Nevija Benčić, Marija Bonaca, Lucija Paoletić, Bruna Starčić i Au-relia Križman, i nastupile su, najprije na općinskom takmi-čenju u Umagu, gdje su zauzele prvo mjesto, a zatim i na regionalnom takmičenju u Rijeci gdje su zauzele odlično četvrto mjesto.

Na slici: Priznanja i pohvale našoj ekipi.

Pred formiranjem Samoupravne radničke kontrole

Na nedavno održanim zborovima radnika usvojen je Sa­moupravni sporazum o organizaciji i radu samoupravne radni­čke kontrole u osnovnim organizacijama udruženog rada i samoupravne radničke kontrole poduzeća.

Iako je Radnički savjet poduzeća zborovima radnika pri­jedlog ovog Sporazuma podnio na raspravu još negdje krajem siječnja ove godine, istog su zborovi, istina sa velikim zakaš­njenjem, kako je to prilikom rasprave istaknuto, usvojili bez primjedbi na njegove odredbe. Upravo zbog toga, istakli su mnogi sudionici u raspravi, jer je tekst prijedloga dobro sas­tavljen, nije bilo razloga za odugovlačenje postupka usva­janja.

Međutim treba napomenu-ti da u OOUR »Industro-chem« radnička kontrola us-pješno djeluje već duže vre-mena, kao i da su osnovne organizacije SK, OOUR »Di-gitron« i OOUR »Zajedničke službe«, zajedno sa izvršnim odborom Sindikalne organiza-cije, utvrdile kandidate za sa-stav Odbora samoupravne ra-dničke kontrole.

Kao kandidati za Odbor sa-moupravne radničke kontro-le u OOUR »Digitron« istak-nuti su: Anton Ribarić, Libe- ravne radničke kontrole kan- ro Sinković, Zora Kozlović, Jakov Bačić, Dragutin Gin- drić, Savo Spremo i Lino

Za OOUR »Zajedničke slu-žbe«, u čijem sastavni se još uvijek nalazi i »Bifix«, istak-nuti su kandidati za sastav

. D/G/reOA,'

i fž/t (//</(

Odbora samoupravne radni-čke kontrole: Josip Smoković, Omela Belušić, Mira Monas, Đuro Podunavac i Ankica Kvarantan.Za OOUR »Trgovina i ugosti-teljstvo« za Odbor samoup-ravne radničke kontrole kan-didati još nisu istaknuti. Kao što smo već istakli u OOUR »Industrochem« Odbor samo-upravne radničke kontrole već djeluje uspješno u sasta-vu: Gojko Jakšić, Milenko Ranković i Ibrahim Dubino- vić. Prema usvojenom Samo-upravnom sporazumu radnici »Industrochema« izabrat će još dvojicu radnika u Odbor samoupravne radničke kon-trole svog OOUR-a i jednog za Odbor samoupravne rad-ničke kontrole poduzeća.

Treba još napomenuti, da će zborovima radnika, koji uskoro predstoje, prilikom iz-

RADNIČKA AMBULANTAsobeno biti previjalište

ambulante.Na kraju ulaznog hola, ko-

ji će ujedno služiti za čekao-nicu, izgradit će se sanitarni

Sporazum između »Fero- plasta«, »Proletera« i »Buje- -exporta«, adaptirat će se prostorije »bivše »Mehano- tehnika«, sadašnje ivlasniiš- tvo »Buje-exporta«, u radnič-ku ambulantu. Ambulanta će se sastojati od prijemne kan-celarije u kojoj će istovreme-

Iako se sredstva za doškolovanje radnika formiraju zajednički na nivou poduzeća, Radnički savjet poduzeća odbio je da odlučuje o pojedinim molbama radnika, ko-jima su se obratili za naknadu troškova što ih po ugovo-rima o doškolovanju treba podmiriti. Prema zaključku Radničkog savjeta poduzeća o svakoj molbi treba najprije

bi : konačna odluka.

Strana 8 Buje, 10. lipnja 1974.

SVJETSKI STRUČNJACI ZA SVEMIRSKA ISTRAŽIVANJA U NAŠEM KOLEKTIVU

„Digitron“ - proizvodnja budućnosti

. . . NJIHOV DIREKTOR

% Digi tronovi proizvodi — predstavnici astronomske tehno­logije

# Bujska tvornica među svemirskim firmama astronautskih proizvodaU okviru svog posjeta Istri generalni konzul SSSR-a u

Zagrebu JURIJ SEPELJEV sa suprugom posjetio je 15. ožuj­ka također i našu tvornicu »Digitron«. Generalnog konzula i njegovu pratnju, u kojoj su bili vicekonzul VALERIJ TIHO- NENKO, prof. dr HARY RUPE, prof. dr JOSIP KOTNIK, naj­prije je primio predsjednik Skupštine općine Buje LINO ŠE- PIĆ, a zatim su posjetili našu tvornicu elektronskih kalkula­tora »Digitron«. Prigodom razgledanja »Digitronovih« pogona gosti su se pohvalno izrazili o dostignućima ove mlade tvor­nice, čiji su proizvodi osvojili ne samo evropsko tržište nego već i svjetsko.

Iz stambenog bloka produ-žili smo do »vile Kate«, stam-bene kuće direktora »Digitro-na« Ante Tomljajnovića. Za-tekli smo ga kako uz pomoć Mirka i Lima sklapa krevet za svoju kćerku Katu, požu-rivao je pomoćnike, jer do dolaska Kate soba mora biti spremna. Tako je naš Ante dobio krov nad glavom, a priča se da njegovi »digitrom- ci« nisu htjeli useliti u stam-beni blok, dok direktor ne useli. Istina je sigurno druk-čija, jer izvođač radova (»Me- đumurje« iz Čakovca nije is-punio očekivanja, iznevjerio je svoj renome i zgradu nije predao na vrijeme kako se obavezao do kraja 1973. No, o tome prepustimo riječ dru-gu Mihi, jer to je njegov re-

Nakon razgledanja naših proizvodnih pogona gostima je priređen ručak u ugodnom Grožnjan, nakon čega je odr-žana i konferencija za novi-

»Ugodno sam .iznenađen i zadovoljan što se astroaut- ska tehnologija proizvodi u malom gradiću Istre, u Bu-jama« — izjavio je poznati američki i svjetski svemir-ski stručnjak jedan od tvora-ca »Apollo programa«, pro,, dr, Hary Rupe u razgovoru s novinarima u »Buje-expor-

U razgovoru su sudjelova-li i generalni konzul SSSR-a u Zagrebu Jurij Sepeljev s pratnjom, prof, dr Josip Ko- tnik kao i organizatori po-sjeta i domaćini »Buje-ex-port« iz Buja.

Na pitanje novinara što je vidio u »Digitronu« i kako ocjenjuje proizvode i tehno-

i* I

Direktor »Digitrona« predaje generalnom konzulu SSSR-a konzulatu u Zagrebu.

logiju u Bujama prof. dr H. Rupe je odgovorio: »Impresi-oniran sam onim što sam vi-dio u »Digitronu«, astronaut- skom tehnologijom koja se primjenjuje u disciplini koju i mi ljudi koristimo na našoj planeti. Mnogi ljudi misle da je astronautika hobi, ima do-nekle i istine u tome, ali mi u punoj mjeri koristimo bla-godati svemirskih istraživača i u praktičnom životu. DI-

dnja 20. stoljeća ali isto ta-ko i proizvodnja 21. stoljeća. DIGITRON je perspektiva, budućnost, u kojoj bi trebao naći interesa i SSSR, ne sa-mo kao kupac već prvenstve-no u suradnji u proizvodnji — rekao je generalni konzul.

U takvu proizvodnju se moraju ulagati sve snage i u- movi svih stručnjaka cijelog svijeta.

Prof. dr JOSIP KOTNIK je

»db - 1213« kojeg smo poklonili

LEONOVU specijalni elek-tronski kalkulator za svemir-ske računske operacije. Mi- nikalkulator »db-802« ima sva svojstva potrebna za let u uvjetima velikih pozitivnih i negativnih ubrzanja zaštitu protiv kozmičkih zračenja, antišok ugradnju i rezervne elektronske krugove i kompo-nente koje se automatski u- kapčaju u slučaju ispadanja kritičnih dijelova. DIGITRON

u razgovoru s novinarima re-kao da je »Buje-export«, od-nosno DIGITRON mladi tim koji se uhvatio u koštac sa zadatkom koji je već jučer trebao čovječanstvu. Na pra-vom mjestu i u pravom tre-nutku rodilo se dijete i tre-ba još puno uložiti da ono postane jako i zdravo.

Na kraju razgovora, direk-tor ANTE TOMLJANOVIĆ uručio je posredstvom gene-ralnog konzula kozmonautu- -pu-kovniku i heroju Sovjet- kog Saveza ALEKSEJU A.

GITRON je samo jedan pri-mjer za to. Mislim da je »o- bitelj« aistr'onautskiih proiz-voda dobila još jednog člana, tu u Digitronu, u malom gra-diću Istre. Činjenica je da je ova tehnika najvećim dijelom proizašla iz svemirskih pro-grama i kao neposredna ko-rist za čovječanstvo (minitu- rizacija, preciznost, brzina obrade, antišok svojstva itd.) i da je Digitron tom tehni-kom ovladao — što dokazuje i tranzistorizirani teleprin-ter koji se upravo počeo pro-izvoditi, i to vrlo uspješno u Digitronu — rekao je prof, dr HARY RUPE.

Generalni konzul SSSR-a u Zagrebu JURIJ SEPELJEV, također je proizvode »Buje- -exporta« ocijenio vrlo viso-ko i pohvalno. On je rekao da »novorođeno dijete« u Bu-jama ima vrlo velikih moguć-nosti, da je Digitron proizvo-

Generalni konzul SSSR-a u Zagrebu JURIJ SEPELJEV, prof, dr HARY RUPE i ostali gosti razgledali su pogone »Digitrona«

je također poklonio general-nom konzulatu SSSR-a u Za-grebu stolni elektronski kal-kulator »db—1213, dok je ge-neralni konzul darovao mla-doj bujskoj tvornici model prvog »SPUTNJIKA« lansi-ranog u svemir još 1957. go-dine. K. ČUTURILO

USELILI DIGITRONCI I ...

U petak 24. svibnja 1974. dijelili su se ključevi u kan­celariji (predsjednika Komi­sije za društveni standard ing. Mihovila Rovisa, i to ključe­vi novim stanarima stambe­nog bloka. Dobili smo zada­tak da na praznik »DAN MLADOSTI« naše nove sta­nare obiđemo i zabilježimo prve dojmove. Na žalost, re- porterska bilježnica je osta­la prazna. U stambenom blo­ku smo zatekli samo pred­stavnika izvođača radova, a od stanara — nikoga. Sazna­li smo da su ključevi Dodije­ljeni, ali još uvijek stanara nema, već im je jedino omo­gućeno da unesu stvari, a iz­vođač treba ukloniti još ne­ke nedostatke. Zbog toga o prvim dojmovima novih sta­nara eventualno drugi puta.

Buje, 10. lipnja 1974. Strana 9

ZANIMLJIVOSTI • ZANIMLJIVOSTI ® ZANIMLJIVOSTI ® ZANIMLJIVOSTI • ZANIMLJIVOSTI • ZM

Veliki dan male škole

STIGAOTELEGRAMPet minuta u posljednjem

broju proveli smo sa Duiliom Laganiš, čuvarom u tvorni-ci »Digitron«, ii ako se sjeća-te, govoreći o osiguranju po-ljoprivrednika naše općine on je rekao:

»Ma čakaj, mi smeron go-vorimo od naše Titove pisme, a kako mene mi se pera, to preveć po malen gre. Za nas, za naše seljake ki već dugo čakaju, bi se telo kak tele-gram« . i.

I naš Duilio kao da je po-godio.

»Naše staze« tek što su izašle, a već kao da je sti-gao »telegram«. Skupština op-ćine Buje donijela je odlu-ku o izjednačavanju prava iz zdravstvenog osiguranja za sve svoje građane.

Eto, druže generale, sad če-kajmo još koji takav tele-gram. Poželimo ih što više i što češće.

Naš praznik u SolunuPraznik je prilika za sećanja, zbrajanja, razmišljanja, susrete i radosti. U takvoj želji i nas

10 žena iz Predstavništva Beograd, 7. marta uveče krenule smo za drevni Solun i tako se pri-družile proslavi 8. marta uz onih sto miliona žena učlanjenih u međunarodnu demokrat-sku federaciju koje se bore za progres i mir u svetu.

Celu noć, sve do dolaska na granicu, u autobusu se orila pesma. Prednjačila je drugaricaMirjana pre svega svojom izuzetno dobrom voljom i vrlo bogatim repertoarom, što se ti-če sluha —tu i tamo i on je katkada bio prisutan. I tako, uz pesmu i smeh, stigle smo u Solun.

Dan je bio pun prolećnog sunca u kojem se lagani povetarac igrao prvim pupoljcima rascvetanih grana i na momente otkrivao vidik grada, za koji je duboko vezana naša slo- vensko-makedonska istoiija. Solun, grčki grad drugi po veličini i značaju.

Smestile smo se u hotel »Victoria« u trgovačkom centru grada, koji daje sve uslove zajedan topli predah i odmor posle napornog puta. Sutradan polazimo u razgledanje...

To je grad muzeja, instituta i vrlo razvijene industrije. Upućujemo se ka jednom delu pristaništa, poznat kao Jugoslavenska slobodna zona u Solunu. Vodič nas obaveštava da je ovaj deo pristaništa u drugom svetsikog ratu bio razoren ali kasnije obnovljen i osposob-ljen za promet. Posetili smo i istorisku Kulu iz koje se Solun branio 1918. Zatim smo autobu-som pošli ka Zejtinliikiu, mestu jedne tragične mladosti-veličanstvenoj beloj mermemoj spo- men-kosturnici srpskih heroja sa solunskog fronta, sakupljenih s 250 groblja prosutih širom Soluna.

Zidine ćute, samrtno, hladno i kriju 8.000 mladosti. Na toplom grčkom suncu blješte slo-va Vojislava Ilića-mlađeg:

»Neznani tuđinče, kad slučajno mineš pored ovog svetog zajedničkog groba — znaj ovde su našli sveto utočište najveći junaci današnjeg doba! ...«

Napuštamo ćutke ovaj veličanstveni spomenik ponosni na dela svojih dedova.Ostalo je još toliko vremena da kupimo i po koji suvenir, a onda ponovo u autobus. Vra-

ćamo se puni ustisaka zahvalni našem preduzeću (Sindikalnoj podružnici) koja nam je odo-brila ovaj put i time omogućila da nam naš praznik, 8. Mart 1974, ostane u trajnom se- ćanju. Jovanka Dragojević

IZRAČUNALISMO

Nakon provedene ankete o putovanju naših radnika na posao, i po završenom poslu, kući došli smo do podataka da redovno putuju svakog ju­tra, i na povratku poslije pod­ne kući 162 radnika. Od to­ga broja 32 koriste se vlasti­tim automobilom a ostali javnim sredstvima prevoza. U jednom danu svi oni pređu 3.066 kilometara, a u toku či­tave godine ni manje ni više nego 736.500 kilometara. To je upravo toliko koliko je po­trebno da se otputuje na mje­sec i vrati natrag na našu planetu. Treba dodati da o- vim podacima nisu obuhva­ćena tjedna putovanja radni­ka, koji sve dane prisustvuju radnom mjestu, a tek petkom poslije podne i ponedjeljkom rano ujutro putuju na rela­cijama: Buje—Pula, Buje—Ri jeka, Buje—Labin i još ne­kim drugim ovisno o mjes­tu rada i mjestu stalnog bo­ravka njihovih obitelji.

Najmlađi oprtaljski »đaci« oduševili su publiku skladnim i nepogrešivim pokretima

U školama je običaj i tradicija, da kad se školska godina primakne kraju da učeni-ci i nastavnici održavaju smotru svojih rezul tata. Tako je to i u osnovinoj školi »Milan Šorgo« iz Oprtlja, kojoj je naše poduzeće pokrovitelj.

Bogata smotra, koja se zvanično zove Proslava Dana škole, svojom raznolikošću, bogatim i kvalitetnim programom nije samo mas oduševila. Sve ono što smo vidjeli i doživi jeli tog dana u Oprtlju ostat će dugo u sjećanju.

Pjesme praćene frulama i harmonikom, brojne recitacije, domaća besida, ritmič-ke igre, sportski nastupi, uz sudjelovanje svih, od onih što se tek pripremaju za ško-lu, pa do onih koji je napuštaju, dali su nam na znanje da se u ovoj školi marljivo i s mnogo samoprijegora radi na odgoju mladih.

I onda kad smo kasno u noći, oprostiv ši se od simpatičnog kolektiva, krenuli iz Oprtlja nametnuo nam se samo jedan osjećaj:

ikako da ne budemo zadovoljni, jer sutra će ova mladost biti dio našeg kolektiva.

Strana 10Buje, 10. lipnja 1974.

ZAHVALNI ZA KALKULATORKad smo, prije dva mjeseca, u Bujama na svečan način

poklonili sovjetskim kozmonautima naš prvijenac mini kal-kulator »db-802«, nismo ni slutili koliko će interesiranje izaz-vati mali računar među kozmonautima. Kako smo obavije-šteni od predstavnika Sovjetske ambasade u Beogradu, kalku-lator je primljen sa zahvalnošću jer se radi o proizvodu Buja i socijalističke Jugoslavije. Kalkulator je najprije dospio do pilota kozmonauta Vladimira šatalova, dvostrukog heroja So-vjetskog Saveza koji rukovodi pripremama kozmonauta i glav-ni je savjetnik pri izboru opreme za svemirske letilice. On vi-soko cijeni naš poklon jer zna da je dar od srca sa jednom jedinom željom da kozmonautima olakša posao kako na zemlji tako i u svemiru, pri obavljanju zamršenih računskih opera-cija. Od njegove ocjene zavisi hoće li Arhipovič Leonov, koz-monaut kojem smo poklonili mini kalkulator tu spravicu i ponijeti u nebeska prostranstva. Sudeći prema obećanjima, to će se zaista i dogoditi.

Tko je Vladimir Šatalov, poslije Gagarina najpoznati-je kozmonautsko ime u SSSR-u, zašto je taj skroman Rus proglašen za dvostrukog heroja Sovjetskog Saveza?Za-hvaljujući »Zemlji Sovjeta« evo odgovora na ta pitanja.

Vladimir šatalov je zasad jedini čovjek koji je triput startao u pravcu zvijezda. Prvi put je to bilo u kozmi-čkom brodu SOJUZ 4. Zada-tak je bio složen, a program leta vrlo obiman: manevar u kozmosu, susret i spajanje sa kozmičkim brodom, SO-JUZ 5. Drugi put šatalov je bio vođa pri grupnom letu. Tada je komandirao koz-mičkom lađom SOJUZ 8, Me-đunarodna zrakoplovna kon-federacija nagradila ga je na-kon tog leta počasnom diplo-mom »Vladimir Komarov.« Treći put šatalov se otisnuo put svemira u travnju 1971. godine, na desetu godišnjicu epohalnog leta Jurija Gaga-rina. Tada je došlo do spa-janja kozmičkog broda i au-tomatske orbitalne stanice »SALJUT«, tada je šatalov komandirao kozmoletom SO-JUZ 10.

Prema riječima samog ša-talova, početak je izgledao o- vako. Svd smo mi 12. trav-nja 1961. godine zavidili Ju-ri ju Gagarinu, ali smo isto-dobno bili i ushićeni njime. Tada nisam razmišljao o to-me da je i za mene moguća takva sudbina. Žarko sam to želio, ali mi je uporedo bi-lo veoma krivo što već imam 34 godine. Izgledalo je da sam bcznadežno zakasnio. A- li bukvalno poslije nekoliko mjcseci meni je povjereno da sudjelujem u odabiranju kandidata odnosno pilota za drugi odred kozmonauta. Na čistom listu papira ispisao sam najprije svoje prezime, na j>rvom mjestu. Kao što je poznato ono počinje sa š i trebalo bi biti na poslje-dnjem mjestu ako bi se vo-dilo računa o abecednom re-du. Kada je to komandant primjetio, nasmijao se i rekao »dobro, vidjet ćemo« ...

Tako je počelo, a kako je danas? Na pitanje što će ra-diti kad više ne bude u sta-nju letjeti u kozmos, gene-ral-major šatalov je odgovo-rio: »Prenosit ću svoje isku-stvo na one koji će tek po- Het^eti. Ima posla za sive. Kozmos je bez dna«.

Vladimir šatalov, pored o- stale opreme, ispitat će i ko-risnost našeg mini kalkula-tora »db-802« i preporučiti ga

ili c na knara možemo biti sigurni da će se on dopasti i šatalovu. Taj čovjek zaista zna cijeniti vrijednost tehničkih pomaga-la bez kojih je nezamisliv put u svemir.On danas rukovodi pripre-mama sovjetskih zvjezdanih letača i najaktivnije sudje-luje u pripremanju zajedni-čkog sovj etsko-američkog kozmičkog eksperimenta. Sad kad se već ispituje oprema i kada su određeni piloti bu-dućeg eksperimenta do kojeg preostaje još nešto više od godine dana, šatalov je vr-lo zauzet.

To je i glavni razlog što ni on niti Leonov nisu svratili u Buje da lično preuzmu dio opreme, naš mini kalkulator.

Na festivalu MIK-71 u ime našeg poduzeća genelami direktor IVAN ROVIS predaje poklon FERDU POMIKALU čija ie pie- sma »CHE BEL, CHE BEL CHE SE ubjedljivo tada pobijedila.

USKORO MIK U BUJAMAUskoro će, kao svakog ljeta, po tradiciji i k nama stići

raspjevana karavana XI festivala Melodije Istre i Kvarnera da nas još jednom razveseli novim domaćim melodijama. Od 13. do 29. lipnja karavana će obići ukupno 16 mjesta u Istri i Hrvatskom Primorju. Svečano otvorenje festivala je u Novom Vinodolskom, finale u Čavlima, a k nama karavana stiže 18. lipnja.

Među 9 suorganizatora festivala nalazi se i naše podu-zeće. Sredstvima od 25.000 dinara, u vidu reklame i propa-gande naše poduzeće se redovno svrstava među one koji pot-pomažu ovaj jedinstveni festival u zemlji. Spomenuti iznos proporcionalno će prema zaključku i prijedlogu Radničkog savjeta poduzeća biti raspoređen na sve osnovne organizaci-je udruženog rada, a za uzvrat glavni organizatori festivala osigurat će im reklamno viševrsne propagandne efekte.

NA VALOVIMA „ZELENOG MEGAHERCA“

Jednog sunčanog jutra, prošlog mjeseca, ako ste slušali Radio Zagreb, vašem uhu nije mogla izbjeći najava iz studija od kuda je tekla režija emisije »Zeleni megaherc«: A sada poslušajmo našeg reportera Zorana Lalića koji se nalazi u Tvornici elektronskih kalkulatora >;Digitron« u Bujama« Oni koji su slušali reportera Lalića, te naše radnike Zenzerović Vladi-mira, Šorgo Dinu, Kozlović Zoru i Bazjak Ljiljanu mogli su konstatirati: I opet uspješno lansiranje »Digitrona«, ovaj put kroz eter na valovima Radio—Zagreba i Radio—Beograda — namijenjeno brojnim slušaocima emisije »Zeleni megaherc«Na slici: Članovi ekipe i naši radnici prilikom emitiranja emisije.

Buje, 10. lipnja 1974.

BRKO IZ »INDUSTROCHEMA <Piše: STELIO PRODAN

Kao drugog sugovornika u ovoj našoj rubrici o razgovo­rima s predsjednicima Radničkih savjeta OOUR-a našeg po duzeća izabrali smo Teodora Šumonju predsjednika RS OOUR »INDUSTROCHEM«. Susretljivi Goranin rado se odaz- -'a<o našoj molbi iako, kako reče, nije vičan ovakvim razgo­vorima. Radi lakšeg upoznavanja evo i nekoliko podataka o drugu šumonji.

Predsjednik RS OOUR »INDUSTROCHEM« je već tri go­dine, a zaposlen u »INDUSTROCHEMU« od 15. ožujka 1964. Oženjen i otac dvoje djece. Ima višu stručnu spremu — po­gonski inženjer od 1963. kada je diplomirao u Subotici. Ro­đen u Gojaku (Ogulin) 9. svibnja 1934.

— Druže predsjedniče, na sjednici radničkog savjeta [poduzeća 31. siječnja 1974. diskutirajući o situaciji u svo-joj osnovnoj organizaciji is-takli ste poteškoće u radu i činjenicu da se plaćanja do-bavljačima vrše sa zakašnje-njem. Rekli ste da »bi treba-lo zauzeti stav i preporučiti nadležnim rukovodiocima da se plaćanje naših računa (»In- dustrochema«) vrši po istim principima kao i za druge OOUR-e kako se nebi osje-ćali kao djeca s maćehom«. Recite nam kako gledate u ovom trenutku 10 mjeseci nakon integracije na OOUR »Industrochem« u odnosu na ostale OOUR-e našeg podu-

Ja sam diskutirajući u dva navrata na sjednici Radni-čkog savjeta to istakao, a kao šef nabave dobro znam da nam je jako otežano poslo-vanje, jer puno dugujemo do-bavljačima. Mislim oko4.000.000,00 dinara. Ta obrt-na sredstva nedostaju, i to je u stvari naš gubitak na kraj.u 1973. godine. Ja bih htio podvući da mi nismo očekivali od integracije ča-robni štapić, ali se možda moglo više postići, jer je in-teres svih nas da iziđemo što prije iz krize. Mi smo na-ime ušli u integraciju svi-jesti toga da »BUJE-EX- PORT« neće biti naša banka već samo da nam uskoči i pomogne u rješenju krize, a mi da sami stvaramo svoj dohodak. Momentalno ostali OOUR-i nam moraju pomo-ći da iziđemo iz krize.

— Na sjednici RS od 7. ožujika 1974. rekli ste: »U po-duzeću od nekih ljudi izra-žena je sumnja o provedenoj integraciji.« Mnoge interesi-raju podaci o gubitku prili-kom ulaska u integraciju u poređenju s podacima o gu-bitku po završnom računu, jer s uočekivali da se u pro-teklih šest mjeseci situacija sredila. Kako to objašnjava-te?

— Točno je, kod integracije gubitak je bio 238.196/70 di-nara, ali je u međuvremenu došlo do otplate anuiteta i drugih poteškoća tako da je po završnom računu gubitak 3.521.139,88 dinara. Ja tu mo-ram istaći da se gubitak od nekih 220 tisuća dinara po-vlači iz 1972. Naime, tada smo nedovršenu proizvodnju prikazali kao aktivu, a to za-pravo nije bila, i otpisivali smo je tokom 1973.

_— Na spomenutoj sjedni-ci rekli ste: »Samo dva naša

Oproizvoda donose dobit, a sve ostalo gubitak«. Kako to objašnjavate i ima li smisla raditi sa gubicima?

— Vidite, uzmimo samo ci-jene repromaterijala koje su strahovito porasle. Npr. lož ulje od 0,55 na 1,10 dinara po litri, pa smo samo tu iz-gubili čistih 500.000,00 dina-ra u odnosu na plan. Ili na primjer, natron-ambalaža (vreće) od 1,30 na 2,42 dimara po komadu. Primjenjujući is-tu računicu, tu smo izgubili daljnjih cirka 770.000,00 đi-

— Na istom RS ste istakli: »Lanjske smo godine proda-vali neke naše proizvode is-pod cijena koštanja i zato smo ostvarili gubitak. To će se desiti i ove godine ukoliko ne povećamo cijene. To zna-či, da što više proizvodima to će biti veći gubitak«. No, to kao da su samo vanjski faktori krivi za situaciju u »Industrochemu« ?

To nikako, imamo i unu-trašnjih slabosti.

— Što ste napravili nakon integracije i gdje vidite iz-laz?

— Napravljeno je dosta, posebno u tehnološkom po-gledu, jer smo proizvode po-većali s 2.000 na 2.700 tona mjesečno,v ali kapacitete mo-ramo još povećati. Dalje, smatram da bi trebali riješiti tehnologiju pripreme mate-rijala, a sigurno još dosta toga unutar tvornice. Treba-lo bi zaokružiti kapacitete, povećati .skladište, povećati produktivnost i ustaliti rad-nu snagu, jer smo upravo zbog toga prošle godine ima-li velike gubitke na održa-vanju osnovnih sredstava.

— Prema pomenutoj dis-kusiji, Vi ste optimista, jer ste istakli da će se situacija sigurno popraviti i da ste spremni o svom radu podni-jeti izvještaj kroz 3 mjeseca. Gdje vidite definitivno rješe-nje?

— Definitivno rješenje je u pokrivanju gubitaka, uskla-đivanjem cijena i rješenjem unutrašnjih slabosti, ali' po tom moramo biti stalno ak-tivni i prisutni na tržištu.

— Vi ste novoizabrani od-bornik delegacije OOUR-a u vašoj izbornoj jedinici u Vi-jeću udruženog rada općine Pula, kako vidite sebe u o- voj ulozi?

— To mi je nova obaveza i čast. Mi smo do sada bili uvijek u drugoj grupaciji, a i sada činimo izbornu jedi-nicu s tvornicom obuće »AS- TRA«, no sada imamo dvije

TEODOR ŠUMONJA

delegacije, pa iako ću imati više posla kao odbornik, bit će lakše, jer ću stalno biti u kontaktu sa delegacijama, a preko njih i s kolektivom.

— Ispričajte nam nešto iz svog svakidašnjeg rada, ne-ku dogodovštinu?

— Svaki dan se nešto doži-vi, pogotovo jer je to dina-mičan posao. Danas me eto zvao partner iz »Autoprevo- za« Mostar i rekao mi je: »Dobro, drug šumonja, je-smo li ljudi ili stoka?« Iako sam znao zašto me napada, upitao sam ga kako i zbog čega to misli, našto će on: »Jesmo li se kao ljudi dogo-vorili 1972. godine da ćete izmiriti dugovanje od 200.000, dinara, a sada je 1974. godina i ne samo da niste platili du-govanje, nego ono sada iz-nosi 500.000,00 dinara! ...«

— Nemam. Doduše, volim igrati šah, a svojevremeno sam imao i drugu kategoriju, međutim danas inženjer Ma-zur kaže da igram »toliko dobro« da mi o:i komotno daje figuru fore, ali među na-ma rečeno to se ipak ne u- sudi.

— Za Vas kažu da imate najbolje brkove u »INDUST-ROCHEMU«?

— Hvala na komplimentu, dobro me služe iako bi tre-bali biti još veći da filtriraju ovu našu prašinu u »INDUST-ROCHEMU«.

— Koga predlažete za sli-jedećeg sugovornika u ovoj rubrici?

— Predsjednika RS OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJ-STVO«.

— Na kraju imate pravo na vlastito pitanje i odgovor?

— Kada ćemo stati na svo-je noge?

— Odgovor druže predsjed-niče ipak ovisi o Vama sami-ma u prvom redu!

— Znam, ali sam htio da ipak netko drugi to kaže.

Napomena autora:Poslovni rezultati »Indust-

rochema« po periodičnom ob-računu za prva tri mjeseca1974. je pozitivan za 540.000,00 din. Ovo je rezultat niza mje-ra koji su poduzete u OOÜR i poduzeću od tehnoloških, organizacionih i kadrovskih do mjera poduzetih na tržiš-tu tj. angažiranja cijena. Iako je razgovor s drugom šumo- njom vođen pred više od dva mjeseca, smatramo da je još uvijek aktuelan i da i ovaj rezultat potvrđuje njegove stavove.

NOVA AUTOBUSNA LINIJA NA BUJŠTINI

(DUGO) ČEKALI I - DOČEKALINapokon, nakon desetak i više godina traženja sta­

novnici u višebrojnim selima i zaseocima uz cestu od Buja, preko Marušića, šteme, Sv. Lucije i Oprtlja, do Zrenja koja je prošle godine u dužini od 18 kilometara i astaltirana, napokon će sa svojim općinskim centrom Bujarna biti povezani redovnom autobusnom linijom.

Za to što su građani ovog dijela Gornje Bujštine ko­načno ostvarili dugogodišnju želju treba zahvaliti činjeni­ci da se, naročito iz ovog područja komune, u posljednje vrijeme u bujskoj industriji zaposlilo nekoliko desetaka radnika. Posebno je zabilježeno zapošljavanje omladine u tvornici »Digitron«, koje je u stalnom razvoju.

Novom autobusnom linijom radnici iz spomenutih sela i zaselaka dobili su veoma mnogo, jer sada mnogi od njih neće morati pješati po 8 i više kilometara, kao i što neće morati izgubiti čtav dan da bi prisustvovali radu u svojoj radnoj organizaciji. Umjesto u 8 sati navečer, oni ce sada kod svojih kuća, nakon završetka rada biti punih pet sati ranije.

..Treba napomenuti da je nepostojanje ove autobusne linije upravo bila i kočnica za zapošljavanje većeg broja nezaposlenih, zbog čega su neki i odselili iz ovog kraja. No, sada sa sigurnošću treba pretpostaviti, da će se mnogi mladići i djevojke vratiti svojim obiteljima, kao i da će veći broj njih potražiti radno mjesto u svom općinskom centru koji se sve više razvija.

Buje, 10. lipnja 1974.

Dugo očekivano oseljavanje

Stambeni blok »Buje-exporta« u Donjim Bujama je konačno primio nove stanare. Tridesetdva radnika poduzeća dobilo je stan ili garsonijeru (računajući tu i bračnog dru-ga u slučajevima kad oba rade u poduzeću) i to: iz »Zajedničkih službi četvero, iz »Trgo-vine i ugostiteljstva također četvero, iz «Digitrona« dvadeset i troje, i dz »Bifix-a« jedan.

Po godini zaposlenja u poduzeću novouse- ljenici su: zaposleni od 1971. godine: 6, sve neoženjeni; zaposleni od 1972. godine: 3 neo-ženjena, 6 oženjenih ukupno 9T zaposleni od1973. godine: 9 neoženjenih, 5 oženjenih, ukupno 14 zaposleni od 1974. godine: 1, ože-

Sada, kada je, za gradić Buje, veliko use-ljavanje, još u toku, kada je nestrpljivom i mučnom iščekivanju došao kraj svi, djelimo

sreću sa svima onima koji su dobili trajno ili privremeno rješenje svog stambenog pro-blema. Od srca im čestitamo!

Možda je sada prilika i za jedno javno ob-jašnjenje za tako veliko zakašnjavanje do-vršenja ovog našeg najvećeg, do sada, stam-benog objekta. Zna se da je objekat trebao biti useljiv 28. XII. prošle godine. To je da-kle 5 mjeseci zakašnjenja.

Radovi na objektu su započeli na vrijeme. Objekat je bio u kratkom roku pod kro-vom. Još koncem listopada prošle godine, pa i nešto kasnije, sve je izgledalo u redu sa rokovi/ma. Mi smo izvršavali uredno svo-je obaveze, izvođač, GK »Međimurje« odr-žavao je tempo. Zatim je nastupio višemje- sečni zastoj ili poluzastoj. Mijenjali su se i rukovodioci gradilišta. Pitali smo za uz-roke zastoja, urgirali, sastajali se, pisali, te- lexe slali. Nije pomoglo. Podbacili su koope-ranti GK »Međimurja«, takav je bio odgo-vor. Kasnila je stolarija, mjesec, dva. Lan-čano kasnilo je i sve ostalo. Bili smo bez krivnje krivi.

Zato smo još više sretni što konačno mo-žemo reći i ponoviti: čestitamo na use-ljenju! —mr—

VOLI KRUGOVE

On radi u »Digitronu«. Zato voli krugo-ve — elektronske. On je trebao graditi, po zadatku, ali nikako nije to mogao dok se nije stvorio krug: krug složnih ruku iz »Zajedničkih službi«, »Trgovine« i »Di- gi trona«. Taj krug ruku je izradio te-melje, zidove, ploču, stepenice, terasu. Krugom je tekao znoj ii poruka. Poruka je ugrađena u beton. On to zna, ili ne zna? Ali krug je još tu a poruka je u be-tonu i šalje nevidljive impulse kroz be-ton, tamo u crvenoj kući podno »Lovač-kog doma«.

Završio je gradnju ali nije mogao use-liti. Nije stizao impuls jer nije bilo kru-ga useljenika.

Završen je i »Stambeni brok«. Tridese- torica useljavaju. Ima ih iz svih jedini-ca. Stvoren je krug. Potekao je impuls. On može useliti. Crvena kućica na sunča-

noj padini se puni: on, tiho useljava. Zna se tko je on: to je drug Ante iz »Di-gitrona«, službeno glavni direktor OOUR-a. Čekao je društvo i za uselje-nje. Očito je da ne može ništa sam.

Neće moći sam ni u vrtnom vinogradu. Stvorit ćemo kirug u kolovozu i rujnu: fazani, koje je poštedio, mi i, zna se, on. Na slici: »Villa Kate« druga Ante

USTUPLJENI 1TÖFÄC

ProljećeProljeće je došlo donijelo nam cvijeće i lijepe dane nasmijane.

Vratile se lastavice obnavljaju gnijezda cvrkuću na grani kao lani.

U poljima ljudi rade

Djeca viču zorom rano, skaču razigrano.

Susanna Dussich VII raz. Os-novne škole sa nastavom na ta-lijanskom jeziku, Buje

Ženačovječe!

Oh — osvrni se pogledom na

Tebe zovem. Stani!Dohvati ruke moje dah mi na izmaku je. Iznemoglo stojim.

U obrisima blještave vode lice moje čeka, raznose ga vali.O obale tvoje sumanuto kucam, stenjem.

Čuješ il me?Dopusti da korjenje moje uraste u te,spoznat ćeš me toplo i meko. Moji pupoljci su za te.Kuda žuriš, stani!

Rosa me oprala, sunce me ugrijalo, ko pomamna čekam dah tvoj, kojim me griješ.

Od blistave meke kapi od čekanja dugog, okruglih obrisa nesta

spljoštena mutna mrlja, a bila sam ustreptala, blještava, biserna kap.

Rijeka moja sada mirno struji, o obale mi lađe privezane stoje. Moj potmuli huk i šum, samo zemlja čuje u mojoj se vodi još samo ribe roje.

LAURA

SVAKOG PETKA U SVAKOM DOMU

Digitron se zajedno sa kvizom I programa naše tele-vizije, nenametljivo i na efektan način ušuljao u sve do-move širom zemlje. Ta tko sve ne prati kviz — posebno zanimljivu emisiju u kojoj upravo sve i započinje najprije sa upoznavanjem bujskog »Digitrona« i njegovih elektron-skih kalkulatora i za ovu priliku posebno izrađenih ekra-na na kojima se ispisuju jednostavno i veoma brzo re-zultati što ih postižu sudionici u takmičenju. Istina, ka- mermani nam to rijetko pokažu, ali ipak skoro na početku svake emisije prepoznajemo: Savu, Zvonka, Stipu, Borisa, naše radnike koji rukuju uređajem. Saznali smo i to da su ovaj uređaj uspješno konstruirali — izradili: Zvonko Juras, Boris Radečić i Vlaho Luč.

Na slici: Kviz uz »Digitron«.

■frZ.61 Bpudji -QI ‘sfna Strana 13

mnummi

NA JESEN - - EVO ME NATRAG 0 MOJO „LAOONJU“

LINO NEŽIČ

Nagrada vojniku Linu Nežiću (njega, sigurno, znate, jer uz meštra-Ivu on je do odlaska u Armiju bio mladi meštar kuhar grožnjanske »Ladonje«), nije tek tako dodijeljena. Ni­je to obična nagrada. O njoj i zbog nje o razgovoru što smo ga u naših već tradicionalnih »pet minuta« s Linom obavili vrijedi pisati.

Zapravo, tek što smo Lina ispratili u Armiju, a on na na­še veliko iznenađenje, iz dalekog Pirota stiže k nama — da nas obiđe. Kad bi bilo moguće trebalo bi biti obrnuto.

Pozdravivši se toplo i sav razdragan što je među nama i bez našeg upita, vjerojatno osjećajući naše iznenađenje, poče nam objašnjavati.

— Znate, kad di dobar vojnik — Armija te nagra-đuje, i to pošteno, časna riječ, dodaje on da bismo mu više vjerovali.

»Znate«, ponavlja on tu u-

vodmu poštapalicu da bi do-bio na vremenu^ jer čimfi nam se, želja mu je da nam što bolje objasni kako to da se nakon svega tri do četiri mjeseca našao na odsustvu.

— Znate u mojoj jedinici; a to je posebna jedinica, vr-šila se nedavno provjera zna-nja. Mnogo se uči u našoj Armiji. I među najboljima našao sam se i ja. A onda je došla druga provjera, za či-tavi garnizon. Opet sam bio među najboljima, a moja je-dinica najbolja od svih. I šta da pričam, poslije toga rekoše mi pretpostavljeni: »Hajde Lino obiđi svoje dru-gove i kuću obiđi, zaslužio si«. I tako, evo vidite i sa-mi, došao sam, ali najprije ovamo k vama u poduzeće.

Uz kavu i voćni sok nasta- vismo razgovor. Saznali smo, da će osam dana nagradnog odsustva Limu biti malo, ali i kao nagrada veoma mno-go, zatim da bi Lino bio neo-bično sretan kad bi mu se netko redovno javljao iz po-duzeća i pisao mu o svemu što se događa i mnogo toga još o čemu ga i niije teško zadovoljiti.

— šaljite mi barem »Naše staze« redovito. Nemate poj-ma koliko mi znače. Kad ih čitam, uzimam ih ponovo i želio bih da imaju mnogo stranica. One me vraćaju u rodni kraj i čvrsto vežu uz drugove, uz moje radno mje-sto i daju mi snage da lak-še prebrodim teškoće vojnič-kog života.

— Pa što je u vojsci tako teško — dobacuje Gracijela pridruživši se našem »muš-

vojm-kom« raspravlj anju kovanju.

— Ma ni govora o teškom. Znate, u armiji se doživlja-va puno toga što je lijepo. Drugarstvo, drugovi što sam ih stekao, to je nešto poseb-no. žužek iz Grožnjana, ko-ji je zajedno sa mnom, mno-go mi znači. Veliko prijatelj-stvo sam razvio sa Krstom i Rifkom iz Crne Gore, a i svi ostali drugovi su divni. Zna-te, iskustva koja se u armi-ji stiču dragocjena su i u vojsci kao da čovjek brzo, najbrže u svojoj mladosti, zrije uozbiljuje se. Na neka-kav poseban način sve što se oko njega zbiva čovjek doživljava. A o tome da čo-vjek uzima svoje mjesto i zadatke u obrani svoje zem-lje i koliko ga to sve učini »važnijim«, da i ne govorim.

I tako, naš bi razgovor sa Linom potrajao i više od naših »pet minuta«, ali on se sjeti da osam dana brzo pro-lazi, a ostalo je još da obi-đe svoje u »Ladonji«, Buze-tu, u Rovinju i tko zna gdje će još da dospije. Ta mlad je i tko zna gdje su mu zapravo najmiliji. Imponiralo nam je što je upravo ovdje, ka-ko on to reče, u poduzeće, došao najprije, kao i ono posljednje na rastanku uz pozdrav:

— Na jesen eto me natrag u moju »Ladonju«!

I mi poželismo njemu isto.T. V.

KRIŽALJKAVODORAVNO:

1. List našeg poduzeća; 9. Popularni junak stripa »Aste- riks i ...«; 10. Čovjek koji kopa, ruje; 12. Stara mjera za teži­nu; 13. Prijedlog; 14. Jedan od OOUR-a BUJE-EXPORTA; 17. Naziv muzičkog pojma (naziv popularne pjesme »Komi grupe«); 19. Pogled unatrag; 22. Lopov; 23. Podložak za teret koje žene nose na glavi; 25. Dulji oblik prijedloga; 26. Pro- ticati, curiti; 27. Varka.

OKOMITO:

^ 1. Pripadnost nekoj naciji; 2. Prezime popularnog zagre­bačkog glumca; 3. Strano žensko ime; 4. Izraz u tenisu; 5. Tloris 6. Zrak (francuski); 7. Dva suglasnika; 8. Muslimansko muško ime; 11. Organsko kemijska industrija; 13. Nagrada koja se dodjeljuje za najbolju glumu i režiju (množina); 15. Očeva sestra; 16. Kratica za Organisation Internationale du Traooil«; 18. Napad; 20. Cjelokupno; 21. Izbočina kopna u moru (množina); 24. Auto oznaka za Kutinu.

M. L.

» l i s C r z

m»o i»�tit

� 0

�i«

�m m

f8ZO zt

mrt

ts" �

1T

26�

17

„Digitronci“ u proljetnom prvenstvu

Ekipe »obitelji« »Digitron« koje se takmiče u proljetnom prvenstvu igraju s promjenljivom srećom. Uostaolm, evo kraćeg pregleda i položaja na tablici uoči finiša prvenstva:

boda vise od 15.-tog Omladinca. Zbog toga stanje može biti zabrinjavajuće, jer je »gužva« na dnu, a ispasti može i više ekipa s obzirom na to tko dolazi iz prve lige u zapadnu dru­gu ligu i iz druge lige u Hrvatsku ligu i dalje iz nje u zonu. Vjerujemo da će se naši momci ipak trgnuti i pobijediti kodkuće u dva odlučna susreta.

RK »DIGITRON« muški 19 8 0 11 330:364 16 -34

NK »DIGITRON« 13 27 8 5 14 33:42 21

Proljeće je trebalo predstavljati stabilizaciju. Nakon lo­šeg starta momčad je odlično zaigrala protiv vodećih »Ja­drana« 1:0, i u Labinu protiv »Rudara« 2:2, pa je time pono­vo dokazala da zna i može igrati i osvajati bodove. Ipak, da »tradicija« ne bi bila iznevjerena, kasnije su uslijedili sla­biji rezultati, i na kraju poraz protiv uvjerljivo zadnjeg na tablici »Goranina«. Usput, Goranin je pobijedio i jesenas u Bujama. Plasman nije nimalo zavidan, jer naši nogometaši imaju isti broj bodova kao i 14. Lokomotiva, a svega dva

Rukometaši su startali oslabljeni u proljetnom prven­stvu, pa je i njihov uspjeh promjenjiv. Kako bilo, »egzisten­cija je osigurana«, a sa smirenom igrom može u finišu osvo­jiti još koji bod. U svakom slučaju, treba spomenuti pobje­du nad vodećom ekipom Selca 19:17.

RK »DIGITRON« žene 17 9 0 8 195:204 18 —9Nakon velikog uspjeha i plasmana u finale kupa na pod­

ručju Istre, rukometašice igraju i u prvenstvu solidno, pa se na kraju može očekivati dobar plasman, što je uspjeh i trenera i igračica.

S. P.

Strana 14 Buje, 10. lipnja 1974.

JOSIP ĐERĐA DRUGI NOSILAC TROFEJA

»DIGITRON«

Josip Đerđa »Pino« najsta-riji košarkaš Jugoslavije, a vjerojatno i Evrope, drugi je dobitnik našeg trofeja.

Razgovarali smo s njim i evo što je rekao za »NAŠE STA-ZE«:

— Pino, što znači za Vas ovaj naš trofej?

— Laskavo priznanje, jer je došlo neočekivano i to pri kraju moje karijere. Istina, ja mislim još igrati, ali sa svojih 37 godina ne mogu očekivati puno ovakvih tro- feja.

— Trofej ste osvojili u ra-vnopravnoj borbi sa svojim suigračem čosićem. što je po Vašoj ocjeni bilo presud-no u toj borbi?

— Borili smo se ne za tro-fej več za momčad, a zahva-ljujući toj borbi postali smo prvaci. Usput, borba je do-nijela meni i trofej. Možda sam bio sretniji od Kreše.

— Što je za Vas košarka?— U prvom redu sportska

igra koja me osvojila u ra-noj mladosti. Počeo sam ig-rati kao dječak, zavolio ko-šarku i eto igram ju već 25 godina. Košarka je postala sastavni dio mog života i ig-rat ću je i kad se prestanem boriti za boje »Zadra«. Ko-šarku posebno volim jer je atraktivna, diinamična, a i zato jer smatram da za ko-šarku treba imati i bar ma-lo sportske inteligencije. Od drugih sportova još posebno volim igrati tenis.

Nekad je bilo sramota re-ći da se igra košarku, jer se smatralo da je to sport za feminizirane tipove, a danas je to sport za »visoko dru-štvo«. Danas su svi ponosni ako igraju košarku, a ja ju jednako igram danas kao ju-čer, jer sam uvijek vjerovao u ovaj sport i tvrdim da je košarka sport budućnosti.

— Svetinja, hram, oltar ko-me treba prinositi žrtve! Mo-ram istaći da sam jedan od prvih graditelja našeg tere-na, igrališta, prostorija gdje danas imamo dvoranu, čisti-li smo naš porušeni grad i opekama počeli izgradnju. Sjećam se, sami smo kupovali opremu, sami plaćali putova-nja i ujedno igrali. Zato se nadam da mi danas neće nit-ko zamjeriti niti ako za igra-

nje i dobijem izvjesnu hra- narinu.

— Gega se ne volite sjećati iz svoje karijere?

— Svih onih polemika oko KSJ radi mog odlaska u i- nozemstvo (Đerđa je izvjesno vrijeme igrao i trenirao u Italiji), a žao mi je da nisam bio u sastavu naše reprezen-tacije koja je osvojila svjet-sko prvenstvo u Ljubljani, jer vjerujem da mi je tu bilo mjesto.

— Najljepši trenuci u Va-šoj karijeri?

— Teško ih je izdvojiti, ali ipak: kad smo prvi puta bili prvaci države i svjetsko pr-venstvo u Riju, kad se kona-čno moja generacija probila u svjetski vrh, gdje smo se i zadržali i gdje ćemo, vje-rujem, i ubuduće ostati, a za sve to je zaslužna i moja generacija.

— Da ste savezni kapetan kojoj petorci bi dali da poč-ne utakmicu?

— Čosić, Marović, šolman, Plećaš i Delibašić.

— Jeste li bili kad u Bu-jama?

— Pred 10-tak godina, ali samo u prolazu.

— što znate o »Digitronu«?— Razvitak vaše tvornice

pratim sa simpatijama, jer je to mladi kolektiv pred ko-jim je perspektiva, a nadam se da uz mladost imate i spo-soban kadar pa vam želim puno uspjeha.

— Da li bi košarku prepo-ručili kao rekreativni sport npr. našim djevojkama iz tvornice?

— Svakako, jer je to za-nimljiv, zabavan .i zdrav sport, pa sigurno uz zado-voljstvo može biiti više nego koristan i za rekreaciju, za-to vam ga i preporučam.

— Pino, hvala na razgovoru i još jednom naše čestitke za prvo mjesto vašeg »Za-dra« i za naš trofej koji ste Vi osvojili.

— Hvala Vama i puno po-zdrava svima u »DIGITRO-NU« i čitaocima »NAŠIH STAZA«.Na slici: Josip Đerđa sa tro- fejom »Digitron«.

S. P.

..DIGITRON" - „IRET“ 1:0Na gradskom stadionu u Bujama »nedavno« je odigrana

prijateljska međunarodna utakmica između tvorničkih ekipa »DIGITRON« i »IRET« TRST.

Vrijeme oblačno, teren neravan, ali dobar za igru. Gle­dalaca 124. Sudac generalni direktor Ivan Rovis.

Strijelac Bojić u 27 minuti.Sastavi ekipa:»DIGITRON«: Spremo (Rahmanović), šegan, Luč, (Bojić),

Andročec, Juras, Zenzerović, (Cindrić), Tomljanović (Pemić), Vuković Vlado, Ferić (Hasanović), Džeba, Puškarić, Malkoč nije igrao.

»IRET«: Saražin, Cesar, Pierazzi, Danielit, Pieri, Seven, Sema, Capelli, Tomantić, Conzzolino, Gobbi.

Igralo se dinamično i bez grubosti. Najsvjetlija figura dvo­boja bio je centarfor domaćina koji je zahvaljujući svojim krilima, i njihovim upotrebljivim centaršutevima, promaši­vao sve što se može i ne može. U 25 minuti promašio je i jedanaesterac. (Posije utakmice pravdao se da je u igru ušao trčeći), šanse za promjenu rezultata imali su pored Ferića, i Vuković, Zenzerović i Tomljanović s jedne, te Tomežetić, Cozzolino, Gobbi i Severi s dinge strane. Interesantno je napomenuti da je Spremo branio sve dok je bio u igri, ka­snije Rahmanović nije dozvoljavao pristup svojoj mreži. Osim toga sudac nije imao posla, jer se igrači na njega nisu ljutili pa nije nikoga izbacio ni opomenuo.

Sve u svemu gol kojeg je polučio Bajić u 27 minuti po­slije gužve u kaznenom prostoru »IRETA« prisilio je goste da se ranije povuku iz Grožnjana gdje je glavni napadač bio ponovo centarfor domaćih.

Tomljenović Stipe

^iiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiuiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiimifiiiiiiiiuiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii= »NAŠE STAZE« — List poduzeća »Buje-export«, Buje — Izdaje OOUR »Glas Istre«, Pula — U pripremi ovog broia =E sudjelovali: MIHO ROVIS, LUČANO BUDIČIN, DRAGAN ŠKEVIN, VLADIMIR VUKOVIČ i MELITA LIVADA — 1= Broj uredili: TOMICA VUKOVIČ, STELIO PRODAN, KREŠIMIR ČUTURILO i MILAN RAKOVAC — Odgovorni ured- == nik: TOMICA VUKOVIĆ — Glavni urednik: MILAN RAKOVAC — Tehnički urednik: PREDRAG JANKOVIć — Rješe- i5 njem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972. oslobođeno poreza na promet — Tisak: =£ OOUR Tiskara »Otokar Keršovani«, Pula. =

iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiHiiiiiiiiuiiiiiiiiiimiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiHiiiiiuiimiiimiiiHiiiiiiitiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHHiitui^

Iz referata generalnog direktora »Buje-exporta< Lina Gor-r 0^0% godina jana, što će biti podnesen u toku svečane sjednice povo- J||j|j§ ’Buje-dom desete obljetnice naše organizacije udruženog rada exporta’���������������������������������������������������������

ZNAČAJNA ETAPA STEČENOG ISKUSTVA

Naš jubilej, deset godišnjicu osni-vanja, rada 1 poslovanja radne organi-zacije »Buje-exporta« obilježavamo sve-ga nekoliko dana nakon završetka ju-bilarne godine u kojoj Je na veličan-stven način, uz sudjelovanje velike ve-ćine građana naše zemlje proslavljena 40. godišnjica osnivanja KPH i 85. ro-đendan legendarne ličncfcti druga Tita.

Ova naša proslava i ovaj jubilej po-godna je prilika ne samo da rezimira-mo razvojne i poslovne uspjehe i nedo-statke kroz prošlo desetogodišnje raz-doblje, kao i koncepciju budućeg raz-voja nego i da se prisjetimo društve- no-ekonomskih i socijalnih prilika koje su vladale u bivšoj općini Buje u vre-menu osnivanja poduzeća.

Relevantno je isticati društvene pri-like u kojima se rađala radna organi-zacija, pored ostalog i radi toga što na najbolji način ilustriraju opravdanost odluke općinske skupštine bivše općine Buje o osnivanju poduzeća, a isto tako od značaja su za realno sagledavanje uloženih napora od strane radnog ko-lektiva organizacije udruženog rada i činilaca uže i šire društveno političke zajednice da bi savladali mnogobrojne poteškoće na desetgodišnjem putu raz-voja, a koje se u jednoj razvijenijoj sre-dini nego što je naša ne bi pojavile ili bi se pojavile u mnogo blažoj formi.

U poslijeratnom razdoblju sticajem okolnosti i niza (slabosti naše ekonom-ske politike, čije dublje analiziranje bi nas za ovu priliku odvelo predaleko, područje bivše općine Buje ostalo je dugo vremena izrazito nerazvijeno po-dručje. U toku prva dva poslijeratna decenija desila se, iz ekonomskih a ne-što i iz političkih razloga, zapanjujuća depopulacija područja izazvana migra-cijom i emigracijom stanovništva tako da je 1960. godine demografska slika stanovništva bila vrlo loša. Stanovništ-vo općine se smanjilo za preko 50 po sto. U strukturi preoistalog stanovniš-tva visoki je bio broj pasivnog stanov-ništva, tako da su starci predstavljali jednu petinu stanovnika.

Posljedice takvog procesa depopu-lacije u društveno-ekonomskom, Isocija Inom, psihološkom i političkom pogle-du bile su vrlo teške. U kratkom pe-riodu zatvara se 12 škola po /selima, preko jedna četvrtina ukupnih zemljiš-nih površina ostaje napuštena i neobra-đena. Preko 2000 stambenih objekata bilo je prepušteno zubu vremena. Sred-njovjekovni gradići, kao što su Oprtalj, Završje, Momjan i Grožnjan, počinju se rušiti. Neki su u zadnjem trenutku spašeni, a Završje i Oprtalj su većim dijelom završili u ruševinama. Uslijed naglog pada broja stanovnika, naročito po selima, osiromašuje cjelokupni druš-, tveni život. Zatvara se i čitav niz pro-1 davaonica, gostionica i drugih javnih in-stitucija. Broi stanovnika po jednom ( četvornom kilometru ismanjuje se od i 73, koliko ih je bilo prije rata, na 25. |

U razdoblju osnivanja organizacije udruženog rada nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosio je svega 3.043 j dinara. Zaposlenost u društvenom sek- J toru bila je 780 radnika ili 10 posto od ukupnog broja stanovništva. Veći broj |

Lino Gorjan

zaposlenih radio je u nadgradnji: dr-žavnim organima i školstvu. Usporedbe radi valja naglasiti da je »Buje-export« već 1975. godine zapošljavao toliko rad-nika koliko ih je 1967. godine bilo uku-pno zaposleno u društvenom sektoru cjele općine.

Dezinvesticionoj politici koja je vođena za vrijeme dominacije državnog kapitala, treba pridodati i lokalne pro-mašaje privrednih investicija kroz ula-ganja u kemijsku i drugu industriju kako bi se dobila prava slika ekonom-skog položaja općine u razdoblju osni-vanja poduzeća. Ovakav niski ekonom-ski potencijal općine neminovno se mo-rao odraziti na političko stanje gra-đanstva. Stvarala se psihoza bez per- spektivnosti i moći, a to je pogodova-lo jačanju utjecaja antisocijaliističkih snaga i reakcionarnih krugova iz vana. Nasuprot susjednim općinama Sloven-skog primorja i našeg obalnog područ-ja, koje se neuporedivo brže razvijalo, bivša općina Buje ostala je izrazito ne-razvijena oaza i konstantno migraciono područje stanovnika prema razvijeni-jim sredinama.

U takvoj konstelaciji društvenih o- dnosa u općini dočekana je sredinom prosinca 1967. godine inicijativa o osni-vanju vanjskotrgovinskog poduzeća, u prvom redu za obavljanje malogranič-nog prometa. Nepunih deset dana od pokretanja inicijative za osnivanje rad-ne organizacije tadašnja Skupština op-ćine Buje je jednoglasno donijela od-luku o osnivanju poduzeća »Buje-ex- port« i to 26. prosinca 1967. godine, a već 15. siječnja 1968. bila je izvršena registracija radne organizacije kod Ok-ružnog privrednog suda u Rijeci. Dakle, od pokretanja inicijative do registraci-je radne organizacije prošlo je jedva mjesec dana. Minimum potrebnih sred-stava za osnivanje radne organizacije od 600.000 dinara osigurala je Općin-ska skupština iz kredita što ga je u tu svrhu odobrila Riječka banka. Drugi

c „Buje-export“ završava prvi de­cenij postojanja, rada i djelovanja ispunjen velikim razvojnim I poslo­vnim uspjesima, ali i problemima

Ovim jubilejom radna organizacija zaključuje zna­čajnu etapu razvoja I djelovanja. Neka nam postignuti uspjesi i velika stečena iskustva posluže za dalji na­predak I posluvanje, a greške, promašaji i negativno- sti koje su nas pratile neka nam |tosluže kao ozbiljna opomena da ih ne ponovimo u budućnosti

dan poslije registracije, 16. siječnja 1968. godine započela je organizacija poslovati i to s jednim jedinim radni-kom. Bio je to drug Ivan Rovis — bivši generalni direktor »Buje-exporta«. No-vo osnovana radna organizacija već je u prvoj godini poslovanja postigla re-zultat iznad očekivanja. Planirani bru-to produkt od 9,800.000 dinara bio je premašen za 108% i ostvaren sa20,412.000 dinara. Ostatak dohotka za fondove bio je 2,5 puta veći od planira-nog i iznosio je 813.000 dinara. Na kra-ju prve godine poslovanja na platnom spisku radne organizacije se nalazilo 17 radnika od kojih 9 s visokom i vi-šom stručnom spremom. Prvi radnici u radnoj organizaciji morali su uložiti o- groman trud, ne samo na stvaranju povjerenja kod poslovnih partnera, već i uporno suzbijati mnogobrojne intri-ge koje su pratile početak rada poduze-ća, počevši od parole GG poduzeća do skeptičkih izjava onih koji su s nepo-vjerenjem gledali na budućnost radne organizacije.

Valja ovdje naglasiti i da je radna organizacija već u početnom razdoblju poslovanja bila jasno orijentirana na razvijanje proizvodnih kapaciteta. Vanj-skotrgovinska djelatnost, predstavljala je značajan činilac za osiguranje i dru-gih važnih preduvjeta buduće proizvo-dne orijentacije poduzeća.

U toku prve tri godine rada i pos-lovanja izvršena je značajna ekspanzija vanjske trgovine i trgovine na veliko u zemlji. Istovremeno su stvoreni važ-ni uvjeti za kasniju ekspanziju poslo-vanja počevši od prostornih uvjeta ra-da, opreme i osiguranja potrebnog ka-pitala do razvijanja mreže predstavniš-tava u većim centrima zemlje, kao i proširenje registracije za vanjskotrgo-vinsko poslovanje. U tom početnom ra-zdoblju uložen je veliki trud na okup-ljanju kadrova. Krajem 1970. godine u radnoj organizaciji je radilo 55 radni-ka od kojih 22 s visokom stručnom

i spremom, 10 sa višom, 12 sa srednjom, j a tek 11 radnika |s nižom stručnom ! spremom. Danas, kad sagledavamo pr-vo razdoblje poslovanja radne organiza-cije s distance od 10 godina, možemo

i konstatirati da je orijentacija na okup-ljanju visokostručnog kadra od prvog dana poslovanja imala presudnu ulogu na kasniji dinamičan razvoj radne or-ganizacije za koji se rijetko gdje može j naći sličnog primjera.

U prvom trogodišnjem razdoblju poslovanja radna organizacija je bila

isključivo trgovačkog karaktera. Polslo- ! vanje 1970. godine je zaključeno s nešto

! preko 50,000.00 ukupnog prihoda i s1.151.000 dinara izdvajanja za fondove.

Vrijeme od 1970. godine do, uključ-no, 1975. godine karakteristično je po naglom, rekao bih eksplozivnom razvo-ju radne organizacije sa izvanredno vi-sokom stopom rasta ukupnog prihoda i akumulacije. U tom razdoblju ukupni

( prihod se kretao ovako:dinara

1970. godine 50,993.0001971. godine 120,574.0001972. godine 224,793.0001973. godine 356,357.0001974. godine 643,000.0001975. godine 836,938.000

Ostatak dohotka u tom petogodiš-njem razdoblju iznosio je ukupno

96.509.000 dinara.Broj zaposlenih se povećao u pet

godina za 13 puta. Od 55 u 1970. godini na 712 krajem 1975. godine. U kratkom vremenu od 1971. god. do kraja 1975. godine otvoreni su značajni proizvodni kapaciteti tako da je prvobitna trgovin-ska radna organizacija pretvorena u tr- govirtsko-proizvodnu radnu organizaci-ju.

Dok je 1970. godine u strukturi u- kupnog prihoda trgovinska djelatnost sudjelovala sa 100%, u 1975. godini su-djeluje sa 60%, a 40% ukupnog prihoda

���������������������������������������������������������

Sadašnji OOUR-I „Buje-exporta” posjeduju solidne materijalne I kadrovske osnove i Imaju jasno definirane programe daljeg razvoja koji garantiraju napredak kako nas samih tako I šire društvene zajednice

������*��������������*�����������***�**��**************** 7

: odnosilo i proizvodnje je milijuna dinara.

Početkom 1971. godine (1. veljače) otvoren je prvi proizvodni pogon za proizvodnju digitalne tehnike — »Digi- tron«. Svoje poslovanje »Digitron« je započeo u adaptiranim prostorijama na stanici u Bujama, da bi već uoči 29. studenog 1975. godine uselio u novo iz-građenu tvornicu. U prvoj godini po-slovanja »Digitron« je predao tržištu 8,792.508 dinara proizvoda, u 1975. godi-ni vrijednost proizvodnje je iznosila 256,630.606 dinara, uz akumulaciju od 58,881.166 dinara i 369 zaposlenih rad-nika.

U 1973. godini započele su pripre-me za otvaranje pogona za proizvod-nju praškastih ljepila za keramiku, a početkom 1974. godine isporučene su tržištu prve tone proizvoda. U toku četverogodišnjeg poslovanja ova osnov-na organiracija udruženog rada posti-gla je solidne rezultate, kako u pogle-

OSOBNA KARTA „BUJE• »Buje-export« je nastao odlukom tadašnje Skup-

štine općine Buje 26. prosinca 1967. godine, da bi 15. [ siječnja vanjsko trgovinsko poduzeće (u prvom redu za j obavljanje malograničnog prometa, a zatim za uvoz i iz- j voz) bilo registrirano. Već dan kasije, 16. siječnja, »Buje-■ -export« je počeo djelovati, u početku sa samo jednim : čovjekom da bi u prvoj godini poslovanja dostigao 17 i zaposlenih.

: • Danas u sastavu »Buje-exporta« djeluje pet os-: novnih organizacija udruženog rada i to »Digitron«, tvor-■ nica elektroničkih uređaja, »Bifix«, kemijska industrija, ! tiskara »Offset«, zatim matični OOUR »Trgovina« te »In- S dustrochem«, kemijska industrija u Puli koja se integra-■ čijom udružila u bujeexportovsku porodicu, no danas je : u toku postupak izdvajanja ovog OOUR-a. Također djelu- 3 je i radna zajednica »Zajedničke službe«.

• Na dan 31. prosinca 1977. u Buje-exportu« je (za-jedno s »Industrochemom«) bilo ukupno 865 radnika u udruženom radu (511 muškaraca i 354 žene).

• U »Buje-exportu« udružuje rad 67 radnika sa vi-sokom školskom spremom, 33 sa višom, 195 sa srednjom, jedan visokokvalificirani radnik, 106 kvalificiranih rad-nika, 30 sa nižom stručnom spremom te 307 NKV radni-ka. (bez »Industrochema).

9 Prosjek godine starosti iznosi 29,64 odnosno u prosjeku smo stari 30 godina.

• U dobnoj strukturi najviše je radnika od 20 do 25 godina (248), a najmanje u grupi od 45 do 50 godina (12). Do 20 godina starosti je 139 radnika, a preko 50 godina samo 18.

• U toku deset godina u »Buje-exportu« je radilo ukupno 1136 radnika.

du poslovnog uspjeha, tako u prošire-nju asortimana, usvajanju novih pro-izvoda i podizanju kvalitete svojih pro-izvoda. Danas su proizvodi koji nose oznaku »Bifixa« poznati širom Jugo-slavije, a i izvan zemlje. Od 6,362.000 dinara ukupnog prihoda u prvoj godi-ni poslovanja ova osnovna organizaci-ja udruženog rada dostigla je u pro-tekloj godini ukupni prihod od 29 mili-juna dinara.

Istovremeno s pripremama za os-nivanjem osnovne organizacije udru-ženog rada »Bifix«, radilo ise u 1973. godini na udruživanju »Industroche-ma« iz Pule s »Buje-exportom«. Inte-gracija je uslijedila srpnja 1973. godi-

Damas, na žalost trebamo konstati-rati da ciljevi integracije nisu ostvare-ni i da su se u posljednjem razdoblju odnosi između »Industrochema« i osta-log dijela poduzeća dosta, zoštrili, ta-ko da je krajem prošle godine od stra-ne »Industrochema« pokrenut postu-pak izdvajanja iz »Buje-exporta«. Obje-ktivnosti radi moramo konstatirati da je u ovom slučaju zakazao subjektivni faktor. Subjektivne snage, umjesto da se okrenu ka afirmiranju i razvijanju onih elemenata koji spajaju i doho-dovno vezuju osnovne organizacije u- druženog rada međusobno, više su dje-lovale na isticanje svega onoga što razdvaja bez imalo dobre volje da se negativnosti u odnosima prebrode. Bez obzira na ishod ove integracije treba ovom prilikom reći, da je »Industro-chem« u vremenu od integracije do danas postigao lijepe poslovne rezul-tate i da je uglavnom prebrodio oz-biljne probleme koji su pratili poslo-vanje ove organizacije u prošlosti.

Iz ove neuspjele integracije mora-mo izvući i poduku da pored objektiv-nog ekonomskog interesa za uspješno udruživanje rada i sredstava mora po-stojati i subjektivna predisponiranost članova kolektiva koji se udružuju, a pogotovo je to bitno kad se radi o po- slovodnom kadru i kadrovima svih

samoupravnih struktura radne organi-zacije, odnosno osnovnih organizacija udruženog rada.

U kratkom razdoblju naglog razvo-ja radne organizacije, pored spomenu-tih proizvodnih kapaciteta došlo je i do osnivanja (1. prosinca 1974.). »Off-set« tiskare, koja pored podmirenja in-ternih potreba radne organizacije pro-širuje iz godine u godinu krug svojih poslovnih partnera kojima na sve kva-litetniji način pruža svoje usluge. Ovaj, još uvijek mali i mladi radni kolektiv, ima sve preduvjete za daljnju ekspan-ziju i razvoj. Početni poslovni rezulta-ti i sve veća potražnja za ovakvom vr-stom tiskarskih usluga najsigurniji ,su indikatori potrebe daljnjih ulaganja u ovu djelatnost.

Drugarice i drugovi, kako smo mo-gli uočiti iz iznijetih podataka, radna organizacija »Buje-export« je u vre-menu od 1970. do 1975. godine postigla izuzetne poslovne i razvojne rezultate. U tom razdoblju povećala je ukupni prihod za skoro 17 puta, broj zaposle-nih za 13 puta, a akumulacija čak za 33 puta. Zbog bolje ilustracije iznjet ćemo još i podatak da je na polugo-dištu 1975. godine ostatak dohotka rad-ne organizacije »Buje-exporta« bio ve-ći od ostatka dohotka cjelokupne pri-vrede bivših općina Buje, Novigrad i Umag zajedno. Početkom najuspješni-je godine u poslovanju »Buje-exporta«, 14. veljače 1975. godine radnu organi-zaciju posjetio je predsjednik Pred-sjedništva SR Hrvatske drug Jakov Blažević koji je vrlo plastično izrazio ono što se u to vrijeme dešavalo u Bu-jama i između ostalog rekao:

»Ono što sam vidio impresioniralo me mnogo više nego što sam očekivao. Zaista Impresionira čovjeka kad se vi-di ovo što vi radite. Ovdje se osjeća puls i dinamika naše revolucije polet-nije nego na našem kontinentu! Ovdje se formira radnička klasa, stvara se novo društvo, tu naša revolucija jača, tu ona govori na našim granicama. Ka-drovska politika koju provodite vrlo

je dobra. Kadrovi zgrću mogućnosti, kadrovi su ovo stvorili, kadrovi su po-kretači. Ovdje je radni čovjek učvrstio vjeru u svoje vlastite snage«.

strane postignut je izvanredno dobar poslovni uspjeh, okrunjen značajnim ulaganjima u proširenju materijalne osnovice rada i društvenog standarda, a s druge strane javljaju se, kako na relaciji odnosa između OOUR-a, a još više i na relaciji OOUR-a i radne or-ganizacije, vrlo jasni simptomi kri-ze u društvenim odnosima koji su svo-ju kulminaciju doživjeli početkom 1976. godine. Pored unutrašnjih protiv- uriječnosti u organizaciji udruženog

rada u toku 1974. i 1975. godine nakon Pisma druga Tita i IK CKSKJ uslije-dila je invazija inspekcijskih pregleda poslovanja, naročito dijela poslovanja koje se odnosi na vanjsku trgovinu i poslovanja firmi u inozemstvu. Jed-nom riječju došlo je vrijeme kada je trebalo, pored unutrašnjih poteškoća, prevladati i posljedice jednog vreme-

lošije poslovanje u 19767 godini, od-nosno — bolje je reći — da je na lo-še poslovanje u 1976. godini sinhroni- zärano djelovalo nekoliko činilaca od kojih i opće privredne prilike u nas i u svijetu, nekonjuktura nekih naših proizvoda, unutrašnje slabosti i sank-cije društva za ranije učinjene privred-ne i druge prijestupe, pa je poslovne godine završena sa značajnim gubit-kom.

U razrješavanju nastale krize druš-tvenih odnosa u radnoj organizaciji uložen je, rekao bih, ogroman trud

i društveno-političkih organizacija i or- I gana samoupravljanja, posebno orga-nizacije SK i rukovodstva društveno- -političkih organizacija općine. Od lip-nja 1975. godine, kada je Konferencija

! SK poduzeća donijela akcioni pro-gram, do godišnje konferencije SK

i poduzeća 29. travnja 1976. godine ulo- I ženi su ozbiljni napori na prevladava- i nju mnogobrojnih poteškoća koje (su i se uz buran razvoj akumulirale i sve i jasnije ispoljavale u toku 1975. i 1976.1 godine. Veći dio protivuriječnosti iz-među osnovnih organizacija udruže-nog rada te između osnovnih organiza-

! cija udruženog rada i radne organi- I zacije, prevladane su donošenjem no-vog Samoupravnog sporazuma o udru-živanju OOUR-a u radnu organizaciju

• Od 17 radnika koji su upisani u matičnu knjigu »Buje- -exporta« u toku prve godine djelovanja, u našoj organiza-ciji još uvijek radi sedam radnika

U toku prve godine postojanja dakle u 1968. u »Buje-exportu« je radilo samo 17 radnika, odnosno samo je 17 ljudi te godine bilo upisano u ma-tičnu knjigu. Evo njihovih imena po brojevima pod kojima su upisani:

IVAN ROVIS, FRANKA GRBAC, KREŠIMIR FRANJIC, AMALIA CI- MADOR, ALBINO JURMAN, RADMILA MASKALEVA, ANTE MODRU- SAN, MLADEN KALCIĆ, MARICA MIKOLAVCIĆ (ud. Vasiljević), FRANKO FRANZZUTI. CELESTIN LEGOVIC, CLAUDIO GELENI, STEVAN MILU-TINOVIC, JOVANKA POLOVINA (ud. Dragojević), TITO GERMIN ,ROKO UDOVICIĆ i KLAUDIO VIŠKOVIČ.

FRANKA GRBAC (Trgovina), KREŠIMIR FRANJIC (Digitron). AMA- LIA CIMADOR (Digitron), MARICA MIKOLAVCIĆ (Digitron), JOVANKA POLOVINA (predstavništvo Beograd), TITO GERMIN (Bdfix) i KLAUDIO VISKOVIC (Trgovina).

��������������***�***************************************.

4

Dosadašnji impozantni rezultati nisu samo zasluga kadrova odnosno članova radnih kolektiva „Buje-exporta“, već 'i mnogobrojnih organa i organizacija te pojedinaca u općini, regiji, republici i federacijiuiyuiiiLUUijü I D [ J U j G U M i a b a U upuill, IcyiJI, IcpUUUbl I ICUGldUJI

, - "1# riječju radnai organizacija bila jc pri-

» T R G O V I N A

UKUPNO ZAPOSLENIH: 80 (muški 30, žene KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA:

VSS VS SSS KV17 32

DOBNA STRUKTURA:do — 20 20—25 25—30 30—35 35—40 40—45 45—50

3 9 14 20 22 3 5PROSJEK GODINA: 34 (34,37)

» D I G I T R O N «

UKUPNO ZAPOSLENIH: 561 (muški 236, žene 325) KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA:

VSS VS SSS VKV KV NSS42 14 139 82

DOBNA STRUKTURA: do — 20 20—25 25—30 30—35 35—40 40—45 45—50

122 214 118 44 21 29 6PROSJEK STAROSTI: 26 (25,85)

» B I F I X «

UKUPNO ZAPOSLENIH: 46 (muški 34, žene 12) KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA:

VSS VŠ SSS KV3 5 8 5

DOBNA STRUKTURA:do — 20 20—25 25—30 30—35 35—40 40—45 45—50

7 12 13 6 2 3 —PROSJEK GODINA: 29 (28,97)

» O F F S E T T I S K A R A «

UKUPNO ZAPOSLENIH: 23 (muški 14, žene 9)KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA:

VSS VS SSS KV— 1 4 12

DOBNA STRUKTURA:- 20 20—25 25—30 30—35 35—40 40—45 45—50 2 8 8 2 1 1 —

PROSJEK GODINA: 28 (27,78)

» Z A J E D N I Č K E S L U Ž B E «

UKUPNO ZAPOSLENIH: 29 (muški 14, žene 15)KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA:

VSS VS SSS KV NSS5 6 12 2 2

DOBNA STRUKTURA:- 20 20—25 25—30 30—35 35—40 40—45 45—50 5 5 5 6 3 1 1

PROSJEK GODINA: 31 (31,22)

»Buje-export« i adekvatnim organiza- cionim promjenama. Neki manje zna-čajni neriješeni odnosi još nas i danas prate.

Izvjesna kriza u odnosima još uvi-jek je prisutna u nekim OOUR-ima, što će iziskivati i u ovoj godini od-ređeni napor na usklađivanju produk- cionih odnosa s dostignutim razvojem materijalne osnove.

Posljednje su dvije godine, dakle, protekle u rješavanju internih odnosa, i u razrješavanju važnih problema u poslovanju koji su se pojavili zajedno s naglim razvojem. U tom posljed-njem razdoblju izvršena su jedino ma-nja ulaganja u »Bifixu« za realizaciju programa brizgane plastike i u Moto-vunu, gdje je 1. veljače 1976. god. otvo-ren novi pogon »Digitrona« s četrdese-tak radnika.

Mnogo f»u, u poslednje dvije godine, značajnija ulaganja u društveni stan-dard. U posljednje dvije godine izgra-đeno je pedesetak stanova u društve-nom vlasništvu, a 30 stanova se nala-zi u gradnji. Tim ulaganjima praktički se rješavaju stambene potrebe za sve radnike »Buje-exporta«, kao i potrebe za nove radnike — kadrove koji će se zaposliti u ovoj godini.

Prošlu, 1977. godinu možemo ozna-čiti kao godinu stabilizacije u poslova-nju, godinu uspješne sanacije OOUR-a

i vanjjske trgovine i godinu u kojoj su I razrađeni temelji za usklađivanje orga-

nizacije i poslovanja sa Zakonom o u- druženom radu.

Sve osnovne organizacije završile su poslovnu godinu uspješno, sa zna-čajnim porastom ukupnog prihoda i dohotka u odnosu na 1976. godinu.

»Buje-export« završava prvi decenij postojanja, rada i poslovanja ispunjen velikim razvojnim i poslovnim uspje-sima, problemima i poteškoćama. U tom prvom deceniju istvoren je kolek-tiv od 865 radnika ili pedesetak rad-nika više nego što je prije 10 godina ukupno bilo zaposleno u društvenom sektoru na području bivše općine Bu-je. Izgrađene su tvornice »Digitron« I i II s pogonom u Motovunu. Podignuta je tvornice »Bifix« i izgrađene su po-slovne prostorije za »Offset tiskaru«, stvoren je značajni poslovni prostor za potrebe vanjske trgovine u Bujama, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Rijeci i Sarajevu, građena je mreža »digitro- novih« servisa širom Jugoslavije, iz-građen je i adaptiran, što u privat-nom, što u društvenom vlasništvu 161 stan i za to uloženo 44,010.000 dinara sredstava ne računajući ovdje 30 sta-nova koji se sada grade. Stvoreni su trajniji poslovni odnosi s vrlo velikim brojem domaćih i stranih partnera, sudjelovali smo u Isvim značajnim ak-cijama za razrješavanje akutnih ko-munalnih i kultumo-obrazovnih pro blema na području općine, pomogli smo u izgradnji saobraćajnica i u pro-širenju PTT mreže u Bujama. Jednom

riječju radna organizacija bila je pri-sutna u razrješavanju mnogih proble-ma naše sredine u kojoj živimo i ra-dimo.

Iz dosada rečenog vidljivo je da radnu organizaciju »Buje-export« sači-njavaju osnovne organizacije udruže-nog rada iz različitih privrednih gra-na i da među OOUR-ima ne postoje međuzavisnosti u smislu i duhu Zako-na o udruženom radu. Radi loga je donesena odluka da »se sadašnji OO-UR-i »Buje-exporta transformiraju u radne organizacije, a zatim sa još tri radne organizacije s našeg područja (»Proleter«, »Feroplast« i »Metalco«) udruže u Složenu organizaciju udru-ženog rada radi ostvarivanja određe-nih zajedničkih interesa. Neke članice budućeg SOUR-a bit će udružene u vi-še SOUR-a, Što je i logično, jer su eko-nomski i poslovni interesi ovih radnih organizacija odavno prešli granice općine, regije i republike.

Koncept o udruživanju postavljen je tako da se udruživanjem ne gubi i dentitet radnih organizacija u sastavu SOUR-a, već se na razini SOUR-a udru-žuju samo one funkcije koje su od za-jedničkog interesa i koje doprinose racionalnijem i ekonomičnijem poslo-vanju, omogućuju brži ukupni razvoj i povećanje dohotka.

Kao što je u prošlom deceniju »Bu-je-export« bio jedan od glavnih nosi-laca privrednog razvoja bivše općine Bine, tako treba budući SOUR u na-rednom razdoblju biti osnovni nosilac daljnjeg privrednog razvoja Gornje Bujštine.

K a o š t o j e u p r o š l o m d e c e n i j u „ B u f f i - e x p o r t “ b i o j e d a n o d g l a v n i h n o s i l a c a p r i v r e d n o g r a -z v o j a b i v š e o p ć i n e B u j e , t a k o t r e b a b u d u ć i SOUR u na r e d n o m r a z d o b l j u b i t i nosilac da l j n j e g p r i v r e d n o g r a z v o j a G o r n j e B u j š t i n e

Sadašnji OOUR-i »Buje-exporta« posjeduju solidne materijalne i kad-rovske osnove i imaju jasno definira-ne programe daljnjeg razvoja koji ga-rantiraju konstantan daljnji razvoj u interesu nas samih, uže i šire društve-ne zajednice.

Dosadašnji impozantni desetgodišnji rezultati poslovanja, treba ovdje po-sebno naglasiti, nisu samo zasluga ka-drova i članova radnih kolektiva »Bu-je-exporta«, već mnogobrojnih organa i organizacija te pojedinaca u općini, regiji, republici i federaciji. Najistak-nutiju ulogu u razvoju orgamzaoije svakako je odigrala i Riječka banka, koja je s velikim razumijevanjem bila uvijek uz nas i u sretnim i u kritič-nim trenucima. Koristim ovaj svečani trenutak da svima onima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos raz-voju »Buje exporta« izrazim našu du-boku zahvalnost i priznanje.

Ovim jubilejom radna organizacija zaključuje jednu značajnu etapu raz-voja, rada i poslovanja. Neka nam po-stignuti uspjesi i velika 'stečena pozi-tivna iskustva posluže za daljnji us-pješni napredak i poslovanje. Greške, promašaji i negativnolsti koje su nas pratile neka nam posluže kao ozbilj-na opomena da ih ne ponovimo u bu-dućnosti. Neka nam materijalni i dru-gi uvjeti koje smo stvorili u proteklih deset godina budu poticaj i motiv za novi radni elan, za daljnje proširenje materijalne osnove rada, za daljnje razvijanje samoupravnih odnosa, za povećanje našeg osobnog društvenog standarda, za osiguranje novih radnih mjesta mlađoj reneraciji i našim su-građanima, za daljnji procvat socijali-stičkih društvenih odnosa u ovom re volucionamom dijelu naše domovine

5

ooo

Rezultati nisu mogli izostati— Odlukom Skupštine općine Buje, 15. siječnja

1968. godine osnovano je na području Bujštine po-duzeće »BUjE-EXPORT«, koje se u ondašnjem tre-nutku nije moglo sagledati u današnjim dimenzi-jama. No ipak, razvoj poduzeća s manjim i neiz-bježnim korekcijama u osnovi kretao se u skladu s razvojnim pravcima utvrđenim još u početku i to sa skromnim financijskim sredstvima (krediti-ma), s pet radnika i uz mnogo dobre volje i željei s mnogo ozbiljnih problema na Bujštini kao što su, samo 7000 stanovnika na 260 četvornih kilome-tara, svega 780 radnika ukupno zaposlenih u dru-štvenom sektoru i s nacionalnim dohotkom 3043 dinara po stanovniku.

No, moralo se započeti i započelo se s trgo-vinom. Novoosnovano poduzeće kao vanjskotrgo-vinska organizacija započela je svoj hod. Kasnije su se razvile ostale proizvodne djelatnosti, posebice one u industrijskoj sferi.

U sferi prometa danas djeluje osnovna orga-nizacija udruženog rada »TRGOVINA«, a bavi se svim poslovima s područja vanjske trgovine i pro-metom robe na veliko u unutrašnjem prometu. OOUR »Trgovina«, onaj prvi začetnik »Buje-expor-ta«, kakav je danas i čije imf nosi aijela radna organizacija (a u početku satno ona), zapošljava 80 radnika. U proteklih devet^njeseci u domaćem prometu ostvareno je 100 milijuna dinara, u uvozu 120 milijuna, a u izvozu 90 milijuna dinara — ista-kao je direktor OOUR-a NEVIO FRONTEL i na-

U sastavu OOUR-a djeluju sektori vanjske trgovme, gdje je najvećim dijelom zastupljeno drvo, tekstil, repromaterijal metalne branše i roba ši-roke potrošnje, malograničnog prometa s Italijom zastupstva s inofirmama i kosingnacijom, a zastup-nički program uglavnom obuhvaća opremu za gra-đevinarstvo ii rudarstvo, zatim dobavljače proizvođ-

dJelatn?stl (principale) iz evropskih zemalja i određene firme iz Amerike zatim sektor veletrgo-vine gdje se, za razliku od jučer, sve više okrećemo prema zemliama Istoka i prekomorskih zemalja (Kuvajt, Irak, Iran, Libija i SAD-e).

Linije s partnerima, za koje obavljamo usluge uvoza repromaterijala i izvoza njihovih proizvoda, vec su uhodane. Posebice je jak sektor tekstila i drva, a najjače partnere imamo u Makedoniji, Sr-biji, Bosni, Sloveniji. Najveći partneri u Hrvat-skoj su nam sva poduzeća za ceste.

Poslovanje u 1977. godini odvijalo se u pozitiv-nom smislu izvan okvira sanacionog programa. Financijski pokazatelji povoljniji su nego što je bilo planirano zahvaljujući svim zaposlenim rad-

nicima, koji su sami sebe podvrgli oštroj disciplini, redu i radu. Nije bilo lako, ali rezultati su postig-nuti. Kolektiv je postao kompaktniji — bez osi- panja.

A u ovoj godini svi skupa očekujemo i dalje povoljan trend s većom zastupljenošću unutrašnje trgovine, što će iziskivati određene dodatne inve-sticije (u skladišne prostore i transportna sredstva). U programu kolektiva poklonit će se više pažnje intenzivnijoj pripremi i radu na razvijanju malo-prodaje, što ne isključuje i daljnji interes u raz-vijanju malih pogona takozvane male privrede. — rekao je Nevio Frontel. RUŽA MATTICCHIO

Ante Tom- Ijanović, direktor OOUR-a „Digitron“:

Uskoro počinje izgradnja „Digitrona Ili”

ANTE TOMLJANOVIĆ, direktor je »Digitrona, najvećeg i najopznatijeg OOUR-a u sastavu »Buje- -exporta« još od njegovog osnivanja početkom 1971. godine.

— »Digitron« je osnovan u sastavu tada vanjsko- -trgovinskog poduzeća »Buje-export« s namjerom da dohodak uložen u proizvodnju zaustavi prisut-nu migraciju, odnosno emigraciju radne snage u tada vrlo nerazvijenoj općini Buje — pričao nam je direktor »Digitrona« prisjećajući se prvih dana. — Počelo se vrlo skromno, kako sa sredstvima ta-ko i s kadrovima i s proizvodnim programom. U početku smo montirali dva tipa stolnih računala na bazi japanske dokumentacije, a zaposlena su bila dva inženjera, dva tehničara te 22 nekvalifici-rane radnice. Radili smo u napuštenoj zgradi va-trogasnog doma, no o tome već svi dobro znaju. Možda je zanimljivo da kažem zašto smo izabrali baš elektroniku i to baš računala. Presudno je bilo što je to bio program koji još nije bio prisu-tan na jugoslavenskom tržištu, zatim vrlo male in-vesticije potrebne za početak, stručni kadar koji ie bio na raspolaganju te poslovni odnosi s nekim firmama iz ove grane. Već u toku 1971. godine iza-šli smo sa svojim dizajnom prvog džepnog raču-nala koji je napravljen u Evropi te s nekoliko ti-pova stolnih računala, a započeo je i razvoj dale- kopisaćeg sistema. I od tada smo stalno išli na-prijed, razvijali se i rasli, obogaćivali proizvodni program i udruživali rad sa sve više radnika. Zau- stavljenja je migracija što je jedan od najvećih uspjeha naše tvornice. Ljudi su našli kruh ovdje, kod svojih kuća. No, i o tome je već mnogo napi-sano i uglavnom su svi upoznati s našim počecima. Danas u »Digitronu« radi oko 550 radnika, razvili smo se, proširili, izgradili novu tvornicu s 4000 če-

tvornih metara korisnog prostora. Nakon kriza, kako vanjskih (tržišta) tako i unutrašnjih, sada smo pomalo i iznenađeni porastom zanimanja do-maćeg tržišta za naše proizvode, a posebno se to odnosi na posljednja dva mjeseca u 1977. godini. Tako smo samo u prosincu ugovorili više od 10 milijardi starih dinara, a to je više nego je u 1976. realizirano. U protekle dvije godine smo i preori-jentirali naše proizvodne programe. Do tada smo radili samo računala, a sada su stvoreni uvjeti ko-ji nam omogućavaju uspješnu realizaciju progra-ma teleprintera, programa mjernih uređaja i pro-grama namjenske proizvodnje. Realizacija tih pro-grama omogućit će nam stabilnije poslovanje, a usvajanje novih tipova proizvoda i poboljšanje kvalitete omogućit će prihvatljivu cijenu odnosno prihvaćanje naših proizvoda na tržištu koje se postupno stabilizira. Također već pripremamo i povećanja plasmana naših proizvoda u inozemstvu iako će to biti teško s obzirom na konkurenciju. Značajno je povezivanje domaćih proizvođača — članovi smo poslovno-interesne zajednice »Impuls« — a prestajanjem postojanja »Buje-exporta« u da našnjem obliku »Digitron« će postati OUR u SOUR-u elektroničara SR Hrvatske. Zadržat će se i određeni odnosi s budućim SOURo-m u kojem će biti udružene bujske radne organizacije. Od planova, koji će za nas biti vrlo značajni možemo spomenuti investiciju koja nas očekuje krajem ove godine. Naime, »Digitron« će izgraditi još oko 3000 četvornih metara radnog prostora jer razvoj proiz-vodnih programa to zahtjeva a to su u prvom redu namjenski, mjerni i AOP program. Nakon proširi-vanja u »Digitronu« bi udružilo rad jož oko 150 do 200 radnika — rekao nam je na kraju Ante To-mljanović. NIKOLA JURIĆ

Branko Ladavac, direktor OOUR-a„Bifix“:Nova proizvodnja - nova ostvarenja

U sastavu »Buje-exporta« započela je s radom1973. godine tvornica za proizvodnju ljepila za ke-ramiku u prahu, »Bifix«.

— U to vrijeme »Buje-export« je uvozio velike količine keramike i ljepila za te proizvode, tako da nas je to navelo uvesti vlastitu proizvodnju. U početku smo surađivali kratko vrijeme s drugim domaćim proizvođačima da bismo se nakon toga u potpunosti oslonili na vlastita tehnološka istra-živanja i u toku travnja 1914. godine započeli s punom proizvodnjom — opisao je početke »Bifi-xa«, direktor OOUR-a BRANKO LADAVAC i na-stavio:

— Tokom ovih godina našeg rada usmjerili smo našu proizvodnju na sisteme za obradu zida, na mase za ravnan je ziida, ljepila za keramiku, masu

6

... direktori naših OOUR-a i radne zajednice

na temu „jučer, danas, sutra“���������������������������������������������������������

ravnan je poda i upotunili je bojama za zidove, ljepilom za tapete i ljepilom za siporex. U prvoj godini našeg djelovanja ostvarili smo oko šest mi-lijuna dinara ukupnog prihoda, dok je u protekloj godini naša ukupna realizacija dosegla 27 milijuna i petstotina dinara.

U ovom trenutku — nastavio je Ladavac — naš OOUR zapošljava 45 radnika, međutim već je u to-ku ostvarivanje novih investicionih planova, koji ce se Kretati u opsegu od 1U milijuna dinara, a glavni dio poslova bit će obavljen u toku ove go-dine— zaposlit ćemo 25 novih radnika. Naša sli-jedeća proizvodnja, osnovana na ekonomskim po-kazateljima i nastojanjima da se poveća materijal-na baza i otvore nova radna mjesta, bit će koncen-trat za bojanje plastike. Predviđamo da ćemo za realizaciju tog plana trebati stručnu pomoć osobi-to tehnologa i da ćemo 1979. godine, kad budemo započeli s proizvodnjom, ostvariti preko 50 miliju-na dinara ukupnog prihoda. Osim nastojanja da se naša ponuda proširi i poveća zaposlenost, smatra-mo da je nova proizvodnja opravdana činjenicom da danas koncentrat za bojanje plastike čak u 80 posto slučajeva dolazi bilnog tržišta.

SlavkoGeak, direktor OOUR-a„Tiskara“:

Vodeći smo na našem prostoru— Tiskara je osnovana krajem 1974. godine u sa-

stavu radne organizacije »Buje-export«, a izdvojila se kao samostalni OOUR početkom 1977. godine. Svrha osnivanja takve tiskare bila je zadovoljava nje tiskarskih potreba poduzeća u višebojnom i merkantilnom tisku, kao i svih OOUR-a u okviru »Buje-exporta«. Tempo društvenih kretanja i po-treba razvio je i tiskaru tako da danas ona radi ne samo za kolektiv već i za treća Lica pa se svr-stala ravnopravno uz bok ostalih tiskara u regiji, posebice u višebojnom tisku. Godine 1975. tiskara je ostvarivala oko 3,5 milijuna dinara ukupnog prihoda da bi 1976. suma narasla na 6,5 milijuna, a u 1977. očekujemo oko 8,5 milijuna dinara ukup-nog prihoda ostvarenih sa samo 23 radnika, dok nas je u početku bilo svega šest — govorio nam je Slavko Ceak, direktor OOUR-a »Tiskare«.

— »Tiskara« je opremljena offset strojevima, vi šebojnim, za izradu prospekata, kalendara, kata-loga i drugih takvih i sličnih štampanih stvari, i na tom polju rada smo dominantni na našem pro-storu, kako u kvaliteti za manje naklade tako i u cijeni. Planske proporcije za naredno razdoblje do 1980. godine predviđaju nabavku još jedne dvoboj-ne mašine, rezač za papir s programatorom i ma-šinu za savijanje (falcanje). Adaptirat ćemo pro-storije za kancelarije, a sadašnji prostor proširiti za tiskarski pogon, tako da ćemo te godine zaokru-žiti razvoj tiskare, kako strojno tako ii kadrovski,

kada bi bilo zaposleno oko 30 radnika. Time kujemo ukupan prihod od oko 13 milijuna dinara — rekao je Slavko Čeak. K. ć.

Mihovil Ro­vis, direktor OOUR-a „Industro­chem“:

Složni smo i spremni za radMali broj zaposlenih s velikim nadama i željama

počeo je prije dvadeset godina proizvoditi svega po-malo: češljeve, nekakve premaze za ljevaonice, pa granulate, boje i ljepila. Uz to počelo se i s prerađi- vanjem nemetala, a to danas predstavlja osnovicu proizvodnje pulskog »Industrochema« po čemu je poznat i tražen na tržištu.

Direktor »Industrochema« Mihovil ROVIS nam je rekao:

— »Industrochem« je do jučer tražio svoje ide-je, danas se konsolidira, a sutra će krenuti u ek-spanziju. Nekoliko se puta u ovom kolektivu pro-vodila sanacija zbog poslovanja s gubicima i nemo-gućnosti iznalaženja pravih puteva. Sjećam se, 1973. godina bila je najkritičnija a u sanacionom progra-mu te godine u uvodu ie napisano: »Ovo nije prvi sanacioni program koji 'Tndustrochem" provodi, ali ga pišemo u uvjerenju da je posljednji«. I zai-sta, stavljena je točka. Krenulo je sve bolje iz go-dine u godinu, a prošla nam je bila daleko bolja od svih predhodnih.

»Industrochem« je 1973. startao u sastavu rad-ne organizacije »Buje-export« s ciljem da se ozdra-vi i ojača, jer bio je izgubio povjerenje u sebe. Integracija je u tom trenutku bila jedini spas, ne samo zbog gubitaka koji su bili prisutni, već iz raz-loga što zaposleni ljudi nisu imali poslovnu ori-jentaciju, nisu znali koja im fizionomija pripada.

Napravljena je analiza i zaključak je bio: tvorni-ca ima mjesta na tržištu i njezini proizvodi potre-bni su tržištu. Trebalo je samo učiniti niz organi-zacionih zahvata uz tehnološko sređivanje pogo-na. To je učinjeno, a rezultat su plodne poslovne godine nakon provedenog sanacionog programa.

Danas je u »Industrochemu« zaposleno 126 rad-nika, ali će se u toku ove godine zaposliti još de-setak novih radnika. Proizvode se najviše fina pu-nila za kemijsku industriju (98 posto vrijednosti proizvodnje), po čemu smo poznati u Jugoslaviji (i po kvaliteti i po količini). Dva posto otpada na premaze i tinte za nijansiranje premaza no u bu-duće ćemo i tu proizvodnju povećati, za što imamo sve uvjete.

U toku prošle godine osobni dohoci su stalno rasli da bi pri kraju godine — u prosjeku — dose-gli i preko pet tisuća dinara, a od toga više ne že-limo odstupati. Očekujemo da ćemo u fondove ra-sporediti oko pet milijuna dinara. Investicija za proširenje proizvodnje punila je u toku. Oorema iz Njemačke već je stigla, iz Engleske će stići ubrzo

a iz Jugoslavije u toku prvog polugodišta. U inve-sticiju će se uložiti deset milijuna dinara

U ovoj godini očekuje nas i nekoliko poslovnih bitaka. Prva i najaktualnija je dovršenje i aktivi ranje investicije koja je u toku. Očekujemo izvrša-vanje svih poslovnih zadataka, a na tržištu norma-lan slijed poslovnih ostvarenja. Ove godine mora-mo srediti i oba naša kamenoloma, što će za nas predstavljati veliku investiciju. Treba »dotjerati« naš krug i parkiralište, zaposliti više radnika i dalje usavršavati proizvodnju finih punila u/ ob-navljanje stare proizvodnje: ponovo ćemo započeti s proizvodnjom mikroniziranog bijelog barita na osnovi uvozne sirovine. Nastavit ćemo i jačati pro-izvodnju bijelih talkova, za kojima je velika po-tražnja. Međutim, teško je danas petog siječnja, biti pametan i sve navesti za - i i ^ k u h d \ . i mjeseci. Najhitnije je da je naša ekipa kompaktna i spremna za rad — naglasio je Rovis.

R. MATTICCHIO

TomicaVuković,direktorRZ.Zajedni­čke službe

Pozitivan utjecaj na sutrašnjicu— Radna zajadnica se rodila u okviru potreba

prvotne djelatnoVti — trgovinske, u ispunjavanju njenih tadašnjih \funkcija. Razvijala se uporedo s razvojem i proširenjem djelatnosti našeg poduzeća. Godine 1973. zapošljavala je oko 100 radnika, dok ove godine ima u radnom odnosu samo 33 radnika Transformacija zajedničkih službi započela je 1974/75. godine i to u duhu sprovedbe ustavnih a- mandmana i ta je etapa transformiranja završena negdje početkom godine 1977. kada se funkcije Ii nancijske kontrole i knjigovodstvenih evidencija prenose direktno na osnovne organizacije. Upravo je u toku završna etapa transformacije zajedničkih službi prema Zakonu o udruženom radu kada će u budućem SOUR-u prestati funkcija sadašnje radne

■ zajednice. U složenoj organizaciji udruženog rada ostat će samo uža radna zajednica s pravnom služ-bom i stručnom biroom rukovodioca SOUR-a, ka-ko mi predviđamo — rekao nam je Tomica Vuković, direktor »Zajedničkih službi«. — Bez obzira na poteškoće i ioše uvjete rada radnika zajedničkih službi uspjevalo se izvršavati i uspješno obavljati sve zadatke u interesu sveopćeg uspjeha radne i osnovnih organizacija »Buje-export;i<. Mišljenja smo da će daljnja transformacija radne zajednice »Zajedničkih službi« i njenih funkcija pozitivno utjecati na sutrašnjicu našeg kolektiva i da će biti manje nesporazuma nego što ih je, iako ponekad nepotrebnih, do sada bilo.

KREŠIMIR ĆUTURILO

Dokument vre-mena: iz starog preuređenog va-trogasnog do-ma, u kojem su »digitronci« po-stizali prve us-pjehe, odlaze u novu tvornicu, u »Digitron II«. Bi-lo je to uoči Da-na Republike 1975. godine — ne tako davno, ali je prilika da se i toga prisje-timo.

EX§8©

SFr

anka

Grb

ac:

Trebal

o je

probija

ti led

'Naš

e ru

brik

e

Bilo

je

na

jtež

e st

eći

posl

ovne

pa

rtne

re

i njih

ovo

povj

eren

je. N

ova

smo

firm

a, n

itko

nije

čuo

za

nas,

niti

nas

itko

zna.

Tre

balo

je

pro

biti

led,

a t

o sm

o i

uspj

eli.

Poja

vilo

se

nov

o im

e, n

aše

ime.

I m

i sm

o ga

tre

bah

opra

vdat

i. I

opra

vdal

i sm

o ga

i d

anas

ono

ne

što

znač

i. A

naš

e zl

atne

god

ine?

Mis

lim

da p

. re

ba n

ijedn

u go

dinu

pos

ebic

e is

ti-ca

ti. B

ilo j

e lij

epih

i p

lodo

nosn

ih t

renu

ta-

o je

i

do

laga

nih

pado

va,

ali

nika

da n

ism

o po

tonu

li. J

edri

mo

mi i

pak

si-

gurn

o, a

usp

utne

bur

e i n

evre

men

a sv

lada

-

'žo

dogo

diti

i u

velik

o :a

da p

rije

Kreš

imir

Fra

njić

:

„Buje-

export

“ - ren

esansa

Bujšti

neK

RE

ŠIM

IR F

RA

NJIĆ

u O

OU

R-u

»D

iigtr

on«/

pri

sjeć

a Ja

»B

uje-

expo

rta«

:si

ječn

ju 1

968.

poz

van

sam

u »

Buj

e-

, pod

uzeć

e u

osni

vanj

u, z

a kn

jigov

o-

trgo

vini

. U p

rvom

ukup

nog^

pri

hoda

dire

ktor

om n

iz

nenađe

n pl

anom

m

ilija

rde

i sto

mili

jiu

uspj

eh.

četir

i rad

nika

. Mo-

oš

enja

odl

uka,

kon

- .je

dnic

a pa

smo

ne-

dopa

lo m

i se

zaje

dnic

e,

još j

edan

stitu

irat

i kao

rad

na

kako

pod

ijel ”

da

bud

em p

rU

vel

jači

iste

god

ine

doša

o ra

dnik

, lje

ti je

dan

ili d

voje

i'u

'jese

ni

neko

licin

a. V

eć u

prv

oj g

odin

i fin

anci

jre

zulta

t bio

je v

rlo

doba

r, o

stva

rili

smo_

___

lijar

du

i os

amst

o m

iliju

na

star

ih

dina

ra

ukup

ne

......

......

....

......

......

......

......

...uk

upno

g pr

ihod

a ili

oko

64

; pl

ana.

Izdv

ojili

smo

znat

na i

Inic

ima

ispl

atili

’

Ruž

a M

attlc

chlo

Amal

lja

Clm

ador

:

Mislila

sam:

raspas

t ćemo

se!

»buj

eexp

orto

\ tn

ijenj

"

Buj

štin

e.lja

mije

njal

i su

svoj

1no

ga r

azdo

b-

hod

našl

a :

poje

dina

ca, n

isu

vjei

za

njih

i z

a ov

aj k

ne

zam

isliv

o poči

njat

Buj

e-ex

port

u«

°VO

g *bi

lar-

podu

zeća

va

raju

zn

ačaj

i la

jbitn

uv

ijek

je d

omać

ica,

sv

oj p

rivr

edni

R

adila

je. U

druž

ila

i usp

jeh.

Bilo

je

-exp

orta

«, n

ije n

ajhi

tniji

U »

Buj

e-

1968

.si

ječn

ja 1

968.

god

ine

Mar

ica

Mik

olavčić:

Godine

teške

- usp

omene

najlje

pšeM

AR

ICA

MIK

OL

AV

CIC

uv

oza

u »D

igitr

onu«

, a p

i točn

ije 1

5. sr

pnja

, zap

oslil

av. S

jeća

m :

ozbi

ljno

i ni

kanc

elar

ija; če

tiri

smo

nas j

e bi

lo p

rem

alo.

upot

rebl

java

li, je

r Pr

ošli

smo

dois

ta

ipak

stal

no z

voni

l

Oni

koj

i su

pro

gnoz

iral

i, a

njih

je

mal

o, d

a će

mo

se p

roši

riti,

kad

rovs

ki

čati

i pos

tati

jaki

i po

znat

i, im

ali

proš

iriti

,

se p

redv

iđan

ja o

bist

inila

.

>Buj

e- e

xpor

t« d

oist

a pr

ošir

io.

U n

jego

vu

ovdj

e su

r;

Val

ja p

rizn

ati

— n

asta

vlja

AM

AL

IA —

da

je »

Buj

e-ex

port

« pr

epor

odio

Buj

štin

u. D

a ni

je o

voga

pod

uzeć

a m

lado

st o

voga

pod

ru-

čja

još

bi s

e vi

še o

sipa

la,

otiš

li bi

u p

o-tr

agu

za k

ruho

m i

veći

m s

tand

ardo

m, o

sta-

li bi

sam

o st

arci

. N

ije t

ako

davn

o da

je

»Buj

e-ex

port

« iz

gled

ao ja

dno

i pus

to p

oput

je. I

ma

dvoj

e dj

ece.

— K

ada

mi

je m

už u

mro

tr

ažila

sam

prem

ješt

aj,

želje

la sa

m r

aditi

je

dnok

ratn

oda

bud

em

više

s

djec

om Iz

ašli

su m

i usu

sret

. Zap

oslil

a sam

se o

vdje

u e

lekt

rom

on-

taži

. Kas

nije

sam

pre

šla

na p

akir

anje

pro

-

lajlj

epše

.

— U

n;

Ruž

nih

goto

vo d

a

rost

i st

rplji

vos

godi

na d

obila

Jova

nka

Dra

goje

vić:

Svečan

osti k

ao -

zvijez

de bez

sjaja

Tito

Ger

min

:

Najveć

a vrije

dnost

li i - te

leinni

Klau

dio

Višk

ović

:

Što va

m znač

i ooo

- Doje

?

Usp

utni

razg

ovor

! Bilo

je li

jepo

I i ne

pono

vljivo

Mak

sim

Pe

rušk

o u

vrem

enu

ju-

bile

ja o

— j

ubile

ju i

o

tom

e ka

ko

je n

ekad

bilo

U

osno

vnoj

or

gani

zaci

ji

udru

ženo

g ra

da

»Trg

ovin

a«

međ

u m

alob

rojn

im

radn

icim

a ko

ji

su

od

prvo

g da

na

u na

šim

re

do­

vim

a i

koji

su

s

nam

a di

jelil

i i

dije

le

najr

ados

nije

i

najt

užni

je

tren

utke

je

i

MAK

SIM

PE

RUŠK

O,

dire

ktor

se

ktor

a in

ozas

tup-

st

va,

uvoz

a op

rem

e i

repr

omat

erij

ala,

u

sast

avu

spom

enut

og

OO

UR-

a.Za

posl

en

i u

gužv

i,

na

krat

ko

je

saku

pio

neko

liko

tren

u­ta

ka d

a na

m j

oš j

edno

m iz

nese

sjeća

nja

na p

rote

klo

vrij

e-

— L

ijepo

je b

ilo o

no v

rijem

e na

poč

etku

. Lije

po i

nepo

-no

vljiv

o. D

uh d

ruga

rstv

a ko

ji se

ne

mož

e po

novi

ti. R

aditi

nam

I ni

je b

ilo te

ško.

Ela

n i ž

elja

za

posl

om b

ila je

vel

ika.

A im

ali

smo

mal

o: te

lefo

n i d

obru

vol

ju, o

nu z

a iz

grad

njom

i na

pret

- 1

kom

. Pote

škoć

e?

Ma

nije

ih

bi

lo.

Usp

jeha

da

, je

r po

red

želje

i

volje

ko

ju

smo

imal

i do

kaz

je

ovo

što

je

iza

nas:

tri

pr

oiz-

vodn

a po

gona

, koj

i dan

as n

a trž

ištu

neš

to z

nače

.Za

ista

, ta

j poče

tak

i pr

ve

godi

ne

nepo

novl

jive

su.

Dan

as

je

to

vrije

me

nem

jerlj

ivih

ve

ličin

a.

Dan

as

je

sve

drug

ačije

. Sv

e, i

devi

zni r

ežim

!D

olas

kom

u

kole

ktiv

ra

dio

sam

ka

o re

fere

nt

u se

ktor

a dr

va

s no

rmal

nim

poče

tnim

st

adije

m

uhod

avan

ja

u va

njsk

oj

I trg

ovin

i. D

ošao

sa

m

dvije

go

dine

na

kon

regi

stra

cije

i

osni

va-

nja

podu

zeća

, točn

ije

1.

travn

ja

1970

. go

dine

. V

olio

sa

m

taj

posa

o i

post

igao

sa

m

u nj

emu

usp

ehe.

Ta

da

su

mi

govo

rili

i po

mal

o se

ša

lili

na

moj

raču

n da

su

m

i na

jveć

i gr

adov

i ko

je

posj

ećuj

em:

Hrtk

ovci

(m

jest

ance

bl

izu

Beo

grad

a),

Zaječa

r i

Kuč

evo.

A

li to

je

bi

la

obla

st

moj

eg

posl

ovan

ja

—

rad

s pi

la-

nam

a.

Bio

sa

m

lišen

(u

bi

ti i

nisa

m)’

onog

a št

o da

nas

imam

i

| pr

eviš

e,

a to

su

po

slov

ne

posj

ete

velik

im

dom

aćim

i

inoz

em-

I ni

m g

rado

vim

a.D

anas

, je

ne

što

drug

o.

Posa

o je

m

nogo

di

nam

ični

ji iz

do

- I

men

e in

ozas

tups

tva

i uv

oza

opre

me.

Pa

, po

mal

o je

i

»ška

kljiv

o«

I ra

diti

—

to

je

vanj

skot

rgov

insk

i kr

uh

u da

našn

je

vrije

me.

I

Ipak

, i

pore

d sv

ih

»uzb

rdic

a«

i »n

izbr

dica

« vo

lim

svoj

po

sao,

1

posa

o uz

m

nogo

op

asno

sti,

na

koje

m

vreb

a m

nogo

»r

upa«

u

. ko

je čo

vjek

m

ože

upas

ti.

Međ

utim

, ka

o i

ista

rski

ka

men

od

o-

I Ije

vam

o sv

im n

alet

ima.

Naj

važn

ije je

da

ostv

arim

o bo

lje re

zulta

te n

ego

u pr

ošlo

j I

Ruža

Mat

ticc

hio

I

I god

ini. KAL

O, MO

LIM,

� TREN

UTAK

SAMO..

.I A

lfred

o B

rozo

lo o

cen

tral

i, po

ro-

dici

i sv

emu

pom

alo

—

Da,

da

iz

volit

e,

»Buj

e-ex

port

«,

halo

, m

olim

, du

, da

tr

e­nu

tak

sam

o.

Si,

pron

to,

qui

»Buj

e-ex

port

« —

i

ovak

o os

am

sati

dnev

no

iz

dana

u

dan

za

tele

fons

kom

ce

ntra

lom

ra

di

Alfr

edo

BRO

ZOLO

, te

lefo

nist

a u

OO

UR

-u »

Trgo

vina

«.Sm

iren,

je

r sa

mo

taka

v i

mož

e ob

avlja

ti ov

akav

po

sao,

st

rplji

vo

traži

, na

ziva

, od

aziv

a is

e,

lista

po

ve

likom

i

mal

om

tele

fons

kom

imen

iku

ili iz

siječa

nja

bira

bro

jeve

.O

ženj

en

je,

otac

pe

tnae

stog

odiš

njeg

i

peto

godi

šnje

g si

na.

Nas

tanj

en

u K

ašte

lu,

gdje

je

su

prug

a od

šk

ole

dobi

la

stan

. Pr

ije

dola

ska

u na

š ko

lekt

iv

radi

o je

u

»Fer

opla

stu«

ka

o au

to-

geni

va

rilac

. Po

sao

nije

iz

iski

vao

fizič

ke

napo

re,

ali

opas

ni

plin

ovi

štet

ili

su

zdra

vlju

. D

ošao

je

k

nam

a pr

ije

dvije

go

di-

ne. Z

adov

olja

n je

pos

lom

, vol

i ga

i nije

mu

g?. t

eško

oba

vlja

ti:—

Uz

strp

ljen

je

i do

bru

volj

u čo

vjek

us

pije

sv

e ob

avit

i.

Pone

kad

je

prav

a m

uka

dobi

ti

sve

broj

eve

i <

lolj

eti

svim

po

-zi

vim

a.

Treb

a se

sv

e br

zo

veza

ma

rije

šiti

, je

r ia

ko

posa

o sv

iju

nas

traž

i.N

eugo

dnos

ti?

Des

i se

po

neka

da.

Svi

smo

imo

ljud

i,

s da

­ni

ma

kada

sm

o ra

spol

ožen

iji

ili

neza

dovo

ljni

ji.

Neš

to

velik

o i

ružn

o ni

je

mi

se

još

dogo

dilo

. O

ne

mal

- si

tne

svak

odne

vne

nesu

glas

ice.

N

e viču

lj

udi,

sa

mo

pone

kad

netk

o m

alo

više

po

­di

gne

glas

. Tk

o je

ug

odni

ji

sugo

vorn

ik

—

?ene

ili

m

uška

rci.

Pa

, že

ne..

. ip

ak

su

prip

adni

ce

njež

nije

g sp

ola.

N

e,

nisu

uo

pće

dosa

dne.

Dap

ače,

zna

ju b

iti v

rlo

fine

i ug

odne

...

...

Hal

o, m

olim

? O

vdje

je

»Buj

e-ex

port

...

Ruža

Mat

ticc

hio

13

HašeračunalooduševiloTita

U povodu 30. obljetnice sjedinjenja Istre sa mati-com Hrvatskom i Jugosla-vijom, tada sekretar općin-skog komiteta SK Bujšti-ne Luci j an Benolić predao je na Brionima 27. rujna 1973. godine predsjedniku Titu džepno elektroničko računale »Digitrona« tip »db-801« u ime naroda Buj-štine. Lucijan Benolić bio je tada predstavnik Buj-štine u delegaciji koja je posjetila druga Tita, koji je — kako je pisalo u »Na-šim stazama« 8. listopada 1973. — bio oduševljen o- vim našim proizvodom ta-da novim na tržištu.

Bujština i sjedinjenjeNarod Istre, Slovenskog primorja. Rijeke, Za-

dra i hrvatskih otoka veličanstveno je i dostojno 30. rujna 1973. proslavio 30. obljetnicu svog sje-dinjenja s maticom zemljom, s Jugoslavijom. Či-tav niz manifestacija posvećenih obljetnici zavr-šio se zborom naroda kakav se ne pamti u Bu-jama, a kojem je prisustvovalo oko 40 tisuća lju-di. Zboru su prisustvovali — osim preživjelih su-dionika rujanskih događaja 1943. godine u Pazinu — izaslanik predsjednika Republike dr. Vladimir Bakarić, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ Mitja Ribičić, predsjednik Savezne skupštine Mi- jalko Todorović, savezni sekretar za narodnu ob-ranu Nikola Ljubičić, predsjednik Vijeća naroda Savezne skupštine Mika Špiljak, član Predsjedni-

štva SFRJ Milan Mišković, predsjednik CK SKH Milka Planine, sekretar Izvršnog komiteta SKH Josip Vrhovec i drugi visoki gosti.

Prigodni govor održao je dr. Vladimir Baka-rić, a nakon toga je predsjedniku Titu upućeno pozdravno pismo kojega je prisutnima pročitao Živko Rakovac.

U povodu svečanosti dr. Ivo Margan pustio je u promet novu asfaltiranu saobraćajnicu Bu-je — Oprtalj.

Na fotografijama (snimio Krešimir Čuturilo) :su sudionici proslave za vrijeme zbora te dr. Ba- karić za vrijeme govora.

»Naše staze«, 8. listopada 1973.

9

0)0

0 KO

Posje

tili s

u nas

Buje

, »B

uje

expo

rt«,

a

kasn

ije

pose

bno

i na

š O

OU

R

»Dig

itron

« če

sto

su

bili

posj

ećiv

ani,

je

r je

bu

jsko

»p

rivre

dno

čudo

« iz

aziv

alo

i zn

atiž

elju

no

vi-

nara

, i

zani

man

je

učen

ika,

i

posj

ete

sura

dnik

a,

posl

ovni

h pa

rtner

a ka

o i

drug

ih

gost

iju,

međ

u ko

jima

isu

vrlo

br

ojni

—

št

o je

ra

zum

ljivo

—

bi

li i

druš

tven

o-po

Litič

ki

radn

ici

i ru

kovo

dioc

i. Ta

ko

se

naša

or

gani

zaci

ja,

a po

-se

bno

i »D

igitr

on«

dana

s za

ista

m

ože

pohv

aliti

da

je

če

sto

bila

do

mać

in

viso

kim

go

stim

a m

eđu

kojim

a su

sreć

emo

i im

ena

kao

što

su:

Vlad

imir

8a

- ka

rić,

M

ilka

Plan

ine,

Pe

tar

Flek

ović

, Jo

sip

Vrho

vec,

Ja

kov

Blaž

ević

, D

ušan

D

rago

sava

c,

Mik

a Šp

il ja

k,

Emil

Ludv

iger

, D

rago

Vl

ahin

ić,

Josi

p H

rvat

in,

Nik

ola

Ljub

ičić

i

Ema

Der

ossi

-Bje

laja

c i

mno

gi

drug

i. J^

sno

je

da

smo

se

tim

pono

sili

i da

su

na

m

već

i nj

ihov

i do

lasc

i zn

atno

po

mog

li u

razv

oju

naše

or

gani

zaci

je

—

razm

jenj

ival

a su

se

m

išlje

nja

d pr

onal

ažen

i su

nači

ni

da

b>se

po

boljš

ali

uvje

ti ra

da,

pose

bno

iz

onih

da

na

kad

je

»Dig

itron

« jo

š ra

dio

u st

aroj

, ad

aptir

anoj

zgr

adi v

atro

gasn

og d

oma.

Zbog

to

ga

smo

u ov

om

trenu

tku

slav

lja

i ob

iljež

avan

ja

prot

eklih

de

set

godi

na

odluči

li ob

javi

ti ov

aj

foto

-dok

umer

ut

vrem

ena

i u

znak

sj

ećan

ja

i u

znak

paž

nje.

Glas

Buj

štine

Na

pret

kong

resn

om

zbor

u od

ržan

om

5.

travn

ja

1974

. u

Buj

ama,

i

u po

vodu

ož

ivje

-lih

ire

dent

istič

kih

nast

ojan

ja

usm

jere

nih

k na

šoj

zem

lji

proč

itan

je

i up

ućen

br

zoja

v pr

edsj

edni

ku T

itu u

koj

em se

kaž

e:»S

tr

ga

u Bu

jam

a na

ko

jem

st

e Vi

dr

uže

Tito

pr

ije

dvad

eset

go

dina

ok

uplj

enim

gr

a­đa

nim

a Bu

jšti

ne

održ

ali

neza

bora

vni

govo

r i

koji

tr

g od

ta

da

nosi

Va

še

ime

—

kom

uni­

sti

i sv

i ra

dni

ljud

i op

ćine

Bu

je

okup

ljen

i na

pr

etko

ngre

snom

zb

oru

prid

ružu

ju

se

jed­

nodu

šnom

pr

otes

tu

naro

da

i na

rodn

osti

ši­

rom

Ju

gdos

lavi

je,

a u

povo

du

zaht

jeva

ta

li­ja

nske

vl

ade

za

revi

zijo

m

gran

ica.

H

rvat

i i

Talij

ani

ovog

po

druč

ja

oštr

o os

uđuj

u po

stup

­ke

ta

lijan

ske

vlad

e ko

ja

je

i ov

om

prili

kom

do

kaza

la d

a je

obo

jena

ired

enti

stič

kim

i re

-

vanš

ističk

im

nam

jera

ma,

a

koje

su

u

su­

prot

nost

i ve

likog

di

jela

ta

lijan

skog

na

roda

s

koji

m

i m

i na

ov

om

podr

učju

di

jelim

o is

kre­

ne n

amje

re z

a m

ir i

sura

dnju

.

Mi

smo

druž

e Ti

to

uvij

ek

bili

uz

Vas

i uz

Va

s će

mo

doži

votn

o os

tati

ka

o bo

rci

za

oži-

vo

tvor

enje

Va

še?

kurs

a za

crta

lo

g u

Pism

u i

u Pl

atfo

rmi z

a iO

. ko

ngre

s SK

J.

Prep

oruč

ujem

o Va

m

da

i ov

om

prili

kom

bu

dete

en

ergičn

i u

odba

civa

nju

svak

e in

si­

nuac

ije

i pr

eten

zije

na

na

š te

rito

rij

a m

i će­

mo,

ak

o us

treb

a,

na

Vaš

pozi

v sv

ojim

ti

jeli­

ma

stup

iti

u ob

ranu

in

tegr

itet

a na

šeg

pod­

ručj

a,

zado

jeni

su

štin

om

vaše

pa

role

»T

uđe

neće

mo

— s

voje

ned

amo«

!

U

Peta obljetnicaOvako je bilo u vrijeme proslave pete obljetnice postojanja

»Buje-exporta«, odnosno za vrijeme svečane sjednice u dvorani Narodnog sveučilišta u Bujama. Na fotografijama su radno predsjedništvo i sudionici svečanosti. Pa, pokušajte se prepo-znati. Ne zaboravite, bili ste pet godina mlađi!

Počelo je...Počelo je. Najprije izgradnja »Digitrona II«, odnosno nove

tvornice, a zatim i otvorenje nove upravne zgrade i hale u kojoj je 4000 četvornih metara radnog prostora za razliku od dotadašnjih 400, koliko je bilo u starom »Digitronu«. Vrijedi se prisjetiti.

Stanovi»Buje-export« je uvijek vodio računa o stanovima za svoje

radnike. Rješavajući prve stambene probleme ova je zgrada u ulici Vladimira Gortana učinila pionirski korak u kasniju izgradnju.

12

0 radu Tvorničkog sekretarijata SUH „Buje-exporta" Ivan Štiglić, do nedavno sekretar ovog organa

Vera Kesner, najmlađa radnica:

Steći ću iskustvoBiti sedam mjeseci u »Digitronu« i što

reći? Mnogo i ništa. Radovati se zaposle-nju, osjetiti zajedništvo udruženog rada, i ovom prilikom slaviti desetogodišnji ju-bilej poduzeća. Razdoblje kratko i dugo. Kako se uostalom uzme i /shvati.

VERA KESNER. Sedamnaest joj je (nepunih) godina tek. Mladost. Sedam mjeseci u »Digitronu«. Privikavanje na radne obveze.

— Snašla sam se. S vremenom ću ste­ći i potrebno iskustvo. Radnici su ovdje dobri. Pomažu mi i upućuju me. Sve će doći naknadno. I bolji osobni dohodak po novom samoupravnom sporazumu. Zasad ne namjeravam dalje ići u školu. Završi­la sam osmogodišnju. Ranije sam sezon­ski radila u »Istraturistu« u Umagu. Sa­znala sam da ovdje primaju nove radnike. Javila sam se. I tu sam, dakle.

Najteže u poslu ipak nije sam posao. Rano jutarnje ustajanje da bih iz Orlića kod Oprtlja došla u Buje na posao — najne'.'Mttlnije je. Iza tri opet sam kod kuće. — Ispričala nam je usputno naša najmlađa radnica. R. BURŠIĆ

Najviše pažnje organiziranju

U razdoblju od polovice 1975. go­dine sve do početka prosinca 1977. go­dine sekretar Tvorničkog sekretarijata SKH »Buje-exporta« bio je drug Ivan ŠTIGLIĆ, zaposlen u OOUR-u »Bifix«.

— U vrijeme kad sam ja postao sekretar Konferencije SK našeg podu-zeća zbivale su se najveće promjene za našu organizaciju, ako ne najveće, a ono promjene koje su izazvale najvi-še sukobljavanja i različitih mišljenja. Odvijale su se organizacione promjene u skladu s novim Ustavom, odnosno jačanjem i ostvarivanjem glavne i od-lučujuće uloge osnovne organizacije u- druženog rada. U skladu |s tim promje-nama javljala su se suprotna mišljenja i bilo je potrebno uložiti mnogo napo-ra i snage da se mišljenja i shvaćanja usaglase — opisao je početak svoje funkcije sekretara drug Štiglić.

— U ovom trenutku naša organi-zacija uključuje šest osnovnih organi-

zacija Saveza komunista, »Digitron«, »Bifix«, »Trgovinu«, »Tiskaru«, »Indu|s- trochem« i RZZS i broji oko 120 čla-nova. U skladu s izvršenim promjena-ma, u skladu sa zakonom i jačanjem uloge OOUR-a, a te promjene su po mom mišljenju izazvale najveću aktiv-nost partijske organizacije u povijesti »Buje-exporta«, i rad partijske organi-zacije najaktivniji je u svakom pojedi-nom OOUR-u. Na tim sastancima, koji su se održavali često i bili dobro polsje- ćeni u proteklom razdoblju, najviše se raspravljalo upravo o neposrednim pro-blemima OOUR-a i neriješenim situaci-jama u tim sredinama. U takvoj situa-ciji uloga Tvorničkog sekretarijata, predsjednika i potpredsjednika svela se na ulogu koordinatora između pojedi-nih organizacija.

Nakon toga u razdoblju od 1976. na 1977. godinu naša organizacija se u- ključila u rješavanje kadrovskih pro-blema na razini poduzeća i nastojanji-ma da se pridonese promjeni načina vo-

đenja poslova, gdje mislim da su se postigli dobri rezultati i da smo sada razriješili s tim problemima. U ovom poslijednjem razdoblju našu pažnju i aktivnost smo posvetili najprije ras-pravi oko prednacrta novog Zakona o udruženom radu, a nakon toga i njego-voj praktičnoj primjeni na naš konkre-tan slučaj. Vjerujem da će i u nafctu- pajućem razdoblju najveći dio naše ak-tivnosti biti posvećen novom organiza-cijskom prestrojavanju i uklapanju u složenu organizaciju — završio je Ivan Štiglić.

Neda Ćus

Branko Stlpaničić, predsjednik OOSS omladine „Digitrona” o radu ove organizacije

Novo rukovodstvo - preduvjet rada

BRANKO STIPANIĆIĆ(1953.), radi na ispitivanju te­leprintera u OOUR-u »Digit­ron« od 1974. godine, a pred­sjednik je OOSS omladine»Digitrona«.

— Nedavno smo izabrali novo rukovodstvo SSO »Digi- trorm« i time stvorili preduv-

- rad omladine. Naime, staro rukovodstvo

SSO.nije zadovoljavalo radom.

luju i omladiiv: “iz OOUR-ć »Bifix« i »Tiskare«, odnosno oko šezdesetak omladinaca. Na skupštini smo formirali četiri komisije: /.a radne ak-cije.. sport i rekreaciju, kul- turno-zabavnu djelatnost i društveno-političku djelatnost.

Omladinci su po osnivanju u nekoliko navrata uređivali okolinu tvornice. Posebice je aktivna sportsko-rekreativna djelatnost; dvaput mjesečno

omladincima je osigurana ku-glana u Portorožu. Stolni te-nis mogu dvaput tjedno igra-

Namjera nam je osnovati foto-sekciju i radio-klub. Oče-kujemo da će nam ustupiti za te djelatnosti potreban pro-

U planu rada kulturno-za- bavne djelatnosti SSO »Digi-trona« zacrtano je, među osta-lim, praćenje kulturnih zbi-vanja u Jugoslaviji i u općini Buje, uključivanje u amater-sko stvaralaštvo, posebice u djelovanje postojećeg amater-skog kazališta u Bujama, te organiziranje recitala, knji-ževnih večeri i ostalih mani-festacija. Ovdje je također na-glašena potreba povezivanja s Muzičkom omladinom i cent-rom u Grožnjanu.

Komilsija za društveno-poli- tičku djelatnost treba donije-ti plan rada, koji bi se sasto-jao u praćenju društvenopo-

litičkih zbivanja u zemlji općini.

U svim akcijama — nagla­sio je Stipaničić — imamo ve-liku podršku sindikata, Save-za komunista i ostalih uprav-nih organizacija u osnovnoj organizaciji udruženog rada.

Valja istaći da je i SSO bio aktivan i u akcijama proved-be Zakona o udruženom radu, pri donošenju i u raspravi o Samoupravnom dogovoru o raspodjeli i stjecanju dohot-ka i osobnog dohotka. Zapra-vo akcije Saveza socijalistič-ke omladine ne razilaze se s akcijama ostalih društveno- -političkih organizacija u OO-UR-u.

Problem .međutim, predstav lja okupljanje i postizanje za-nimanja omladine. U OOUR-u rade pretežno žene i djevoj-ke koje stanuju u okolici Bu-ja. Prve su vezane uz kuću, obiteljske dužnosti, a ostali uz putovanja. Ima i nezainte-resiranosti. Možda i stoga jer

»Naše istaze« kao oblik in-formiranja i glasilo radne or-ganizacije ispunjavaju svoju zadaću; informiraju o svim oblastima djelovanja u podu-zeću. U njemu se javljaju i omladinci. Mogli bi, jasno, i više. Uostalom, jedan od za-dataka rada SSO jeste i obja-vljivanje radova omladiinaca.

Robert BURŠIĆ

30 godina informiranja u Istri

Krajem prošle godine proslavljena je trideseta obljetnica izlaženja listova u organizacijama udruže-nog rada. Čast da slavi svoj trideseti rođendan i- malo je i informativno gla-silo Istarskih ugljenokopa »Raša« — »RAŠKI RU-DAR«, koji je prvi put iza-šao na svijetlo dana 7. stu-denoga 1947. godine i time započeo tradiciju informi-ranja radnika u Istri, gdje sada izlazi četrdesetak li-stova OUR-a. Na prigodnoj svečanosti, održanoj 16. prosinca 1977. u Labinu, »Raškom rudaru«, njego-vom prvom uredniku Šan-, tu Kranjcu i sadašnjem Mirku Kramariću »Glas Is-tre« dodijelio je Zlatne | plakete za uspješno infor-miranje radnika u organi-zaciji udruženog irada kao I i za promicanje samoupra-vnih odnosa. »Vi ste u Is-, tri skromni u isticanju I vaših listova i ogromnog značaja koji oni vrše u po­gledu informiranja radni­ka i razvijanju samouprav- Ijačke i socijalističke svije­sti — rekao je okupljenim novinarima iz cijele Istre Pero Car, predsjednik SU- BNOR-a Hrvatske. |

K. Ć.

14

Dosadašnji urednici o «Našim stazama“ u povodu 50. broja

Milan Rakovac: Krešimir Čuturilo:

»Naše staze« obilježavaju staze »Bu-je-exporta« gotovo već pet godina, ro-đene u vrijeme punog zamaha podu-zeća koje se tih godina već širokim putovima otiskuje u sveukupnost vla-stitog privrednog razvoja, razvoja to-liko značajnog za Bujštinu, Istro, ši-ru društvenu zajednicu.

Razumilje se, pet godina nije samo po sebi veliko razdoblje u životu jed-nog glasila, ali je od iznimne važno-sti ako se ono sagleda u sklopu hi-storijata radnog kolektiva. Upravo u tome smatram, leži bit ovog skrom-nog jubileja »Naših staza« — što je jedan poletni, mladi kolektiv od sa-mih svojih dječjih koraka, ukupno u- zevši, opredijelio da pred privredne ne zapostavlja ni vlastitu društvenu funkciju. To je značajka koja resi »Buje-export« i inače na mnogim po-ljima društvenog života te je odatle i bilo prirodno da se takve inicijative za pokretanje vlastitog lista odmah i rode i budu realizirane.

Shvaćajući presudan značaj obavi-ještenosti radnih ljudi o svemu što se događa u kolektivu, kao nezaobilaz-nu funkciju samoupravljanja, došlo je do pokretanja »Naših staza«.

Međutim, želio bih reći kajiu riječ i o tome što su predstavljale i kako su funkcionirale »Naše staze« u vrije-me kada sam ih uređivao. Zahvalju-jući odličnoj suradnji s radnim ljudi-ma »Buje-exporta« i onih koji su ra-dili na listu neposredno, ali i drugi-ma, »Naše staze« posjedovale su iz-vjesnu pretencioznost da ne budu tek suhi bilten opterećen službenim to-

nom i sadržajem, već prije svega list, novina, jedno glasilo koje teži boljim rješenjima kroz uspostavljanje tako-zvane povratne opsege, odnosno lanca uzajamnog informiranja. To se u do-broj mjeri i postiglo — jer »Naše sta-ze« nisu nikada vođene u uredu, »ška-rama«, nego je gotovo svaki broj na-stojao kao plod izravne suradnje ve-ćeg broja radnih ljudi, što i jest od primarnog značaja pri uspostavljanju sustava saobraćanija

Od kvantitativno plodnog materija-la, zato, nije ni bilo teško užem re-dakcijskom tijelu i glavnom uredni-ku sačinjavati kvalitativan izbor. I sa-da bih, u ovoj jubilarnoj prigodi, i završio s bitnom mišlju o značaju »Naših staza« u širem značenju nji-hovome. Smatram da se »Naše staze«, bez pretjerivanja mogu, već od prvih njihovih stopa, svrstati u najviši ju-goslavenski razred glasila slične na-mjene, dapače, da svojim kvalitetom, koji je ozbiljno uznapredovao profe-sionalizacijom posila u samom kolek-tivu, izlaze iz kruga takozvanih tvor-ničkih listova, zadovoljavajući i stro- žilje kriterije.

U današnjem svijetu, s privrednog i društvenog stajališta, biti informi-ran zinači — preživjeti, ta pomalo dramatizirana krilatica zacijelo nije daleko od istine, i zato treba čestitati radnim ljudima »Buje-exporta« i re-dakciji »Naših staza« na pravilno oda-branoj stazi suvremenog saobraćaja, želeći da tako, i bolje, bude i nada-lje.

„Čista staza „Naših steza“ I Među najboljim glasilimaInformiranje se u obliku štampanog

lista našlo na početku svojih staza po-četkom travnja 1973. godine, kada je prvi broj »Naših staza« ugledao svi-jetlo dana. Danas kada u petogodiš-njem izlaženju slavimo na neki način jubilarni 50-ti broj lista sjećamo se prvih početaka i pitamo se da li smo ostvarili zamisao da list u punom smislu riječi bude naš, svakog našeg radnika, da to bude naša riječ i odraz naših želja i težnji. Ako smo tu zami-sao ostvarili bit će to redakciji, pri-jašnjim i sadašnjoj, veliko priznanje, a nama svima zajedno veliko zadovolj-

»Naše staze« su se rodile u glavama grupice entuzijasta (Ivan i Mihovil Ro- Vis, Milan Rakovac, Tomica Vuković, Stelio Prodan, Krešimir Čuturilo),koji su uz puno dobre volje u slobod-ne sate radili na uređivanju lista — pisali, tražili suradnike, obilazili Bui- štinu i »Buje-export u potrazi za in-formacijama, snimali i tražili najbolja rješenja za oblikovanje svega sakup-ljenog i prispjelog za list. Prvi tvorci našeg lista, izuzev profesionalnih su-radnika »Glasa Istre«, bez pravog i potrebnog iskustva za posao kojeg su se prihvatili ugodno su iznenadili sve već od prvog trenutka, od izbora i- mena lista, od napisanih prvih reda-ka, naslova i obrađivanih rubrika. Pr-vi broj nije dugo kod čitalaca odga-đan, mnogi su ga čitali jedanput i još jedanput i odložili da ga sačuvaju. U njemu i u narednim brojevima počeli su svi podjednako pronalaziti sebe, svoja prava i obaveze iz udruženog

rada, iz svoje radne i životne sredine 8H i okoline. Tako su se rađali prvi in- » formativni prilozi, koji su obaviješta- H vali, provocirali i pozivali radnika da £ iskoristi sve pozitivnosti i prednosti m informiranja u takvom obliku, ovak- vog oblika kontaktiranja, odnosno ja- H vne tribine uopće. I tada, ne nije bilo ■ poteškoća, mnogo se autora ja\’ljalo S svojim pismima, prijedlozima i napi- H sima. Čitamo tako imena Tomice, Ste- H lia, Mihe, Krešimira, Ante, Lučana, Steve, Živka, Ivana, Vladimira i dru- ™ gih autora, entuzijasta u informira- H nju i pisanju. g|

I potrajalo je to spontano ođušev- | ljenje, a onda je došla kriza. Mnogi ■■ su posustali, ostalo nas je premalo, ? ali začetak informativne službe nije ■ se mogao zatrti. Došao je profesional- ■ ni urednik, »Naše staze« postaju pra- S ve i lijepe novine, kvaliteta napreduje ™ i put je prokrčen do današnjeg pedese- | tog broja lista, našim stazama se kre- na talo do današnjeg uspona, do toga ” da imamo jedno od najboljih glasila I na istarskom poluotoku među četrde- |f| setak njih. Međutim, i pored svega ^ osjeća se da je malo autora radnika, Hj kriza napisa radnika svakako postelji, m Rješenje je jedino u raspodjeli po- S slova i zadataka na planu informira- ™ nja radnika. Odgovorni radnici u po- ■ duzeću trebali bi obavezno davati in- H formativne priloge i podatke listu, 0 što svakako pada u njihove značajne ^ i cijenjene obaveze.

Samoupravljanje kao osnova našeg društvenog sistema zahtjeva najšire sudjelovanje građana i radnika u rješavanju cjelokupnog razvitka naše društvene zajednice kao i svakodnev-nih problema koji se pojavljuju. To isto vrijedi i za radničko samoupravljanje u našim radnim kolektivima. Bez sistemat-skog informiranja nemoguće je sudjelovati u rješavanju zada-taka i donositi odgovarajuće odluke u cilju što boljeg i uspješ-nijeg privređivanja. Predmet interesiranja radnog čovjeka od-ređuje i njegovo pravo da kao proizvođač neposredno upravlja Sredstvima rada i ostvarenim proizvodom. Izborivši takav je-dinstveni položaj u društvu, radni čovjek ima pravo da bude obaviješten ne samo o tome koliki su rezultati njegova stva-ralaštva, nego i kakvi su planovi ,u što se i kako troši višak rada, kakvi su principi raspodjele, kako se reguliraju među-sobna prava, kako se ona poštuju itd.

U toku petogodišnjeg izlaženja našeg informativnog glasi-la, bolje rečeno izlaiskom pedesetog broja »Naših staza«, po-kušali smo odgovoriti na pitanje zašto smo pokrenuli naš in-formativni list. Kakve su danas »Naše staze« i da li su oprav-dale svoje postojanje, pokušavaju odgovoriti radnici »Buje- -exporta« kroz ovu našu malu mini — anketu.

Mini anketa „Naših staza”

0 „Našim stazama”

MARIJA LUKINĆIĆ — »Naše staze« su vrlo in-

formativne i upoznaju nas sa zbivanjima u kolektivu. Najvi-še mi se dopada »Tata Mak-so«, jer se otvoreno piše a lju-di nalaze u tim dogodovština-ma sami sebe, svi događaji su tako blizu nas da mislimo ka-ko se to nama svakodnevno događa. List je sveobuhvatan i radnici informirani o poslo-vanju svog OOUR-a i poduze-ća, jednom riječju dobar i neophodan. Možda nedostaje, po mom mišljenju, malo više humora, poezije i zabavnih strana. Opremljen je tehnički i grafički odlično.

^ JADRANKA POSEDEL •— List je dobar i informati-

van ali bi o nekim temama trebali otvorenije pisati, kao primjer uzimam kazne o ko-

jima se do sada šut jelo, a bi-lo je takvih slučajeva i ranije. Zamjeran i to što se u listu najviše prostora i pažnje po-svećuje »Digitronu«, a ostalim OOUR-ima manje dok se po-sebno malo prati rad i zbiva- n:a u zajedničkim službama. Najviše mi se sviđa »Tata Makso« jer u toj rubrici naj-otvorenije govorimo o našim slabostima i mislim da je to inače najbolja rubrika u listu.

^ KARLA DEDJUSTIN— Ovdje radim od 1974. go-

dine i čitam »Naše staze« iako ne redovito i sve. U njima ima zanimljivih članaka o nama u poduzeću i o Bujštini. Svi-đa mi se »Tata Makso«. Ka-žem, radim dvokratno, ne-mam mnogo vremena za čita-nje, međutim moja petnaesto-godišnja kćerka čita »Naše

^ FRANKO TURINA

pogledam naslove i tako oda-birem za čitanje one teme ko-je me zanimaju. Međutim, mo-ram priznati da sve manje či-tam naš list i da sve manje ima zanimljivosti. To su stva-ri koje uglavnom znamo i o kojima se puno govorilo.

^ IVAN HRVATIN— Po mom mišljenju naš in-

formativni list morao bi češće izlaziti možda nije potrebno da bude u ovakvom obliku i na velikom broju stranica, ali da zato izlazi češće i dono-si nam svježe novosti iz na-

šeg kolektiva. Ovako se deša-va da čitamo o stvarima koje su davno za nama i koje su izgubile na aktualnosti. U o- vom cijelom razdoblju trebalo je više posvetiti pažnje razjaš-njavanju problema oko novog sistema nagrađivanja, trebalo je dati objašnjenja i cijeli pro-ces bi se lakše obavljao. Osim toga trebalo bi biti više tema bližih neposrednim proizvođa-čima. Pojedini ljudi ne žele is-tupiti na raznim skupovima, pa treba otići do njih na nj i; hova radna mjesta i saznati njihove probleme, koji će za-sigurno više zanimati sve naše radnike.

^ BRUNO SUPLINA — Ne čitam puno. Nemam

vremena. U »Našim stazama« pročitam novosti iz poduzeća, sportsku rubriku, odluke or-

gana upravljanja. Mislim da i su novine dobre i da koriste ! svrsi.

-»• JOLANDA MILOS— U cijelini »Naše staze« su

dobre, volim ih čitati, ali bi više trebalo pisati o proble-mima u tvornici.

■»■VIDA FRANCISKOVIĆ— Čitam »Naše staze« od

prvog do posljednjeg slova,

^ JURKO DULČIĆ— Možda je previše izvješ-

taja s detaljnim podacima, a premalo živih tema u »Našim stazama«. Premalo je, bolje re-ći da nema, priloga od strane radnika, a tu smo svi krivci.

ANTE BONETTI— Informacije koje dobiva-

mo putem našeg lista su kori-sne, no nedostatak je kad su one vijesti o onome što se već dogodilo, a što pojedinci već znaju. Malo se govori o do gađajima koji su u toku ili koji se planiraju. Znam, list odnosno tehnologija izrade li-sta je takva da to ne dozvo- ljaya, ali bi o tome trebalo ra-zmisliti.

ANA GAMBOC- »Naše staze« su dobar i

koristan list. Kada to kažem onda u prvom redu mislim na članke koji nas upoznavaju s pravim radnika i o tome kako ih ostvariti. Trebalo bi češće razgovarati s radnicima.

15

Povijest „Buje - exporta” „Naših staza”

na stranicama

Ive Mihovllović:

OVDJE JE JUGOSLAVIJAzato ono kod Trsta nije prava granica. I naravno — taj teritorij treba da se vrati Italiji!

I zato, jer nam je upućen takav izazov, moramo se, eto, baviti i doka-zivanjem da je talijanska teza o suve-renitetu nad »Zonom B« lažna, da Ita-lija nema ni formal no-pravno pravo na to područ je, ko je je po svakom drugom

mnogo važnijem kriteriju naše jugosla-vensko. Dokazati nam nije teško, s pretpostavkom, naravno, da razgovara-mo ili da raspravljamo s nekim razum-nim, sa smislom za logiku i istinu ... ... pisao je Ive Mihovilović u »Našim stazama« 16. travnja 1974. godine, a u povodu tadašnjih teritorijalnih preten-zija talijanske vlade.

Sutrakreće,Bifix‘

Dugo smo ga nosili u svojim planovima. Dvije godine i vi-se. Bio je tvornica bez naziva i kontura. Imao je samo zada-tak da uskoči na konjuktumo područje i popuni mjesto pro-izvoda koje smo uvozili. Bili smo uvjereni da ih možemo proizvoditi ovdje. Zaključili smo da ćemo to i učiniti...

... Stvoreno je novo ime: »Bifix«, bujska industrija lje-pila. Ovaj naziv je možda pre-tenciozan: industrija!

Za ono što će krenuti sutra više bi umjesan bio naziv ra-dionica«.

Desetak radnika i radnica iz- rađivat će dva, tri proizvoda i dva ili tri različita pakovanja, sve to u dosta ograničenim ko-ličinama.

No, to što kreće sutra, u lje-to ove godine, taj »Bifix« to je samo dječak kojem pred-viđamo uspješan razvoj u o- draslog snažnog čovjeka. Ništa

Kad je riječ o pripadnosti sjeve-rozapadne Istre, Koparštiime i Bujštine, moramo upozoriti: prvotnu i najveću važnost ima činjenica da je to područje slovensko i hrvatsko, to jast jugosla-vensko, zato, jer na njem živi većina stanovništva naših narodnosti! I drugi argumenti ili načela koja se moraju po-štivati kad se odlučuje o pripadnosti nekog teritorija (geografska, ekonom-ska, historijska) u prilog su naše teze, našeg prava na taj dio Istre. Uostalom, dobro je poznato kako se je opredije-lio narod Koparštine i Bujštine u vrije-me rata, u borbi za oslobođenje. To je bitno, to je najvažnije. Ali ovih se da-na moramo služiti i nekim formalnim međunarodno-pravnim argumentima. Povod je nota talijanske vlade, koja nam osporava pravo da granicu kod Trsta smatramo pravom i definitivnom granicom, a ne »demarkacionom lini-jom«, pa nam je rečeno i ovo u toj

»Prema navedenim sporazumima, naime, jugoslavenski suverenitet nije nikada proširen na talijansko područje označeno kao Zona B neostvarenog Slobodnog Teritorija Trsta«.

U kratkoj rečenici rečene su izvan-redno važne, a za nas neprihvatljive Stvari, a prevedeno u najobičniji jezik

Koparština i Bujština nisu dio ju-goslavenske države, tu postoji još uvi-jek talijanski suverenitet, to je i da-nas talijanski teritorij, samo privreme-no pod upravom Jugoslavije, pa baš

voje kas-ku sadrži elemente nije zrele veličine.

»Bifixu« predviđamo brzi rast u visinu i širinu. Hranjen sokovima matičnog tla, užim i širim lokalnim resursima, treba osvajati redom sve vi-še i više novih proizvoda i da njima ispuni tržište. Tada ne-će moći stajati u odjelu od 500 četvornih metara. Tisuće će mu trebati. Neće ga zado voljavati desetak ili dvadeset ak radnika s par stručnih lju-di. Imat će ekipe stručnjaka, vlastite razvojne laboratorije, brojna proizvodna odjeljenja, bogate kataloge proizvoda, ne-koliko puta više radnika ...

Mašta ili daljni zadatak?Može biti i jedno i drugo.Neka bude ovo drugo ...

»Naše staze*, 26. travnja 1973.

16

Izračunali smoNakon provedene ankete o

putovanju naših radnika na posao i po završenom poslu kući, došli smo do podataka da redovno putuje svakog da-na 162 radnika. Od toga bro-ja 32 koristi osobni automobil, a ostali javnim sredstvima prijevoza. U jednom danu svi oni pređu 3.066 kilometara, a u toku čitave godine ni manje ni više nego 736.500 kilometa-ra. To je upravo toliko koli-ko je potrebno da se otputu-je na mjesec i vrati natrag na našu planetu. Treba dodati da ovim podacima nisu obuhva-ćena tjedna putovanja radni-ka, koji petkom poslije podne i ponedjeljkom rano ujutro putuju na relacijama: Buje- -Pula, Buje-Rijeka, Buje-Labin i na još nekim drugim ovisno o mjestu stalnog boravka nji-hovih obitelji.

»Naše staze« 10. Iipnjal974.

„Naše staze - boljim stazama SE

Jur debela dva miseca ni bi-lo »Naših staza«. Radi toga se ispričavamo čitaocima i — da-jemo iznimno obilan list ovo-ga puta. Razumije se, time ni-smo nadoknadili prazninu ko-ja je bila. Ne smije se dogo-diti da prođe mjesec dana bez lista.

Zašto se tako dugo nismo pojavili? Odgovor je sasvim jasan — zato što redakcija ni-je djelovala kako treba. Bolje, kazano, nije uopće djelovala u punom sastavu. Divovski dio posla vršila su dva čovjeka — Tomica Vuković (osobito) i Stelio Prodan. Tu i tamo javi-li bi se i drugi pojedinci.

Redakcija, razumije se, dje-luje (a tako će biti i nadalje) volonterski. Za pisanje pak dajemo izvjestan simboličan honorar, kao i za dio uređiva-nja. A kada je o volonterstvu takve vrsti riječ — tada do-brovoljnost svakog čovjeka ponaosob mora biti potpuna. Toga nije dovoljno bilo — ne-tko je previše zauzet poslovi-ma, netko porodicom, netko hobijima, netko društveno-po- litičkim radom, pa je zato i »spadala knjiga na dva slo-

Unatoč svemu, deset broje-va »Naših staza« čine jednu lijepu cjelinu, jedan od najbo-ljih listova radnih organizaci-ja (od njih blizu trideset) ko-je izdaje »Glas Istre«. »Naše staze« u cjelosti su se afirmi-

rale u poduzeću, pa i šire. A zamjerke koje iznosim na rad redakcije (dakle i na vlastiti rad) prije svega se odnose na to da nije dopustivo tako od-govoran posao svaliti na leđa nekolicine voljnih ljudi, a da se ostali pozvani nedovoljno angažiraju.

Jedna, barem, ozbiljnija za-mjerka može se naći i u pla-smanu problematike u listu, poslije ovog početnog perio-da rada —nismo u dovolj-noj mjeri pratili zbivanje u- nutar poduzeća do kojih je ra-dnim ljudima stalo, a to su, primjerice, stalni i pomni iz-vještaji o djelovanju poduze-ća kao cjeline, pojedinih OOUR-a, raznih društveno-po- litičkih organizacija i slično. Mislim da smo to već u ovo-me »debelome« broju lista do-brano nadoknadili, postigli je-dan novi kvalitet, a uvjeren sam da ćemo tu bolest u idu-ćim brojevima potpuno izli-ječiti.

Ovaj je broj velik ne samo po broju stranica, nego i po tome što se prvi put javlja doista primjeran broj autora, što nema samo inicijala T. V. i S. P. Evo, uostalom, spiska tih inicijala: osim »neizbjež-nih« T. V. i S. P. imamo J. S, S. T, V. D, B. L, D. H, T. G. M.D... i nisu ona dvojica (Tomi-ca i Stelio), nekakav viši sta-lež »rukovodilaca«, pa se, eto, javljaju, kako je kritički kaza-

la drugarica Božena za »Naše staze« — pročitat ćete to u o- vom broju — nego samo dva usamljena vuka«. No, vuci nek budu i dalje — usamlje-ni zacijelo neće biti.

Pored ovog iznimno dobrog broja lista, o tome svjedoči i nedavni sastanak rukovodila-ca društveno-političkih organi-zacija »Buje-exporta«, profesi-onalnog urednika i generalnog direktora. Tema je bila — ka-ko unaprijediti »Naše staze«. Zaključci su donijeti, kratki i jasni: spomenuta grupa od sada će voditi brigu o funkci-oniranju redakcije »Naših staza« (i sama u tome djelo-vati), sastajući se svaki prvi tjedan u mjesecu s gotovim materijalom i uređivati broj. Nadalje, svi dijelovi poduzeća koji vode brigu o njegovu sve-obuhvatnom djelovanju od sada će »Našim stazama«, kao radni zadatak to je postavlje-no, dostavljati informacije o tome — kroz dokumente, po-datke, ili gotove tekstove, pre-ma vlastitu nahođenju i mo-gućnostima. I, naposljetku, prevladalo je mišljenje da »Buje-export« treba otvoriti novo radno mjesto-referenta za propagandu koji bi se pro-fesionalno ii o listu starao.

Milan Rakovac »Naše staze«, 31. ožujka 1974.

VELIKI DAN MALE ŠKOLEU školama je običaj i tradicija da kad

se školska godina primakne kraju, učeni-ci i nastavnici održavaju smotru svojifi rezultata. Tako je to i u osnovnoj školi »Milan Šorgo« iz Oprtlja, kojoj je naše poduzeće pokrovitelj.

Bogata smotra, koja se službeno zo-ve proslava Dana škole, svojom raznoliko-šću, bogatim i kvalitetnim programom nije samo nas oduševila. Sve ono što smo vidjeli i doživljeli tog dana u Oprtlju, os-tat će dugo u sjećanju.

Pjesme praćene frulama i harmoni-kom, brojne recitacije, domaća btasida,

ritmičke igre, sportski nastupi, uz sudje-lovanje sviju, od onih što se tek pripre-maju za školu, pa do onih koji je napu-štaju, dali su nam na znanje da se u ovoj školi marljivo d s mnogo samoprijegora radi na odgoju mladih.

I onda kad smo kasno u noći, opro-stivši se od simpatičnog kolektiva, kre-nuli iz Oprtlja nametnuo nam se samo jedan osjećaj:

— Kako da ne budemo zadovoljni, kad će sutra ova mladost biti dio našeg kolektiva.

»Naše staze«, 10. lipnja 1974.

�����* 'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k

Nakon munjevitog uspjeha mladog bujskog poduzeća

„Buje - export“ zakupljuje Grožnjan • T

I Napis koji donosimo objavljen je u »Glasu Istre• )I 23. svibnja 1969. godine, a bio jc jedan od prvih članaka <

< u kojima se spominje »Buje-export«, pa je i to jedan |I od razloga što ga — uz činjenicu da je zaista zanimljiv l

I — objavljujemo. Nakon ovog napisa u »Glasu Istre« po- 1 | , stupyxo je uslijedila invazija novinara koji su pisali o i

( »privrednom čudu Bujštine, posebno nakon pojave »Di- ! ,1 gitrona«. 1 .

^ -'k'k'k

1 Najmlađa radna organizacija u općini Buje, osnova- ’ , I na prije nešto više od godinu dana, ostvaruje najveću ( ,

I akumulaciju, ima najbogatije fondove, najviši prosjek <* . osobnih dohodaka (2200 dinara) i najbolju kvalifikacionu ( 1 i strukturu (od 28 zaposlenih, 21 ima visoku školsku spre- (I mu, ostali višu, srednju i nižu). II Uvozno-izvozno poduzeće »Buje-export« priprema svo- , 1

I joj općini dva ugodna iznenađenja s primarnom željom i ,1 da vrati svom osnivaču dug. <> — Nakon rasformiran ja poduzeća »Agroimpeks« 1962. <I godine, općina Buje je počela privredno propadati. Neka , 1

I vanjska poduzeća su tu otvarala svoje filijale u kojima | 1 su zapošljavali ljude sa svog područja i dohodak dijelili 1 i kod sebe, tako da Buje od tog nije imalo koristi. Kad je , 1

I 1966. godine izašao zakon koji omogućuje formiranje iz- I i vozno-uvoznih poduzeća ovakve vrste, počeli smo razmiš- 1 , j ljati da bi za nas ovo moglo biti povoljno s obzirom na i

i blizinu granice. U siječnju 1968. godine općinska skup- 1 I ština je osnovala poduzeće koje je evo već u prvoj pro- i i bnoj godini ostvarilo milijun iinara ostatka dohotka — •

i kaže direktor »Buje-exporta« Ivan Rovis. | 1, 1 — Bavimo se uvozom i izvozom u malograničnom

i prometu (tekstil, metaloelekiro proizvodi, drvo, poljopri- 1 1 ! vredni proizvodi: meso i stoka) pri čemu želimo naroči- i I to mjesto dati istarskoj pri\ redi koja dosad ni|e imala I

f svog servisera — kaže dalje direktor Rovis. 1 .1 ! U kratkom vremenu postojanja »Buje-export« je ot- l I vorio predstavništva u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu a , 1 I I nedavno je podnio zahtjev za otvaranje svoje firme u Tr- i

I — Da bi se što brže svi zaposleni u poduzeću ospo- ( 1, 1 sobili za efektivan i studiozan rad, što je uvjet našeg po- , i stojanja, stalno se usavršavamo kroz tjedne tečajevee za .1

I sve članove radnog kolektiva bez obzira na fakultetske |, diplome. Sad, na primjer, svi uče po dva strana jezika. i

Uostalom, rezultati ovakvog rada već su očiti >Bu- (1 ! je-export« u zajednici sa organizacijom »Međunarodna \I muzička omladina« ove godine zakupljuje Grožnjan i pre I , 1 tvara ga u međunarodni muzičko-umjetnički centar mln (

) dih. I1 i U prvom planu je asfalt iranje sedam kilometara ce- 1 ,I ste do Grožnjana, osposobi java nje ugostiteljskih ii 1 kata za 300 gostiju i ni/a dvorana za muziciranje, kreira- , •

i nje i školovanje muzičkih kadrova. i1 . Sekretar organizacije »Muzičke omladine« iz Kopen- <, 1 hagena posjetio je Grožnjan i oduševio se ovim objektom i

i tipične istarske arhitekture. i1 ( Akcija uređenja Grožnjana, grada hotela i grada u- 'I mjetnika, je u toku. Stručnjaci konzervatorskog zavoda ,* Hrvatske rade na projektu, a »Buje-export« traži izvo- i i đače radova. U radove, koji će završiti u 1969. godini, u- 1 (

I ložit će se oko sedam milijuna dinara. i, 1 Iduću sezonu Grožnjan će dočekati spreman. No, na ( 1

I tome, to se neće stati. Grožnjan, kako kažu u Buje-ex- (< portu«, mora postati prva turistička meta, a za to još II 1 treba mnogo novaca. , 1

i — Cijene će u ovim objektima biti niske (samo cije- i’ na koštanja) pošto se radi uglavnom o ( mladini. Mi tu 1 I nećemo gotovo ništa zarađivati, ali želimo društvu ba- | 1 , 1 rem dijelom vratiti ono što se trgovinom preljeva Iz > i privrede u naše fondove, a prvenstveno želimo pomoći ' ]

• našoj općini koja je mala i nerazvijena — ističe direktor I I 1 Rovis. ^ i 1

i Druga akcija koje se je prihvatio »Buje-export« je >izgradnja motela u Bujama u tipičnom istarskom stilu i

i s isključivo istarskim specijalitetima. Gradnja će poče- , 1 \ ti ove godine i koštat će 5 milijuna dinara. Ovo će sigur- »

! no biti jedinstven objekat ove vrste u Istri. <Orijentaciju bujskog uvozno-izvoznog poduzeća na <

1 turizam treba pozdraviti, jer budućnost ove općine si- 1 I gurao leži u turizmu i dobro je što je to na vrijeme uo- , čeno. I

i Ag. ZADRAVEC

» D B - fPrigodom boravka sovjet-

skog premijera Alekseja Ko- sigina u našoj zemlji, po iz-boru »Energoinvesta« iz Sara-jeva, kao poklon cijenjenom gostu uručeno je pet digitro- novih računala »đb-801«. Još jedno lijepo priznanje našem »mini-proizvodu«, njegovimstvaraocima, svima nama.

. . . I B A K A R IĆUPrilikom posjete delegaci-

je koja je sudjelovala na cen-tralnoj proslavi 30. obljetnice priključenja Istre matici ze-mlji u Bujama i posjete na-šoj tvornici »Digitron«, izasla-niku pokrovitelja proslave predsjednika Tita i predsjed-nika centralnog odbora za proslavu dr Vladimiru Baka- riču predan je u znak pažnje i zahvalnosti naš »db-801«. »Naše staze«, 8. listopada 1973.

PRVA NAGRADA

»Naše staze« — 24. prosinca 1974.

Iz„Našihstaza”:

Naš stalni suradnik karikaturist Vinko Kalčlć poslao nam je svoj prilog svečanom broju na temu raspodjele prema radu

JESTE LI ZNALI?• Da se u polukrugu od 500 kilometara od Buja i ci-

jele Istre nalazi šest evropskih zemalja — Mađarska, Aus-trija, čehoslovačka, SR Njemačka, Švicarska i Italija. Takva blizina, uz odgovarajuće prometnice, pruža vrlo pogodne mogućnosti turističkog predviđanja ljeti i u druga godišnja doba.

• Da je nekoć od Trsta do Poreča preko Bujštine prolazila uskotračna željeznička pruga u dužini od 123 kilometra. Izgrađena je 1902. godine za 15 milijuna aus-trijskih kruna radi lakšeg izvoza boksita iz Istre, istar-skih vina i drugih poljoprivrednih dobara. Služeći izvo-zu vina pruga se zvala vinogradarski ili vinski put. Ima-la je 26 stanica, na mnogo mjesta prolazila je kroz sa-me vinograde. Vožnja od Poreča do Trsta trajala je se-dam sati. Uskotračna željeznica ovim dijelom Istre bila je u prometu do 1935. godine. Razrušeni nasipi pruge još i danas se zamjećuju u Motovunu, Oprtlju, Završnju, Grožnjanu, Bujama i Kaldaniji.

• Da se u Grožnjanu, gradiću desetak kilometara u- daljenom od Buja, sastajalištu muzičke omladine svijeta sačuvala kuća u kojoj se nalazila najstarija kovačnica u Istri. Osnovana je u 14. stoljeću i prelazeći od oca na sina još je donedavno bila otvorena, obavljajući razne kovačke poslove.

• Da se u mnogim istarskim kućama, pa tako i di-ljem Bujštine, i dandanas upotrebljavaju razne posude zvane ZARA i TERA CREDA od vatrostalne gline. Posu-de STERIOL i STAPA izdubljuju se iz kamena. Gotovo 370 godina u upotrebi je, iako još vrlo rijetko, i kamena posuda, takozvana PILA, za čuvanje maslinova ulja. Ona se može vidjeti u Grožnjanu i Momjanu.

# Da se blato iz Kaneda na ušću rijeke Dragonje koristilo za liječenje reume i drugih kostobolja. Poznato je da su u prošlosti ovo blato vadili i prenosili ga u Por-torož, kao i da su bogatiji pojedinci samoinicijativno o- vaj mulj pakovali u kofere i odnosili ga čak do Beča i tako kod kuće nastavljali liječenje.

• Da je Zrenj, manje mjestance na gornjoj Bujštini, bilo poznato po čuvenim tkalcima i krojačima. Tim za-natima bavile su se gotovo sve obitelji. Međutim, u no-vije doba tkalaca je posve nestalo, dok su se krojači održali sve do danas.

• Da Brtonigla, omanje mjesto kraj Buja, iako uda-ljeno šest kilometara od mora ima svoje sportsko dru-štvo za podvodni ribolov, koje okuplja brojne članove i uspješno djeluje dugi niz godina.

• Da stanovnici Bujštine mnogo drže do muzike. Ne-kada je svako malo veće mjestance imalo svoju limenu glazbu, a neko i po dvije. Do danas su se održale lime-ne glazbe jedino u selu Marušići u općini Buje i u Babi- ćima nedaleko Umaga. Međutim, svako selo pa i mnogi zaseoci imaju svoje svirače »gunce«. U sastavu: violina, kontrabas i harmonika triestinka, svirači — gunci razve-seljavaju mještane na tradicionalnim svečanostima što ih zovu samanj i u svim drugim prigodama.

# Da pored Općinskog etnografskog muzeja u Buja-ma postoji i isto takav muzej u Završju. Tamošnji go-stioničar Anton Flego dugogodišnjim radom sakupio je brojne eksponate i izložio ih je u posebno uređenoj ku-

• Da su bujski kamen upotrijebili mnogi graditelji širom svijeta. Kod nas u zemlji tim kamenom obložena je zgrada Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu, monu-mentalne građevine kazališta u Velenju i pošte u Nišu. Zbog svoje ljepote i kvalitete bujski kamen našao se i na nekim zgradama u Veneciji i Beču, pa čak i u New Yorku.

# Da su radnici kamenoloma u Plovaniji, nedaleko Buja otkrili spilju s prekrasnim koraljnim sigama koje su mnogo ljepše od uobičajenih stalagmita i stalaktita. U spilji su nađeni ostaci kostura izumrlih životinja.

»Naše staze«, 27. prosinca 1973.

18

mse stazeL I S T P O D U Z EĆA » B U J E - E X P O R T <

IZ GOVORA D2EMALA BIJE DICA ODRŽANOG U POVQ DU PROSLAVE 30. OBLJET NICE 43. ISTARSKE DIVI ZIJE

Značajnauloga

„Digitrona“U povodu proslave 30. ob-

ljetnice 43. Istarske divizije, u Puli je govorio D2EMAL BIJEDIĆ, predsjednik Savez-

og izvršnog vijeća. Govoreći dinamičnom privrednom

razvoju Jugoslavije, Džemal Bijedić je naglasio da je Istra doživjela golem društveno-e- konomski preobražaj zahva-ljujući u prvom redu razvoju industrije i turizma. Pred-sjednik SIV-a dalje je rekao:

— Osiri »Uljanika«, koji je ooslao jedno od vodećih ju-goslavenskih brodogradilišta svjetskog renomea, kao i tra-dicionalne proizvodnje neme- tala, tekstila i prerade poljo-

rivrednih proizvoda, u Istri ’ razvijaju i nove industrij-

ske djelatnosti, među kojima i najmodernija proizvodnja računskih strojeva i drugih elektronskih aparata ...

Iako nije imenovao, očito je da je Džemal Bijedić alu-dirao na naš »Digitron«, čime je odao priznanje našem po-duzeću i našim radnicima po-tvrđujući prodor »Digitrona« u jugoslavensku privredu.

„Buje“-export“

je i ove godine

izlagao na 93.

međunarodnom

jesenskom

zagrebačkom

velesajmu

USPJEŠAN NASTUP* Visoki gosti koji su prisustvovali otvorenju obišli su paviljone — između ostalih posjetili su i izložbeni prostor našeg poduzeća

Naše poduzeće je i ove, kao i dosadašnjih godina, našlo svoje mjesto među tisućama izlagača iz 54 zemlje svijeta (uključujući Jugoslaviju) koje su izlagale na jesenskom Zagrebačkom velesaj-mu od 12. do 22. rujna. Na dva izložbena prostora u paviljonima 8 A i 36 A izlagali su svi proiz-vodni OOUR-i »Buje-exporta«. Mnogobrojni razgovori, dogovori i ugovori našeg poduzeća i zain-teresiranih stranaka, odnosno kupaca, više su nego dobrodošli u razvoju i propogandi.

Svečanom otvorenju Velesaj-ma prisustvovali su mnogobroj-ni visoki gosti iz zemlje i ino-zemstva. Među njima bili su i DŽEMAL BIJEDIC, JURE BI- LIĆ, JAKOV BLA2EVIC, MILKA PLANINC, dr IVO PERISIN, dr JAKOV SIROTKOVIĆ, dr DU-ŠAN DRAGOSAVAC, JOSIP VR- HOVEC, DRAGUTIM PLAŠĆ, VLADO PODUPSKI, predstavnici DIPLOMATSKO KONZULAR-NOG KORA i drugi.

Otvarajući ovu privrednu ma-nifestaciju dr BERISLAV ŠE-

FER, potpredsjednik SIV-a, kao je, među ostalim, da je ju-goslavenska privreda, unatoč i škoćama u međunarodnim eko-nomskim odnosima (porast ci. na, inflacija itd.), postigla zr čajne rezultate u povećanju dustrijske i poljoprivredne pi izvodnje, produktivnosti, potro-šnje i zaposlenosti. On je glasio da je to jedan od prvih uspjeha koje daje samoupravno udruženi rad.

U pozdravnoj riječi generalni direktor Zagrebačkog velesajma

istakao je, među ostalim, i to da je jugoslavenska privreda na Velesajmu ponudila mnogo vrlo kvalitetnih proizvoda. On je oci-jenio da je to posljedica novih odnosa u našoj samoupravnoj privredi koji su zasnovani na novom Ustavu.

Nakon otvaranja visoki gosti su sa zanimanjem razgledali iz-loške domaćih i stranih izlagača. Naš fotoreporter snimio ih je upravo u trenutku kad su raz-gledali izloške našeg poduzeća.

„Digitron“ proizveo džepni računar — ,,db 1000“

Novi računar - novi uspjeh

Početkom mjeseca rujna radni ko-lektiv »Digitrona« upotpunio je svoj program novim proizvodom. To je ra-čunar iz grupe popularnih »minija« ko-ji se odlikuje vrlo uspjelim designom, malim dimenzijama, povećanim brojem mjesta na ekranu i malom težinom od svega 0,090 kp.

Novi je proizvod nazvan »db 1000« po ustaljenoj shemi gdje prva dva broja znače broj mjesta (10), treći broj je memorija (0), a četvrti je broj broj tipa (nulti tip tj. prvi te serije).

Dimenzije računar a su 140 x 58 x 10 milimetara (debljina samo 1 cm!), tako da ga budući vlasnik neće ni osjetiti u džepu košulje ili džepu kaputa. Po-većani kapacitet ekrana za dva mjesta

u odnosu na seriju »800« omogućava direktno čitanje milijardi to jest do 9.999,999,999 ako se radi o cijelom bro-ju. Decimalni broj može imati maksi-malno devet decimalnih mjesta koja se određuju i automatski. Računar »db 1000« može zbrajati, oduzimati, mno-žiti i dijeliti, a također osigurava lan-čani račun, račun s konstantom, po- tenciranje, postotni račun i indirektno računanje korijena.

Računar radi s četiri baterije. Kom-plet sadrži »db 1000« računar, odgova-rajuću zaštitnu navlaku (crnu), adap-ter 220 V / 4,8 V = i uputstvo za ru-kovanje.

Cijena računara, kompletnog s adap- terom, utvrđena je na 245.000 starih di-

� I. Rovis: „Oče-kuju nas novi zadaci“

� Osobni dohoci sa štedne knji- žice

� Povećana vri-jednost boda u „Digitronu“

Povećana vrijednost boda za obra­čun osobnih dohodaka u „Digitronu“

Sa 1,25 na 1,50OOUR-a 11 članova, a u Rad-

nički savjet poduzeća 7 člano-

• U OOUR »Zajedničke služ-be« izabrat će se 14. listopada u Radnički savjet OOUR-a 9 članova između slijedećih kan-didata :

BELUSlC ORNELA, BEM- BlC MARIJA, BATOS DRA-GAN, LAGANIŠ FABIO, RO-VIS MIHOVIL, KALAC IVAN, ACQUAVITA INES, MONAS MIRA, BRALA MARIJAN, BERClĆ GRACIJELA, MALI-ŠA STANKO.

U Radnički savjet poduzeća izabrat će se 7 članova između ovih kandidata:

BELUŠIĆ ORNELA, ŠKR-GULJA MIRA. MONAS MIRA, KALAC IVAN, JERKOV NI- KOLETA, ROVIS MIHOVIL, ACQUAVITA LUCIO I JURlC JASMINKA.

Nakon glasanja u onovnim organizacijama udruženog ra-da konstmirat će se organi u- pravljanja i započeti sa radom u novom sastavu polovinom li-stopada 1974. godine.

U toku su izbori za organe upravljanja

OD LISTOPADANOVI SASTAV

Nakon odluke Radničkog sa-vjeta poduzeća da se, zbog pre-stanka mandata članovima svih radničkih savjeta u poduzeću, raspišu izbori započele su iz-borne radnje u svim osnovnim organizacijama udruženog ra-da.

U osnovnoj organizaciji ud-ruženog rada »Digitron« glasa-nje je završeno već 25. rujna, te su izabrani članovi Radnič-kog savjeta OOUR-a »Digit-ron« kao i članovi Radničkog savjeta poduzeća. Isto tako, taj-nim glasanjem, izabran je Od-bor samoupravne radničke kon-trole OOUR-a i član-delegat za Odbor samoupravne radničke kontrole. U drugim osnovnim organizacijama izvršena je kandidatura za radničke savje-te.

• Rezultati glasanja u OOUR»DIGITRON«:

U Radnički savjet OOUR-aizabrani su: BONACA MARI-JA (145), ClRKOTA DINO (162) DERAN SONJA (148), HRNClC IVICA (173), JANlC STANKO (181), JARAN MARIJAN (158), KALABOTA BOZO (151), KROZlLA SARA (137), MAR- TIC MATI JA (155), METIKOS ZlVKO (171), RADEŠIC ALI- DA (134), RIBARIC ANTON (205), TOMLJENOVIC MARI-JAN (156).

U Radnički savjet poduzeća izabrani su: BAClC JAKOV(127), BASTIJANIC BRANKO (187). DULClC JURKO (132), JANIĆ STANKO (171), RADE- ClC BORIS (114), ŠTRBAC BRANKO (132), TOMLJENO-VIC MARIJAN (152).

U Odbor samoupravne rad-ničke kontrole OOUR-a izabra-ni su: METIKOS ZlVKO (185), FERlC BORIS (191). SPREMO SAVO (194), STIPANlClC BRANKO (191), ŠTRBAC BRANKO (191).

Za člana-delegata Odbora sa-moupravne radničke kontrole izabran je: TOMLJENOVICMARIJAN (199).

• U OOUR »BIFIX« kandi-dirani su za članove-delegate Radničkog savjeta poduzeća:

STIGLElC IVAN, NOVICKI VIKTORIJA, KMET ALDO, MEDVED JADRANKA. FE- RENClC RATKO, VIŽINTIN ATILIO, GERMIN TITO. KOZ- LOVlC ALOJZ i KOZLOVIĆ MARIJAN. Od predloženih kandidata izabrat će se 7 čla-

• U OOUR »Industrochem«predloženi su za Radnički sa-vjet OOUR-a:

MAZUR DUBRAVKO. MIR- KOVlC GORDA NA, BUDlC I- VAN, BULJIĆ HAMID. BUZ- DON GRGO. KOVAClĆ MI- HAEL. SALIĆ SAFRET, ŠE- BAL-T TV AN. ALEKSIC NADA, RLACrO.T^VTĆ MIL.TENKO. BI CTĆ NFDEL.TKO. BURSiC DI-NO. DOLTNSEK VLAST A, GRABAR REMTGTO. HORVA- TT^ LADTSLAV. JARAMAZO- VTC TVAN. KAPFTANOVTC HA«5AN KVARANTA JOSTP. MARACiC JOSTP. MILCTTA AT.no. MTKATOVTC FATTO, MTNT^ DRAGOLJUB. MTTM- fFHATf*! ZUHDTTA. PO^OVTC KA/7TT\/TTR. RAATKOVTC MI-LJA mt c o RAGUZ STO JAN i ZOVKO IVAN.

Za Radnički savjet nođuze^a:MA'ZTTR DTT-PRAVTCO. SU- MONJA TEODOR. P.A ClC AN-

Jedan od najvažnijih zaključaka sa 14. sjednice Rad-ničkog savjeta OOUR-a »Digitron« održane 2. rujna o.g. jest prihvaćanje dogovora Odbora za poslovnu koordina-ciju o osnivanju radne grupe koja je imala zadatak dati prijedlog načina na koji bi se obavila isplata osobnog dohotka prema rezultatima rada za prvih 6 mjeseci o.g. kao i korekcija boda.

Radna grupa izradila je u nekoliko varijanti svoj pri-jedlog, a na sjednici Odbora za poslovnu koordinaciju, istina s poteškoćama, prihvaćena je druga varijanta tog prijedloga. Predstavnik radne grupe iscrpno je o prijed-logu informirao i Radnički savjet poduzeća.

Zbor radnika OOUR-a »Digitron« prihvatio je u cijelo-sti stav radne grupe u pogledu dohotka po periodičnom obračunu za prvo polugodište o.g. a po spomenutoj drugoj varijanti s tim da se ista varijanta primjeni za raspodjelu dohotka u 3. i 4. kvartalu o.g.

Odlučeno je da se od 1. listopada 1974. poveća vrijed-nost boda za obračun osobnih dohodaka sa 1,25 na 1,50 za OOUR »Digitron« te da se izvrši isplata razlike najkas-nije do 30. rujna o.g.

TE, BANKO GRGO, JARAMA- ZOVIC IVAN, KORMOS IVAN i MIKATOVIC ENIO.• U OOUR »Trgovina i ugo-stiteljstvo« kandidirani su za Radnički savjet OOUR-a:

PERUŠKO MAKSIM, VI- DACH SILVANO, STOJlC PE-TAR, GASPARAC PAVLE, PO- ZARIC SMILJKO, PAPIC BO- ZlDAR. VISKOVIC KLAUDIO, POROPAT KORADO, KOKOT MARIO, JURlC SILVANA, JU- GOVlC ROMAN, DZEBA BE- RISLAV, MARKOVIC MIHAJ-LO, KRAMER ALDO i FRON-TEL NEVIO.

U .istom OOUR kandidirani su za članove Radničkog savje-ta poduzeća:

PERUŠKO MAKSIM, VI- DACH SILVANO, GAŠPARAC PAVLE, POZARIĆ SMILJKO, KOKOT MARIO, MARKEZlC MIHAJLO, DZEBA BERIS- LAV, KRAMER ALDO, FRON-TEL NEVIO i VISKOVIC KLA-UDIO.

Od predloženih kandidata, u skladu s odredbama statuta, i- zabrat će se u Radnički savjet

1 Dr Ludviger 1 u „Digitronu“

I »Digitron« je ugostio još jednog visokog gosta. U toku pro-šlog mjeseca našu tvornicu elektronskih uređaja posjetio je dr I EMIL LUDVIGER, savezni sekretar za vanjsku trgovinu u

B pratnji svog pomoćnika VIĆESLAVA VANIčEKA, zatim BRU-NA NONKOVIĆA, tajnika Privredne komore Rijeka, KAZIMIRA

8DEMARTINIJA i VIKTORA STIPCIĆA, rukovodilaca službi za industriju, odnosno vanjsku trgovinu pri riječkoj komori.

U pratnji generalnog direktora »Buje-exporta« IVAMA RO-

IVISA, direktora »Digitrona« ANTE TOMLJANOVIĆA te LUCI- JANA 2UŽIČA, komercijalnog i BORISA FERIĆA, tehničkog direktora naše tvornice elektronskih uređaja, visoki su gosti

I obišli sve pogone i izrazili zadovoljstvo nakon što su se upoz-nali s poslovanjem i proizvodnjom »Digitrona«. Dr Ludviger nam je po završenom obilasku rekao:

— Moram priznati da sam zaista iznenađen. / uoči dolaska znao sam za goleme uspjehe koje postiže »Buje-export« odnosno »Digitron«, no sad vidim da su ti uspjesi još mnogo, mnogo

I veći. Ne odnosi se to samo na proizvodnju već i na značenje poduzeća za čitav kraj... Treba zaista doći i vidjeti kako tako mladi ljudi i u takvim uvjetima mogu postizati tako vrijedne

I rezultate. Mislim da se zaista moiete ponositi...

2

Neke misli našeg generalnog direk-tora Ive Rovisa o razvojnim pravci-ma našeg poduze-ća

miiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii

Si Danas je »Buje-export« za- 5 pažena privredna organizacija,2 poznata po svom dinamizmu 5 i nezadrživoj ekspanziji, koja E djeluje u sferi proizvodnje E »Bifix«); ugostiteljstva (Grož- 5 njan) i prometa (veletrgovina,£ uvoz, izvoz, reeksport, zastup- E stva a konsignacija). Teritori- 5 jalno djeluje u Bujama (mati-

I SSÄTMS-j SS štetna i nepotrebna.E stavništva (Pula, Rijeka, Za- u današnjoj fazi, kad raz-li greb, Beograd, Ljubljana, Sa- rješavamo infrastrukturu (ma- E rajevo) i vanjsko poduzeće u gistralne pravce cestovnog sa- E Milanu (»Italproduct«). obraća ja) Istre, važno je ima-E Pozitivna društveno-politič- u, vidu .* zadatak stvaranja

•Komunisti u osnovnim organi­

zacijama udruženog rada tre­

baju se zalagati za donošenje

dugoročnih razvojnih programa

zajedničkih |kle, ponijela trgovina. Potreb- # Razvoj no je međutim pomoći ruko- i m fTf t » i vodstvu ovog OOUR-a da se prestroji i preuzme dužnost i zadatak koji mu je namije-njen. O zadacima u sferi pro-

službi, stambene po-

litike i zapošljavanja

rozmvna arustveno-politić- u V1UU / ^uaiaK stvaranja ka situacija u zemlji, posebno yisokoproizvodnih djelatnosti nakon 21. Sjednice, nameće * radi relativne zaostalosti, j

__ nam nove zadatke, a gospo radi bržeg stvaranja repro £ darska kretanja 7. kongres dukfcivne mw<; ~ciarsKa Kretanja /. kongres uulkl,,vuc mou ma cestovnom

SKH kao i zacrtana ekonom- Pravcu Umag — Buje — Ru-ska politika daju nam sasvim — Učka. Time osmišlj određene zadatke za budući mo sutrašnji politički

redni centar Bujštine ■ganizacijama značajni centar u Istri.

vrlo

E udruženog rada trebaju se za- ^a. temelju toga, smatram E lagati za donošenja dugoroč- da bismo trebali usmjeriti E nih razvojnih programa, i na svo,je snage na slijedeći kon- E toj osnovi za sagledavanje du- Sept daljnjeg razvoja poduze-

meta sam ranije govorio i nije —potrebno ponavljati ih. Trenutno Zajedničke službe E

Smatram potrebnim istaći imaju vrlo raznoliku proble- E a trgovina mora biti dio in- matiku i nediferencirana rje- £

tegralne cjeline interesa pro- šenja s refleksijom na cijelo = poduzeće.

Izuzeo bih PTB. Mišljenja 1 sam da bi putem ovog sekto i ra (s neadekvatnim imenom E koje treba promijeniti) uz | određeno prestrojavanje mo 1 gK riješiti i slijedeće: |

Investicioni zahvati skrom- £ niijih dimenzija od »Digitrona i II«, ali značajnijih nego do E sada. Potrebno je proširiti | broj zaposlenih u građevin- | skoj grupi.

Ta ideja se može primijeniti E i na efikasnije rješavanje S stambene problematike koja = je sada vrlo akutna, a sutra § će biti još i više. Ne možemo E zamisliti daljnju ekspanziju E bez građenja novih stanova. E

Treba napraviti studije i E programe poduzeća sa znatno E ekipiranijim visokokvalitet- £ nim kadrom. Ne možemo gra- E diti razvojnu perspektivu na s jednom čovjeku. £

I vrhu poduzeća je potreb- jf no pomoći. Držim da nam je E u ovom trenutku neophodno £

* ............................ potreban jedan pomoćnik gl. iu- Tiirn-1 PTZ^m element izvodnje- Na trgovini je zada- direktora za organizaciju po- E

gornjoj Bujštmi l«k pronalaženja što suvre- (mikro i makro), i je- IUnutar^poduzeća potrebno _1™ SUVENIR« menije tehnologije i tehnološ- dan Pomoćnik koji

Razvoj proizvodnje

E goročne perspektive i međuza- £ visnosti u razvoju pojedinih E dijelova udruženog rada, kako E bi se stvorio ‘proces udruživa- 5 nja rada ii sredstava na glav-I nim pravcima razvoja poduze- # >>DiGlTRON« - je nastao£ Ü tom sklopu je i odluka .ka,° P!<?d za stvaranjem E 7. kongresa SKH: »Centralni '.edn® visokoakumulativne pro- E komitet SKH obavezuju sve lzv?dnje. .koja može sudjelo E komuniste, đa u svrhu opće u mijenjanju ove sredine.E racionalizacije rada i usagla- Je to poznati i renomi-E Šavanja pravaca integralnog £an\ * Proizvođac računara.E razvoja, u osnovnim organiza- stoj* ?adatak izgradnjeE cijama udruženog rada i svim noYe • tvorničke hale za proiz- E složenim oblicima udruženog vodnJu teleprintera. U isto E rada, svim društveno-politič- vrijeme treba stvoriti jak raz- 5 kim zajednicama i komorama, y?jm centar u Bujama kako E pristupa odmah izradi realnih 1 se V k°rak razvijala i pri- E srednjoročnih i dugoročnih prerr!a , i nova proizvodni a u Ej programa razvoja, koji će sa- gram elektronike u općini Bu- E državati sve elemente bržeg 1 sire

E rasta društvenog dohotka...« . Unutai i*_muzeca potreono .V~ —■ mcmje tennoioguje i tehnolco-i U tom sklopu treba imati u t°™ 0°UR-u omogućiti raz- ;P° razumijeva okupljanje fcih rješenja, te apliciraniu u viti isključivo financijskom- vidu i našu^realnost,^lokalitet, iT*** “ t « » , -Ej geopolitičku situaciju, a odat-

le izvuci slijedeće naše zadat- i L k j udovoljava 2minj > ^ ,ke: konkurentnoj sposobnosti na „ J Kao Projzvođaca za Zadatak je njen u isto vri- rat cemo radl ostvarivanja

— Podizanje materijalne ba- tr^tu u van nie- F°se|^no Potrebe tu- jeme da otkupljuje i plasira razvoja još više jačati E= /-e komune, s obzirom na du- n ®. Sn ? ? ~ h ■ !° ,koristan za‘ gotove proizvode u interesu i samouprav>r\e odnose, izgradi- šs gogodišnju nerazvijenost. Va- 9^a| OOUR treba postati sna- hvat i ekonomski atraktivan, duhu DOSDiešavamia i ,.na«Tv» vati ih i usmjeravati na r>ro- =E lja osigurati pravo na rad, ta- ^ zdrav J renomiran pnoiz- Ulaganje neznatno Obrtna * .P°sPJesavanja i unapre- > usmjeravsrn na pro ~= ko da se može zapošljavati pri- vođac ne samo punila već i sredstva u i™™, , anja ProIzvodnog ciklusa lzvodne zadatke i odgovorniji gE rast aktivlnog stanovništva i, druS>h^ kemi jskih proizvoda. 50 milio- kojeg je trgovina integralni PnstuP poslu. Treba i dalje 5E jasno, nezaposlenih, te stvara- u.n treba postati uzorna tvor- na Jtann omara sasvim sigur- dio. širiti broj OOUR-a, jer su do -E ti uvjete za dolazak novih rad- ni9a po rentabilnosti, ekono no bi bila više nego dovoljna. na hi tn sadašnia iskustva m»k ./-,1:. h-, ii nilka iz drugih sredina, poseb- micnosö , dinamici razvoja. Ovo bi Wo OOUR koji bi mo- , C ^ p°sögto tegovMa “ „nim , - *i no visokostručnog kadra kao p»sebno valja povesti računa aa0 A J' treba Postići slijedeće: ™ OOUR i i društveno-politič- aE i po via tak radnika na privre- ® 'Sprečavanju zagađivanja o ^ J . . a J ‘ — Ojačati personalno, s ka- 1 nadasve, ekonomski op- EE menom radu u inozemstvu, «ohne eci problem, ne a neriješiv, drom podobnim i sposobnim ravdani. Oni bi trebali biti =E to***;/* životnog standarda •. »BIFIX«: Do sada uči- bl° bl organizacioni. za izvršenje zadataka. nosioci ekonomskog razvoja. =E s povećanjem dohotka, bolje njem koraci potvrđuju oprav- Pored ovih ima i Hmaih . x* EB iskorištenje kapaciteta. Eiimi- danost osnivanja ovog OOUR. ,• . . ,g — Usmjeriti postojeći ka- f . dopušteno sB niranije »praznih hodova«, be- Ova godina bi trebala hiti go- g podizanja i imiciranja dar na suštinu cilja- predvidjeti i kretanje zaposle- EE spotrebnih diskusija, kritizer- dina potpunog sticanja »pra- P^^vodnih programa, zaci je- . . ’ . . nosti. Mislim da je sadašnji EE stva i drugih negativnih poja- va građanstva«. Daljnji razvoj lo zanimljivijih i akumulativ- ~ Pronaći i oformiti takve nukleus u stanju ponijcti za =B va. Reailno i neophodno usmje- ovog OOUR-a u svakom sluča- niijih. Potrebno će biti da i Ha organizacione forme i sadrža- datak L i • EI ravanje prometa na prevlada- ju je po mnogočemu sličan J i đ e i e ^ ^gu nositi vlastiti T “ ° k ’ iB vanje kupoprodajnih odnosa »Industrochemu«, dakle s ve- .J . eJe, izradu- . „ nrni7Wv1 viru ov°g poduzeća na kraju =B zasnovanih na proviziji i mar- likim mogućnostima. Potreb- jemo ah 1 realiziramo, u cilju .. 5V..T . ^ nastupajućeg petogodišnjeg EE ži. Trgovinu moramo formira- no je -Bifix« ekipirati vrsnim razvijanja proizvodnih snaga nji Clja Je integralni činilac; p,ana imaH 2 000 /apos,on;ih E 1 LrlÄ^^Äj^f^a- s‘™“jacima. sredine u kojoj djelujemo. Pripremiti vanjsku fir- Uz jače povezivanje i pomoć |B niranju razvitka proizvodnje, • NOVA PROIZVODNJA- mu i osposobiti je da nosi te- društveno-političkih faktora =E polazeći od potreba ljudi i sre- Ovdje ću spomenuti sve one ^ « ret OJ1 JOJ PnPada u Pnkup- općine i šire, držim da smo u hI Ä'MÄ: Meie Me se razvijaju i*er- # RaZVt» ^OVine i U- l^nju tehnol^kih^ novina i stanju taJ dlj d ^ |i napređivanju proizvodnje d mh programa OOUR-a proiz- ' l p l a s m a n u po odredenim sre Predviđam da cemo, u koli- =E Skraćivanju ciklusa reproduk- vodnje. gostiteljstva aistima, ko krenemo ovim pravcem, EE «je*a.time i povećanja dohot- # KERAMT^KT T A R O p ä BBHBHHnHa 7 trgoviim je svakako obaviti zadatak koji nam je |

I &ÄS TORIJuSv.Lucijije™: Početak rada poduzeča je SÄÄlt I5 e tret>ao PretvontJ U prvi Početni i najteži teret je, da- poduzeća kao cjeline. kojoj djelujemo.

niiHiiiHiHimiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiuiii 11............................................................................................. Illllllllllllllll......Ilir ...... .................... min.;,,,,,!,

Radorganaupravljanja

savjeta Juie-eiuiarta“ - 9. rujna 1974. godine• ODLUKA 1.

Usvaja se Pravilnik o radu i poslovanju firme »Italpro-duct« S. R. L. Milano, sa sli-jedećim izmjenama i dopu-

nje-a) briše se član 3. i nagovo mjesto dolazi _________član 3. koji glasi: »firma »Italproduct« Milano orga-nizaciono i poslovno pripa-da u OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« poduzeća »Buje-export« Buje

b) brišu se članovi 4. i 5. te umjesto člana 4. dodaje se novi član koji glasi: »fir-ma »Italproduct« Milano može osnivati svoje filija-le o čemu odluku donosi Radnički savjet poduzeća »Buje-export« Buje.«

c) u član 33. dodaje se novi stav 3, koji glasi: »za služ-bena putovania iz Italije u zemlje van Evrope putni nalog odobrava Radnički savjet »Buje-export« na os-novi pismenog prijedloga direktora »Italproduct«,

Milano«,

d) u članu 46. Pravilnika u sedmom redu ispred rije-či »osobnog dohotka« do-daje se riječ »osnovnog«,

• ODLUKA 2.

Radnički savjet poduzeća oyom odlukom utvrđuje rad-nicima firme »Italproduct« Milano naknadu za korištenje privatnih automobila u služ-bene svrhe i to kako slijedi:

— u paušalnom iznosu, bez obzira na broj prijeđenih ki-lometara, po 60.000 Lit. mje-sečno samo onim radnicima k^ii su raspoređeni na radna mjesta utvrđena u članu 20. Pravilnika o radu i poslovanju poduzeća u inozemstvu »Ital-product« Milano,

— naknada troškova kuplje-nog goriva za vriieme službe-nog puta uz predočenje ra-

— naknada za plaćenu cesta-rinu uz predočenje potvrde,— naknada po svakom prije-đenom kilometru iznad 1500 priieđenih kilometara u ieđ- nom miesecu, a prema tablici ACT. s itrm đa se iznos nakna-de umaniuie za troškove gori-va izračunate na temelju pri-jeđenih 20.000 kilometara eo- dišnie. Obračun prosiečno prijeđenih kilometara u ied- nom mjesecu i isplata nakna-de po ovoj osnovi vrši se kvartalno.

• ODLUKA 3.

1. Prihvaća se prijedlog o proširivanju djelatnosti »Buje- export« Buje OOUR »Zajed-ničke službe« kroz organizi- ianje i proširenje službe eko-nomske propagande onako ka-ko je prikazano u pismenom pripremnom materijalu za sjednicu Radničkog savjeta, a koji je sastavni dio ove odlu-ke .

2. Privremeno neće biti in-vesticija po prijedlogu iz toč-ke 1. ove odluke, dok struč-ne službe poduzeća ne osigu-raju adekvatna sredstva za potrebne investicije.

® ODLUKA 4.

Odboru za proslavu »Praz-nika grožđa« dodjeluje se10.000,00 dinara iz sredstva za zajedničku potrošnju kao su-djelovanje poduzeća u finan-ciranju istoimenog praznika.

9 ZAKLJUČAK 1.

1. Odgađa se donošenje odlu-ke o organiziranju zajedničke društvene prehrane do iduće sjednice Radničkog savjeta »Buje-exporta«.

Zadužuje se sektor za opće po-slove da pravovremeno pribavi pismena mišljenja i stavove os-novnih organizacija udruženog rada i društveno-političkih or-ganizacija.

• ODLUKA 6

Prihvaćajući prijedlog rad-ničkog doma »Braća Ribar« u Puli broj 55/74. od 10. 4. 1974. godine dodjeljuje se tom do-mu u vidu kredita iznos od9.750,00 dinara sa obračunskim rokom plaćanja od 5 godina.

• ODLUKA 7.

1. Ovom se Odlukom usvaja Pravilnik o organizaciji i po-slovanju lista poduzeća »Naše staze« sa slijedećom dopu-

U članu 10. utvrđuje se da se redakcijski odbor sastoji od 11 članova.

• ODLUKA 8.

Ovom se odlukom listu »Na-še staze« odobrava učlanjenje u Udruženje lokalnih sredstava informiranja sa godišnjom čla-

narinom u iznosu 1.000 ddnara i pristupnicom u iznosu od 300 diiinara.

• ODLUKA 9.

Imenuju se članovi Redak-cijskog odbora lista »Naše staze«:Nikola Jurić, predsjednik Re-dakcijskog odbora — glavni i odgovorni urednik; Vladimir Zenzerović, član — sekretar tvorničkog komiteta SK; Stan­ko Janić, član — predsjednik aktiva Saveza omladine; Eu­gen Mesarić, član — predstav-nik OOUR-a »Zajedničke služ-be«; Tomica Vuković, član — predstavnik OOUR-a »Za-jedničke službe«; Stelio Pro­dan, član — predstavnik OOUR »Zajedničke službe«; Marijan Ferlin, član — pred-stavnik OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«; Krešimir škr­gulja, član — predstavnik OOUR-ia »Digitron«; Branko Ladavac, član — predstavnik OOUR-a »Bifix«; Dubravko Mazur, član — predstavnik OOUR-a »Industrochem«; Bo­ris Bubaš, član — dizajner — propagandist.

Uz stalne članove, zbog spe-cifičnosti poduzeća u Redak-cijski odbor ulaze po funkci-ji direktori, odnosno šefovi predstavništva, te direktor firme »Italproduct« Milano.

• ODLUKA 10.

Odluka o opremanju rad-ničkih straža i jedinica civil-ne zaštite registrirana je pod brojem strog. pov. 31 i na’azi se na čuvanju kod referenta za narodnu obranu.

• ODLUKA 11.

Odluka o raspoređivanju radnika Predstavništva podu-zeća u slučaju ratne opasnosti registrirana je pod brojem strog. pov. 32 i nalazi se na čuvanju kod referenta za na-rodnu obranu.

• ODLUKA 12.

1. Ovom se odlukom raspisu-ju izbori za članove Radnič-kog savjeta poduzeća i ime-nuje izborna komisija u sli-jedećem sastavu:

Stelio Prodan za predsjedni-ka, Tomica Vuković za zamje-nika predsjednika, Dubravko Mazur, za člana, Teodor Sumo- nja za zamjenika člana, Jas- minka Jurić za člana i Nada Silić za zamjenika čina.

• ODLUKA 13.

1. Odobrava se linsitaJlacija te-lefonskog priključka u stanu dr. ing. Josipa Kotnika u Za-grebu.

2. Instalacija telefonskog pri-ključka izvršit će se u spora-zumu sa poduzećem »Stol« u Zagrebu, za koju svrhu se o- dobrava iznos do 20.000,00 di-

• ODLUKA 14.

Rukometnom kilubu »Digi-tron« odobrava se iz sredsta-va zajedničke potrošnje finan-cijska pomoć u iznosu od

10.000,00 dinara i nabava dvi-je garniture dresova, te šest

• ODLUKA 17.

Boćarskom klubu — Buje, o- dobrava se iz sredstava zajed-ničke potrošnje financijska po-moć u iznosu od 5.000,00 dina-

• ODLUKA 18.

Radnom odboru za organiza-ciju istarske stočarske smotre smeđeg goveda — Buzet, odo-brava se iz sredstava zajednič-ke potrošnje financijska pomoć u iznosu od 1.000,00 dinara.

2. Sredstva iz itočke 1. ove O- dluke uplatit će se na žiro ra-čun broj 33710 — 601 — 2143 SDK Buzet — za smotru.

• ODLUKA 19.

1. Ovom se odlukom potvr-đuje odluka Radničkog savjeta poduzeća od 8. 8. 1974. godine po istom predmetu, itj. radnik Nikola Maravić dužan je pre-dati poduzeću »Buje-export« Buje stan u Beogradu, Vodo-vodna ulica — objekt »65-58«/I kat, broj 14. slobodan od oso-ba i stvari u ugovorenom ro-ku ukoliko ne može samostal-no ili putem poduzeća General-

export« Beograd osigurati ade-kvatan stan u Beogradu.

2. Radniku Nikoli Maraviću nadoknadit će se troškovi ko-je je imao samo »za kupovinu stana« ukoliko radnik doku-mentira te troškove.

3. Uzimajući u obzir stručno mišljenje pravne službe podu-zeća Radnički savjet odbija radnika Nikolu Maravića u di-jelu zahtijeva koji se odnosi na »prepravke« stana, a u visi-ni od 10.000,00 dinara, budući iste mije izvršio uz suglasnost s poduzećem »Buje-export«.

• INFORMACIJA 20.

1. Radnički savjet prihvaća Informaciju o presudi Okruž-nog privrednog suda — Rije-ka, broj PK — 137/73 — 8 ko-jom se poduzeće »Buje-export« Buje i odgovorne osobe kažnja-vaju novčano zbog toga što su propustili da do 20. 7. 1973. g. dostave nadležnoj službi društ-venog knjigovodstva periodični obračun za razdoblje siječanj— —lipanj 1973. godine.

2. Zadužuju se članovi Rad-ničkog savjeta da prihvaćenu informaciju prenesu na Zboro-ve radnika u OOUR—ima ko-jih su predstavnici.

Radorganaupravljanja

■

I

zaključci sa sjednice Radničkog savjeta Jule-exporta“ - 8. kolovoza 1974. god.• Odluka l.a

1. Prihvaćen je prijedlog ra-dnika Vanje Špiiljka, direktora poduzeća »Italproduct« — Mi-lano o sporazumnom prestan-ku svojstva radnika u udru-ženom radu.

2. Odnos u udruženom radu prestat će radniku 30. rujna1974., odnosno, nakon izvršene uredne primopredaje dužnosti između njega i radnika kojeg će se postaviti na radno mjes-to direktora »Italproducta« — Milano.

• Odluka l.b

Uspostavlja se svojstvo rad-nika u udruženom radu s rad-nikom Slavkom Kišom s 1. 6.1974. i upućuje ga se na rad u poduzeću »Italproduct« — Mi-

• Odluka 2.

reb, upućuje se na rad u podu-zeću »Italproduct« — Milano i raspoređuje na radno mjesto direktora tog poduzeća.

2. Radnik će nastupiti na dužnost direktora poduzeća »I- talproduot« 30. rujna 1974. go-dine, odnosno nakon izvršenja primopredaje dužnosti između njega i dosadašnjeg direktora.

3. Za vrijeme primopredaje iz točke 2. ove Odluke radniku Zivku Rakovcu pripadat će, u skladu sa odredbama Pravilni-ka o poduzećima »Buje-expor- ta« Buje u inozemstvu, njiho-vom radu i odnosima s njima, te o pravima i dužnostima ra-dnika zaposlenim u tim podu-zećima, sve prinadležnosti rad-nog mjesta direktora poduzeća »Italproduct«.

4. Radnik Pavle Gašparacraspoređuje se na radno mjesto direktora predstavništa Zag-reb danom razrješenja od te dužnosti radnika Zivka Rakov-

4

• Odluka 3.

1. Ovom se Odlukom osniva Komisija za korekciju mini-malnih stopa otpisa osnovnih sredstava.

2. U Komisiju se imenuju:

Lazarić Kazimir — predsjed-nik, Ferić Boris — član, Mazur Dubravko — član, Štiglić Ivan — član, Crnac Božena — član, Laganis Fabio — član, Peruško Maksim član, Knjigovođa os­novnih sredstava — član.

3. Zadatak Komisije je da, do konca .rujna 1974. godine, priprema i sistematizira odgo-varajuće stope amortizacije os-novnih sredstava.

• Odluka 4.

1. Prihvaća se izvještaj o poslovanju poduzeća za prvo polugodište 1974. godine onako kako je prikazano u aktu Sek-tora plana i analize koje se nalazi u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

2. Vezano za točku 1. ove Odluke zaključuje se slijedeće:

— Zadužuje se Odbor za re-organizaciju poduzeća da po-duzme sve potrebne mjere ka-ko bi se intezivnije proradilo na naplati potraživanja od ku-paca kako u zemlji tako u ino-zemstvu. Treba fakturirati svu robu koja je bila u prometu lanjske godine, a koja je ostala nefakturirana.

— Da bi se moglo što uspješ-nije obavljati zadatke iz pret-hodne alineje kadrovski će se kompletirati odjel naplate u financijskom, sektoru sa još tri radnika.

— Zabranjuje se svaki izvoz, koji nije pokriven adekvatnim garancijama.

— Preispitat će se sve police osiguranja robe koju poduzeće izvaža.

—Do 30. rujna 1974. godine Odbor za reorganizaciju podu-zeća podnijet će Radničkom savjetu poduzeća kompletni iz-vještaj o svom radu po dobive-nim zadacima.

• Zaključak 1.

Prihvaća se informacija o ra-du Odbora za reorganizaciju poduzeća koju je iznio direktor OOUR-a «-Trgovine i ugosti-teljstva« — Ferlin Marijan.

• Odluka 5.

Pozitivno se rješava zahtjev Općinskog sekretarijata za u- pravne i opće poslove broj 04 — 1029/74. od 18. 7. 1974. za otvaranje carinske ispostave u Umagu. Sve radne organizacije na području Bujštine, koje su dale svoju prethodnu suglas-nost, sudjelovat će u troškovi-ma nabave jednog stana koji stoji oko 2.700,00 dinara. Po-duzeće «-Buje-export« Buje u- česitvovat će sa iznosom od400,00 dinara.

• ODLUKA 6.

Noeometnom klubu »Digi- tron« dodjeljuje se iz fonda zajedničke potrošnje finanoij-

G f i S S S S

sku pomoć u iznosu od: 125.087,75 dinara.

• ODLUKA 7.

Rješavajući molbu ing. Ni-kole Maravića (za otkup sta-na) od 1. 8. 1974. Radnički savjet odlučuje da radnik, od-nosno poduzeće »Genex« — Beograd osigura adekvatan stan u Beogradu. Ukoliko se tom uvjetu ne može udovo-ljiti tj. ne može se osigurati stan sa istim elementima koje ima stan u kojem je sada no-silac stanarskog prava ing ma- ravić (Beograd, Vodovodna u- lica — objekat 65—68, I kat, broj 14). Nikola Maravić je du-žan da u ugovorenom roku is-prazni stan od osoba i stvari, te da ga preda poduzeću »Bu- je-export« na daljnje raspola-ganje.

• ODLUKA 8.

Za glavnog i odgovornog u- rednika lista poduzeća »Naše staze« imenuje se radnika Ni-kolu Jurića.

• ODLUKA 9a

Prihvaća se Tumačenje Odlu-ke o utvrđivanju visine izno-sa i isplati naknade za pobolj-šanje uvjeta za korištenje go-dišnjeg dopusta 1974. g. koji glasi:

Pod pojmom «-radnici« iz toč-ke 1. Odluke o utvrđivanju vi-sine iznosa i isplati naknade za poboljšanje uvjeta za korište-nje dopusta u 1974. godine tre-ba podrazumijevati kako rad-nike u redovnom radnom od-nosu tako i radnike u dopun-skom radu u poduzeću »Buje- -export«.

• ODLUKA 9 b

Naknada troškova za odvoje-ni život od porodice isplaćivat će se radnicima kojima je to pravo utvrđeno u 1974. godini i za vrijeme korištenja godiš-njeg odmora. Budući da u Pra-vilniku o osobnim primanjima radnika, koja iterete materijal-ne troškove, takvo stanje nije normirano isti će se Pravilnik nadopuniti.

• ODLUKA Q c

Pozitivno se rješava zahtjev p prestanku svojstva radnika Milivoja Dobrinića od 1. VIII1974. godine. Radniku se odo-brava prestanak svojstva rad-nika u poduzeću »Buje-export« nakon isteka otkaznog roka, odnosno nakon primopredaje dužnosti sa radnikom koji će ga zamjeniiti na radno mjesto financijskog direktora.

• ODLUKA 9 d

Za vrijeme korištenja godiš-njeg odmora generalnog direk-tora, istog će zamjenjivati An-te Tomljanović,

Radorganaupravljanja

POTPISAN SAMOUPRAVNI SPORAZUM O RASPODJELI SREDSTAVA I PRAVA IZ IZVANBUDŽETSKE BILANCE

„Digitron“ dobio većinuPolazeći od osnovnih značajki društveno-

-ekonomskog i društveno-političkog samou-pravnog razvitka, te zajedničkih interesa pri-vrede, a zbog utvrđivanja zakonom određenih prava (na osnovu člana 10. Zakona o ustupa-nju sredstava prava i obveza državnog kapi-tala organizacijama udruženog rada), 16 pro-izvodnih organizacija udruženog rada — me-đu kojima su »Digitron« i »Bifix« — na pod-ručju općina Buje, Umag i Novigrad potpisalo je u Bujama Samoupravni sporazum o raspo-djeli sredstava i prava iz izvanbudžetske bi-lance SRH.

Polazeći od akcionog programa ostvarivanja stavova i zaključaka iz Pisma predsjednika SKJ i Izvršnog biroa predsjedništva SK.T za područje Bujštine, radni ljudi proizvodnih organizacija udruženog rada Bujštine spora-zumjeli su se da se kod raspodjele državnog kapitala posebno vodi računa da bude repla- siran za ostvarivanje programa razvoja opći-na Buje i Novigrad. U cilju ostvarivanja o- vog stava potpisnici su sporazumni da se sredstva i prava iz izvanbudžetske bilance, po ugovorima o kreditima koji su odobreni or-ganizacijama udruženog rada na području Buja, Novigrada i Umaga, raspodjele na sli-jedeći način:

# 60% sredstava i prava radnoj organiza-ciji »Buje-export« za realizaciju razvojnog programa OOUR »Digitron«.

• 25% sredstava i prava organizaciji »Um- bert Gorjan« iz Novigrada za realizaciju nje-nih razvojnih programa.

Raspodjela se obavlja na temelja stanja neotplaćenih kredita iz izvanbudžetske bilan-ce Republike na dan 31. prosinca 1973. godine s tim da se neotplaćeni a dospjeli anuiteti OOUR Tvornice cementa iz Umaga do 1. srp-nja 1974. godine ustupaju toj organizaciji za potrebe rekonstrukcije tvornice.

Potpisnici ovog Sporazuma su slijedeće pro-izvodne organizacije udruženog rada:

»Buje-export« (OOUR »Digitron« i OOUR »Bifix«), »Mehanotehnika« Izola (OOUR »Fe- roplast«), »Elegant« Umag, »Hempel’s marine point« Umag, Poljoprivredni industrijski kom-binat »Umag« (OOUR »Vinogradari« Buje, OOUR »Vinogradari« Dajla, OOUR »Vinogra-dari« Umag, OOUR »Podrum« Umag), ^Prole-ter« Buje, Tvornica cementa Umag, »Mlino- test« Ajdovščina (OOUR »Istranka« Umag), »Podravka« prehrambena industrija Kopriv-nica (OOUR za preradu povrća Umag) i »Um- bert Gorjan« Novigrad.

5

IZVJEŠTAJ 0POSLOVANJU ZA

I. POLUGODIŠTE 1974. GODINE

i u"""""1 ,mm»*

»Buje-export« (poduzeće kao cjelina) u I. polugodi;plan i 1973. godinu - 1 razdoblje, slijedeći finan-

elementi

1. realizacija— proizvoda i usluga— zastup. inozemnih firmi— neproizvodnih usluga— ostala realizacija— interna realizacija— trgovačke robe— konsig. robe— materijala i otpadaka— interna realiz. trgov. robe

ukupno:

2. ostali prihodi— od kamata— iz poslov. jed. u inozem.— ispravak financ. rezultata— ostalo

ukupno:

3. porez na promet

I — UKUPAN PRIHOD

1. materijalni troškovi— utrošeni materijal— proizvodne usluge dr.— neproizvodne usluge

— odvojeni život— reklama i propaganda— reprezentacija— ost. mater, troškovi

ukupno:

2. materijalni troškovi privat.— proizvodne usluge— neproizvodne usluge— autorski honorari— naknada za korištenje aut.

ukupno:

3. amortizacija

4. nabavna vrijednost— trgovačke robe— konsig. robe— materijala i otpadaka— interne realiz. trg. robe

ukupno:

5. izvanredni rashodi— ispravak financijskog rezultata— sudski sporovi i dr.

II — UTROŠENA SREDSTVA— u obračunskom periodu (1 do 5)— u zalihama 31. XII

— u zalihama 30. VI

— u fakturiranoj realizaciji

III - DOHODAK (I—II)

242.191 120.407 260.879

I. polugod. 1974.

5.1931.266

12.864

elementi

IV — UKAL. DIO DOHOTKA1. ugovorne obveze2. zakonske obveze3. osobni dohoci 4. ostala osobna primanja

— ukal. dio dohotka u obračunskom periodu (1 do 4)

— u zalihama 31. XII

- u fakturiranoj realizaciji 19.47C

— OSTATAK DOHOTKA (III—IV) 13.331

I. polugod. 1973. 1974.

2.544 5.573431 1.142

4.986 11.901

108 210 (u U00 Din)

1974. prema

92 62 118

6.875 17.043 86 248

9.931 18.245 137 184

plan za ostvarenje u ndex üb tvar. polugod. I. polugod.1974. 1973. 1974. planu 1973.

89.973 38.512 74.920145 98 14406 315 62 77

4713.419 3.340 98

87.802 186.905 1084.132 2.402 48

326 429 13124.341 - -

273.144 131.323 293.221 107 223

86 31 _ 37

2.000 2.885 2.193 110 762.919 722 - 25

2.300 5.890 2.946 128 50

— 452

274.992 137.213 296.167 108 216

(u 000 Din)ostvarenje u index ostvar.

. polugod. I. polugod. 1974. prema1973. 1974. planu 1973.

54.482 25.362 37.153 68 1463.820 1.586 2.766 724.036 325 3.246 30 999

803 534 697 87 13169 30 36 52 119

1.299 439 1.373 106 313340 281 297 87 106

3.568 336 3.416 96 1.017

68.417 28.893 48.984 72 170

236 11 17 7 161158 31 73 46 23325 36 145

746 641 725 97 113

1.165 683 851 73 125

1.235 237 1.061 86 86

162.875 83.475 185.622 114 2224.636 4.102 2.325 50 57

98 160 163- - 16.113 - -

167.511 87.675 204.220 122 233

3.400 5.119 3.426 101 675 355 748 14.960 211

458 725 4.099 897 565

3.863 6.199 8.273 214 133

242.191 123.687 263.389 109 213- 2.893 6.188

242.191 126.580 269.577

Iz pregleda ostvarenja financijskog rezultata na nivou poduzeća kao cje-line za ovaj obračunski period može se konstatirati slijedeće:

1. ukupan prihod ostvaren je za 8% iznad planiranog ili za 116% veći od ostvarenog u istom razdoblju 1973. godine. U tome brži porast bilježi reali-zacija trgovačke robe (8% iznad planirane i 113% iznad ostvarenja u 1973.) u odnosu na realizaciju proizvoda i usluga (7% ispod plana i 95% iznad ostvarenja u 1973.). Ostali prihodi ostvareni su za 28% iznad planiranih, a 50% niži od ostvarenih u 1973. godini.

2. utrošena sredstva u fakturiranoj realizaciji u odnosu na plan veća su za 8% _ dakle u istom odnosu kao i ukupan prihod, dok prema 1973. veća su za 110%. U ovom obračunskom razdoblju došlo je do proboja u odnosu na plan jedino kod reklame i propagande za 6%, autorskih honorara za 45%, nabavne vrijednosti trgovačke robe za 22% i izvanrednih rashoda za 114% iznad planiranih. Ostali troškovi ostvareni su u proporcijama plana čak i niži.

3. ostvareni dohodak je veći od planiranog za 8%, odnosno u istim pro-porcijama kao i ukupan prihod i utrošena sredstva. To dokazuje da je plan solidno sastavljen i da čak iznad planska ostvarenja zadržavaju iste propo-zicije u odnosu na plan.

Ostvareni dohodak u odnosu na ostvarenje u I. polugodištu 1973. godine veći je za 110%.

4. ukalkulirani dio dohotka čak je niži od planiranog. Do porasta je došlo jedino kod ugovornih obveza za 7%.

U odnosu na 1973. godinu ukalkulirani dio dohotka u ovom obračunskom razdoblju veći je za 133%, dok u fakturiranoj realizaciji veći je za 148%.

5. Ostatak dohotka u odnosu na plan veći je za 37% uvjetovan nižim ostvarenjem ukalkuliranog dijela dohotka u odnosu na plan. U odnosu na isto razdoblje 1973. godine veći je za 84%.

Ostvarenje takvih financijskih rezultata uvjetovali su slijedeći pozitivni elementi, koji u odnosu na plan su ostvareni kako slijedi:

planirano ostvareno index1. broj zaposlenih 542 546 1012. mjesečni osobni dohodak po zaposlenom 2.707 2.481 923. produktivnost po zaposlenom izražena kroz:

— ukupan prihod 507.366 541.438 107— dohodak 60.510 64.513 107— ukalkulirani dio dohotka 35.923 31.158 87— ostatak dohotka 24.595 33.355 136

Iz prednjih odnosa ostvarenja pojedinih bitnih elemenata plana vidljivoje da je poslovanje poduzeća kao cjeline bilo u ovom obračunskom razdob-lju zadovoljavajuće i da se kretalo u proporcijama zacrtanih planom za ovu poslovnu godinu.

Takve proporcije nužno je potrebno realizirati i u II polugodištu, gdje će trebati antiinflacionim mjerama utjecati na takva ostvarenja planom zacrtanih proporcija. Svi dijelovi poduzeća trebaju doslovno pridržavati se planske discipline u cilju ostvarenja što boljih financijskih efekata poslo-vanja u narednom planskom razdoblju.

—iEaSBEEECB—

»Glas Istre« (humoristički prilog) 24. rujna karikatura: V. Radoičić

Usputni razgovor

„PROPAGANDA JE POLA USPJEHA“!• Razgovarali smo s Borisom Bubašem u povodu dobivanja priznanja međunarodnih struč- ^

njaka za ambalažu na zagrebačkom Velesajmu

IDZN4KDOBRCX2INDUSJRUSKO®OBUKCNNMJ4

yu-design

Na jesenskom zagrebačkom velesajmu naše poduzeće je ubralo mnoga priznanja. Iz-među ostalih »Digitron« je, zahvaljujući svojim dizajneri-ma BORISU BÜBASU i DA- VORINU SAVNIKU, dobio priznanje međunarodnih stru-čnjaka za ambalažu (za stol-ne elektronske računare) od-nosno priznanje za estetski iz-gled (teleprinter ET 2000). To je bio i povod za jedan »us-putni« razgovor s Borisom Bubašem, koji je već više od godine dana dizajner i pro-pagandist u našem poduzeću. Tema je, jasno, propaganda.

— Namjera mi je da našu propagandu približim što vi-še najmodernijem izrazu u

duzeću ima dosta sluha ovaj problem.

— Što je propaganda?— Odmah moram reći: pro-

paganda je pola uspjeha. Bez nje se danas nemože uspjeti.

— Definirajte nam stručno pojam i značenje propagande.

— Ekonomska propaganda je skup djelatnosti, odnosno svaka djelatnost koja pomo-ću vizuelnih, akustičnih ili kombiniranih poruka infor-mira potrošače o određenim proizvodima ili uslugama i u- tječe na njih da izaberu i ku-pe te proizvode kako bi time počela ili se nastavila, odnos-no povećala njihova prodaja,

a poslovanje se učinilo što uspješnijim.

— Sto je u propagandi naj-važnije?

—Na to je pitanje teško od-govoriti. No, možda je to či-njenica da se tržište stalno mijenja, a da bi se to dina-mično tržište animiralo ili za-držalo treba stalno biti pri-sutan sa propagandom i nje-nim porukama na tom trži-štu.

Propaganda u svakom slu-čaju pomaže razvoju našeg poduzeća, pa je kao takva i opravdana isto kao i tenden-

Boris Bubaš

Osvrt na postignute re-zultate studenata Viso-ke škole za vanjsku tr-govinu konzultativno- -nastavnog centra pri

našem poduzeću

Iako prva školska godina za izvan-redne studente Visoke škole za vanjsku trgovinu Zagreb, Konzultativno-nastav- ni centar pri našem poduzeću, još uvi-jek nije definitivno završena, ipak je već moguće na postignute se rezultate osvrnuti i uz objektivne predpostavke dati sveukupnu ocjenu uspjeha stude-

No, prije toga podsjetimo se da je školska godina za ukupno upisanih 79 studenata počela sa većim zakašnje-njem, tek 15. prosinca prošle godine. Intenzivna nastava i veoma naporan rad uopće, te postavljanje pred studen-te određenih obaveza bez bilo kakvih ustupaka, imali su za veliku većinu značajnih posljedica. Prije svega, u to-ku proteklog vremena od daljnjeg ško-lovanja odustalo je 50 studenata, pa se broj onih koji nisu posustali sveo na svega 29! Oni su imali i snage i vo-lje da prebrode više od polovine svojih

POSUSTobaveza, pa treba očekivati da promje-na u brojnom stanju više neće biti.

Međutim, od 25 naših radnika, koji su se upisali u školu, 14 ih je odustalo od daljnjeg školovanja. Do sada su us-trajali samo: Mira Skrgulja, sa 6 polo-ženih ispita, Kazimir Lazarić, Aurelio Mikoli, Sime Buterin i Anđelka Zužić, svi sa po 5 položenih ispita, te Marija Andročec i Klara Morgan, sa po 4 polo-žena ispita. Četiri radnika i to: Stjepan Tomljanović, Vinko Andročec, Damir Puškarić i Vlado Stepančić prijavili su se za ponovni upis u prvu godinu.

Da bismo u stvaranju ukupne ocjene bili što objektivniji donosimo i pre-gled podataka koji govore o ispunja-vanju zadataka studenata kroz polože-ne ispite iz pojedinih predmeta, koje su oni slušali tokom prve nastavne

Buje 3 — 19 — 1 23Umag 1 1 5 1 — 8Novigrad 1 — — — — iPoreč 5 — 1 — — 6Izola 1 — — _ _ iKopar — — 1 — — iPazin 1 — 2 — — 3Buzet — — i _ _ iPula — 2 2 — — 4I. Bistrica 1 — — — — 1Sežana 1 — — — — iLabin — — 1 — — iRijeka 2 — 1 — _ 3Crikvenica 2 — — — — 2Delnice 1 — — — — 1Zagreb — — 2 — — 2S v e g a 19 3 35 1 1 59

Među prijavljenim kandidatima na-lazi se samo 12 naših radnika i to iz OOUR »Digitron«: Marica Mikolavčić, Mirjana Roviš, Srećko Knapić, Kruno- slav Jovičić, Ivo Cvečić, te Damir Puš-karić, Vlado Stepančić, Vinko Andro-čec i Stjepan Tomljanović, koji prvu godinu upisuju po drugi put. Iz OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« prijavili su se Perka Radeka i Sofija Tušek, koje rade u Predstavništvu Zagreb. Iz OOUR

I dalje mnogo kandidata za upis u Visoku školu za vanjsku trgovinu

NIJE DOVOLJAN SAMO©©©©©

I©©©>0©©©©O©O©©©©©

Vježbama iz poslovne matematike prisustvovalo je redovito više od 40 studenata

Hoće li prvi fakultet u Bujama — Visoka škola za vanjsku trgovinu Za-greb — konzultativno-nastavni centar pri našem poduzeću produžiti svoje postojanje ponovnim upisom nove ge-neracije, za sada ne ovisi o broju za-interesiranih kandidata, jer njih je za-ista poprilično. No, ako je suditi po ponašanju prethodne generacije u ko-joj je pri upisu bilo 79 kandidata, a status izvanrednog studenta krajem školske godine je uspjelo zadržati sve-ga 38%, onda zainteresiranost nove ge-neracije treba primiti s opreznošću do-brog gospodara i s dužnom rezervom. Posebno je to potrebno jer uvjeti pod kojima se prijavljuje određeni broj kandidata nisu toliko povoljni da im pružaju velike šanse u ispunjavanju zadataka i obaveza. Da se tom osnov-nom problemu treba posvetiti odgova-rajuća pažnja već sada unaprijed go-vore i podaci koje sadrži tabelarni pri-kaz, kojim, usput rečeno, čitaoce in-formiramo i zbog drugih razloga. Pri-kaz prijavljenih kandidata ima slijede-

Dosadašnja školska sprema Mjesto kandidatastano- KV VKV SSS VS VSS Sve- vanja ga

Medu prijavljenim kandidatima samo 12

naših radnika

»Zajedničke službe« prijavile su se: Mira Monas, Vera Dunis i Jasna Ku-

Ove podatke treba posmatrati onak-vima kakvi i jesu, a to znači da do promjena može vrlo lako doći i u ve-ćem obujmu. Prije svega, kandidatima još nisu ni saopćeni uvjeti i obaveze, koji ih očekuju, a to u svakom slučaju za pojedince, pored dobre volje i pri-sutne ambicije, može biti presudno.

Ipak o upisu nove generacije, na os-novu podnesene informacije, odluku će donijeti Radnički savjet poduzeća, te u tom smislu utvrditi i osnovni uv-jet — visinu doprinosa za pokriće tro-škova organizacije nastave i studija uopće.

7

ZAŠT

O NIS

U DO

ŠLI B

UCOI

SRĐA

NU

pro

gram

u pr

osla

ve D

ana

grožđa

bio

je

pred

-viđe

n i

konc

ert

pozn

atih

du

brov

ački

h in

terp

reta

-to

ra

bala

da

Buc

e i

Srđa

na.

Treb

ali

su

nast

upiti

u

subo

tu

21.

rujn

a u

dvor

ani

Nar

odno

g sv

euči

-liš

ta.

Ula

znic

e su

pu

šten

e u

prod

aju,

zan

iman

je j

e bi

lo

velik

o,

no,

Buc

o i

Srđa

n ni

su

stig

li,

konc

ert

nije

odr

žan.

Evo

što

se d

ogod

ilo:

Buc

o i

Srđa

n tre

bali

su i

z D

ubro

vnik

a do

letje

ti u

Pulu

u

subo

tu

ujut

ro

oko

IO3O

sat

i sp

ecija

lnim

avi

onom

na

liniji

Dub

rovn

ik-

-Pul

a-A

mst

erda

m.

Za

taj

su

avio

n već

imal

i po

-tv

rđen

e re

zerv

acije

i

kupl

jene

ka

rte

na

kojim

a je

bi

lo u

pisa

no o

no p

otre

bno

O. K

. Buc

o i S

rđan

već

su

i sj

edili

u a

vion

u, a

li ih

je

osob

lje J

AT-

a ob

avje

stilo

da

taj

avi

on n

eće

slet

jeti

u Pu

li već

da u

Pul

u sl

i-jeće

je

dan

drug

i av

ion.

O

bojic

a su

, ja

sno,

iz

ašli

i če

kali

taj

drug

i av

ion

koje

g —

nije

bilo

! U

zalu

dno

6 U č

ekal

i na

dub

rovačk

om a

erod

rom

u od

9 u

jutro

do

16,

30 p

oslij

e po

dne.

Bili

su

— k

ako

kažu

— p

reva

reni

, št

o je

i r

az-

log

da će

JA

T tu

žiti

sudu

. U

jedn

o se

is

prič

avaj

u gl

edao

cim

a u

Buj

ama

koji

su

tako

os

tali

izne

vje-

reni

. Buc

o i

Suda

n ob

ećal

i su

da će

, ka

ko b

i is

prav

i li

ovu,

ne

svoj

u po

greš

ku,

još

ove

godi

ne d

oći

u B

uje.

S •

Iako

nije

bilo

naj

avlje

no u

pro

gram

u, u

§ B

uje

su d

ošli

i odr

žali

usm

ene

novi

ne p

ozna

ti sp

or-

S ts

ki n

ovin

ari i

spor

taši

međ

u ko

jima

su b

ili k

o-S

šark

aši P

leća

š i Đ

erđa

te n

ogom

etaš

i Lal

ić i

Bel

in.

S Pu

na d

vora

na N

arod

nog

sveuči

lišta

naj

bolje

gov

ori

S ka

ko su

usp

jele

usm

ene

novi

ne. (

Slik

a 1)

^ I

I na

jedn

om n

eupa

dljiv

om d

etal

ju u

očlji

vo^

je k

ako

se »

vrem

ena

mije

njaj

u« —

nek

ad su

kol

a^

sa b

ačva

ma

za v

ino

vukl

i vol

ovi,

koje

sve

više

za-

^ m

ijenj

uju

trakt

ori.

Vol

ovi s

e m

ogu

sada

vid

jeti

^ jo

š »sa

mo

praz

niko

m«.

Fot

ogra

fije

su uči

njen

e pr

i-^

likom

pa

rade

»al

egor

ični

h ko

la«.

(Slik

a 2

i 3)

5$

# Fo

togr

afija

je sn

imlje

na z

a sv

e on

e ko

ji^

su tv

rdili

da

za v

rijem

e pr

azni

ka g

rožđ

a im

a na

j-*5

m

anje

— g

rožđ

a. E

vo, d

akle

dok

aza

da n

ije ta

-^

ko. (

Slik

a 4)

# V

ol n

a ra

žnju

zau

zeo

je c

entra

lni p

olož

aj c

en-

stra

lnog

trga

, a p

ečen

je je

izaz

valo

cen

traln

o za

ni-

Sm

anje

. Vol

je d

akle

bio

u c

entru

paž

nje

i dom

aći-

Sna

i br

ojni

h go

stiju

. Za

prip

rem

u, d

ovoz

i od

voz,

S

za d

rva,

ulje

, san

duke

piv

a, z

ačin

e, ra

dnu

snag

u i,

Sja

sno,

za

vola

pot

roše

no je

got

ovo

tri m

iliju

na

Sst

arih

din

ara.

Kol

ika

je z

arad

a ne

zna

mo.

Nije

^

ni v

ažno

jer —

bio

je v

rlo u

kusa

n. (S

lika

5)

S s0

Josi

p Đ

erđa

, nos

ilac

»Tro

feja

Dig

itron

« za

na

jbol

jeg

koša

rkaš

a Ju

gosl

avije

pro

šle

godi

ne b

io

^je

gos

t naš

eg p

oduz

eća

i naš

eg li

sta

za v

rijem

e pr

az-

^ni

ka g

rožđ

a. K

amer

a na

šeg

foto

repo

rtera

snin

rla

^ga

je »

park

irano

g« u

z ru

b no

gom

etno

g ig

rališ

ta

*5za

vrij

eme

odig

rava

nja

utak

mic

e sp

orts

kih

novi

na-

5^ra

i ve

tera

na N

K »

Dig

itron

a«. (

Slik

a 6)

«V»fce

Vajk zapart vuose.Nikat ga nesmo cuii tužit se ni vupit, rietko kada zakljet.Držali smo da je trt, da ga niš juoko ne boli, ni da ga niš juoko ne veseli. Rietko se je smijo na gluos.

) govorit no posmehuje. is je kada kokolo

je život paso va dele i va duge.

Užali sm da se sa Rietko n i nikat n Cieli mu

Se je popluoćo, deca zgoji,i dvuo nećuoka na nogi postavi.Zad nj in je ustalo dvajstj piet liet kuovi, osomnajs liet muora.Zad nj in je ustalo leto sedomnaisto-gluod i

siromašćina,leto dvajsti prvokat je z vocen teka domapred fašisti,lacan i buosneznajuć ni za Labinsko republiko,ni za podeštuot,već kako saki utroksaki si je duon željibelega kruha, postolj i dobar ubrok.Leto tristi šesto,kat je rifjuto crno stomanjo.

Bi je doma dižokupon, a sedan je duš saki duon čekalo ku je ulovi kukovega vugara.Lete kvarnor

Talijanska vojska i buol.Torno je doma —

Naš ćaćapoli nas vojska, nopet struoh, gluod.Sloboda!Dosta je bilo mižieriji!Nešto ga je gonilo napret.Delat, delat,zbavit se od neimašćinina nogi svoje stati vajk sejno mišljo napret hodit,deca moji, nećejo tuo pasat.Kuovarsko delo ni za buolnega šlovekamedaljo »Orden za rad«hruoni je va armaruonubuka jedini veštitbratu mojemu postoli z noh sukada bi hi ubuka za vijaci šo je na bruod.

Muore, muore moja ljuboh z mladosti

pamesa se moje šperanci, se moje želji.Steplemi dušo, razvetri mi tielo, raznesi mi sa karbuon, zabljišći i Pokuoži i pusti da !

so tvojo lepoto,: ugljedan

i tvoien luštren i glatken licu, zalimbaj me va tvojeh njadrah

I pokuozalo mu je so lepoto i muoć,

napunilo mu voce z blu, ubililo vluosi va sebro, zakarvuavelo lice i život, nagrišpalo ubraz i osukalo mu se želji.

So je na zadnji vijac s pogljedon son pomilovala njega i njegoh stuori bruod.

OMIADINCI „DIGITROHA NA ORA „MORAVA 74 tt

* Slijedeće će godine radne akcije biti u Sloveniji i naših omladinaca

vjerujemo da će tamo biti

Ne diraj nam slo-boduMa nemoj, da ne bi!!Ova zemlja je moja majka i moja kći, moja sestra i moja baka.S kojim se, molim te pravom, pojavljuješ t

Ja sam travka, mi smo travke.Imamo svoje sunce i svoju livadu.Ne tražimo od nikoga ništa,ali zapamti — ne diraj nam slobodu!!Korak po korak bi htio.Kako te nije stid.Prezren si jer si pokušao Shvati da lupaš glavom o zid.Žalim te što ne razumiješ pjesmu travki u horu.To je ljepota i uzvišenost i srca kucaju u zboru, talim tvoju djecu jer ti ni njih dostojan nisi, jer podlo i opasno se igraš, ili si igračka nečija, šta li si?Skupi pamet neprijatelju.Snažna je pjesma travki u horu.Pesnicom ti prijetim dok ovo kažem jer moje je srce u ovom zboru.

FUMICA MATOSEVIC

Moj krajS jedne i s druge strane more se mirno plavi —Dostojanstveno i tiho kao da dolazak moj slavi —O more moje drago ...Tvoj tihi prijekor čujemKao da kažešBaši si ludaTa znaš da osim ovdjesama si sa sobom svuda —A ovdje sve s tobom diše —Okreni se — gledaj —Ljepotama nekim lažnim zavesti se draga ne daj —0 more moje drago ...Oprosti što za te vremena imam tako malo Ti znaš da te volim i da mi je do tebe1 ovoga ovdje stalo.Kako su lijepe ove masline i ovaj vinograd i ovaj brijeg ova divna mješavina boja lijepa si mi draga Istro moja —

FUMICA MATOŠEVIC

Na kraju treće smjene radne akcije »Morava 74« svih deset brigada u naselju kraj Krušev- ca proglašeno je udarnim. Me-đu njima našla se i brigada »Bratstvo-jedinstvo« koju je sačinjavalo 56 omladinaca iz radnih kolektiva »Obod« Ceti- nje, »Rade Končar« Zagreb, »Riz« Zagreb, »Kablovi« Sve- tozareyo, »Gorenje Sever« Su- botica, »Elektrokovina« Mari-bor, »Iskra« Kranj, »Nikola Tesla« Zagreb, EI Niš, EI Beo-grad, »Gorenje« Velenje, »Ca- javec« Banja Luka, »Minel« Beograd, »Elmos« Svetozarevo i »Digitron« Buje. »Digitron« su predstavljale radnice iz O- prtlja i Zrenja, KRIZMAN A- URELIJA i BENClC NEVIJA, koje su za svoj rad dobile pri-znanja.

O životu u naselju, o radu na regulaciji sliva Zapadne Morave na kojoj su brigade bi-le angažirane, Nevija i Aure- lija su govorile samo pohvale. Sa akcije su se vratile upoz-navši mnogo mladih iz organi-

zacija iste proizvodne grupaci-je, sa kojima su izmijenjale iskustva sa radnih mjesta, u- poznale ih sa životom, sa lju-dima i običajima Bujštine, a od njih čule o njihovim krajevima i ljudima.

Samu brigadu »Bratstvo-je- đinstvo« formira Koordinacio- no predsjedništvo saveza om-ladine elektro i elektronske in-dustrijo Jugoslavije, sastavlje-no od predstavnika iz dvade-setak radnih organizacija iz ci-jele zemlje. Brigada se upuću-je na Saveznu radnu akciju i to svaki put u drugu republi-ku. Ove godine brigada je bila u Srbiji, a iduće sudjelovat će na radnoj akciji u Sloveniji. Naša će organizacija opet biti jedan od sudionika te akcije, a nadamo se da će se opet javi-ti omladinci za brigadire. Tako ćemo doprinijeti razvoju brat- od osnovnih zadataka.

Stanko Janić

Dnevnik »Glas Istre«-vaš dnevnik!

10

„VOLIMZAKANTAT“

Üovoj našoj rubrici po-sljednji je sugovornik, predsjednik Radničkog savjeta OOUR-a »Industro-

chema-« drug Šumonja pred-ložio predsjednika Radnič-kog savjeta OOUR-a »Trgo-vina i ugostiteljstvo". Riječ smo zaito dali drugu Maksi-mu Perušku, no prti je nego prijeđemo na naš razgovor da vas ukratko upoznamo sa današnjim sugovornikom. MAKSIM PERUŠKO je ro-đen 17. 9. 1941. godine u Se- gotići — Pula. Diplomirao je na ekonomskom fakulte-tu u Zagrebu 1965. godine. Oženjen je i otac jelflnog djeteta. U našem poduzeću je od 1. 4. 1970. godine i to najprije u sektoru drva, od 1. 4. 1972. godine šef je po-slovnice za inozastupstva i konsignaciju.

• Druže predsjedniče va-ma upravo ističe mandat. Vi, istina, možete biti po-novno izabrani, ali nas in-teresira kako vi ocjenjujete svoj protekli rad, pogotovo u odnosu na razdoblje kad su osnovama OOUR-i. Kakvo je vaše dvogodišnje iskust-

— Bilo nam je relativno lako riješavati, jer je bitno već u startu riješeno prili­kom konstituiranja poduze­ća u duhu amandmana. S

druge strane ovo je suviše kratko razdoblje da bi mo­gli steći veće iskustvo. Mo­ram, međutim, naglasiti, ve­zano za provedeno konstitui ranje u odnosu na prava i obaveze našeg OOUR-a i iz­vršenu raspodjelu, da se u- pravo sada naziru neujedna­čenosti i da će to sasvim sigurno biti predmet detalj­nih i svestranih rasprava na nivou Radničkog savjeta OOUR-a, svih radnih ljudi našeg OOUR-a i ostalih OOUR-a našeg poduzeća.

• Provedbom amandma-na provedeno je u djelo i osnovno načelo da svaki ra-dnik sam odlučuje o svom zarađenom dinaru. Sad su čistiji računi. Prema poda-cima završnog računa za 1973. godinu i prema perio-dičnom obračunu za prvih 6 mjeseci ove godine vaš OOUR posluje negativno. Kako ste vi u neku ruku os-nivača ostalMh OOUR-a ka-ko ocjeniuiete ove negativ-ne podatke?

— Upravo dosadašnja pra­ksa, odnosno ovaj gubitak upućuje nas na činjenicu da u startu nismo stvari posta­vili kako treba, odnosno smatram da nismo samu ra­spodjelu imovine i obaveza izvršili najrealnije i napra- vednije u odnosu na prote­

klo razdoblje. Istina je da su se i uvjeti tržišta i po- pslovanja bitno izmjenili, no ne tvrdim da nema i u- nutrašnjih slabosti, ali sam uvjeren da bi trebalo i da je potrebno preispitati i po­dvrći korekciji kako podje­lu imovine i obaveze s jed­ne strane tako i usvojene samoupravne sporazume s druge strane.

• Time dakle tumačite gubitak, a što bi još trebalo poduzeti za poboljšanje re-zultata?

— Kad bi uklonili početne ne nedostatke naša bi polu­godišnja bilansa drukčije izgledala. No, sigurno treba pojačati i napor i službu ra­di uklanjanja uočenih sla­bosti. a posebno treba ubr­zati naplatu naših potraži­vanja zbog kojih nam se na'azi zaleđen veliki dio do­hotka. Dalje, smatram da bi trebalo naći načina da od­nosi budu što čistiji i da imamo normalne uvjete privređivanja, a tu vidim kao jednu od alternativa i zaseban žiro-račun OOUR-a, a to je uostalom jedan od zaključka proširenog kole­gija našeg OOUR-a. Isto ta­ko smatram da bi trebalo voditi računa da svi soli­darno snosimo obaveze stvoren?! u prošlosti premda ne bježimo od toga da naj-

Maksim Peruško, predsjednik Radni-čkog savjeta OOUR »Trgovina i ugostite-ljstvo« o svojoj funk-ciji, poslu i svemu po malo ...

veći teret snosimo sami tj. mi iz OOUR-a »Trgovine i ugostiteljstva«.

• Sto preporučate novom predsjedniku RS vašeg OO- UR-a.

— Da izvršava svoje oba­veze striktno provodeći u život odluke organa uprav­ljanja, a ujedno štićeći sa­moupravna prava radnih ljudi OOUR-a i OOUR-a u poduzeću.

• Da promjenimo malo temu kojii je vaš hobi?

— Imam malo hobija, a više poroka koje međutim neću spomenuti, ali nemam izrazitog ni jednog ni dru-

• Poznamo vas kao vese-ljaka, a znamo da volite pjesmu. Nije ii to vaš hobi?

— Istina je, volim pjes­mu, a posebno su mi drage naše istarske narodne. Vo­lim zakantat na tanko i de­belo, jer to stvara kao i sva­ka lijepa pjesma veselo ras­položenje.

• Sto mislite o »NASlM STAZAMA« ?

— Smatram da su odigra­le svoju ulogu, a vjerujem da će na osnovu dosadašnjeg iskustva ubuduće biti i bo­lje.

— sp —

MIlllllIMIIIf IIIIIMIMf lllllllltllllllllllllllllll

§ Na inicijativu |I »Digitrona« u =I Zagrebu je održano k I savjetovanje na I temu »Prijenos 1I digitalnih podataka § I malim brzinama« |

Usvojeni zaključci po ukusu

„Digitrona“

j Diplome � najboljim j učenicima

U Kanfanaru je nedavno održan seminar za naj­bolje učenike srednjih škola iz matematike i fizike s područja Istre. Po završetku su ti učenici, njih 22, posjetili tvornicu »Digitron« (slika 1) gdje su se upoznali s proizvodnjom. Nakon toga bili su gosti »Buje-exporta« na ručku priređenom u Grožnja­nu. Namjera održavanja ovog seminara je usmje­ravanje učenika sklonih spomenutim predmetima, odnosno omogućavanje da se zainteresiraju za ono što ih zanima i u čemu su dobri kako bi jednom postali vrsni stručnjaci, možda baš i u našem po­duzeću. U znak pažnje i postignutog usojeha do- djeljene su im diplome »Digitrona« (slika 2).

5 Na inicijativu naše tvomi- E 5 ce i uz suradnju »Nikola Te- = 5 sla«, PTT-a, te Elektrotehnič- E 5 kog fakulteta (svi iz Zagreba), E E Republički odbor ETANA za E E SR Hrvatsku organizirao je E E savjetovanje na temu »Prije- E E nos digitalnih podataka ma- E E lim brzinama«.E Savjetovanje je održano u E E Zagrebu 19. i 20. rujna o. g. E E u Radničkom sveučilištu »Mo- 5 5 ša Pijade« sa šesnaest održa- E E nih referata iz područja m* = s ža za prijenos podataka, mo- £ E dema i terminala.5 Jedan od referata bio je iz 2 E »Digitrona« pod naslovom 2 E »Neki problemi razvoja ure- 2 E đaja za prijenos i obradu po- £ E dataka tvornice Digitron«. £E U referatu je prikazan do- £ E sadašnji i budući vjerojatni 2 £ razvoj našeg kolektiva, koji i E je kao proizvođač dalekopis- 2 E nog stroja sa čitačem i bu- 2 E šačem »ET 2000« itekako za- E 5. interesiran za sudbinu mreža 2 E za prijenos podataka malim 2 E brzinama.5 To je bio i jedan od glav- z E nih razloga za pokretanje o- 2 5 vog savjetovanja, gdje je zbor 2 E eminentnih stručnjaka iz svih š E republika dao vrlo vrijedne 2 5 radove. ES Na coctail partiji koju je 2 E dao predsjednik ETANA OS- = E KAR ROBAZ i BORIS FERIĆ | E u ime »Digitrona« prvog da- 5 E na savjetovanja za sve sudio- E S nike sklopljena su vrlo čvr- = 5 sta i obostrano korisna poz- E E nanstva i izmjenjena su mi- s E šljenja o aktuelnim pitanjima ;

E i življi djelokrug našeg kolek-

5 Također možemo biti vrlo 5 zadovoljni točkama usvojenih E zaključaka, a naročito onoj 5 koja preporuča poduzećima E PTT saobraćaja i tvornici »Ni- " E kola Tesla« projektiranje no- j_ S ve i modernizaciju postojeće E komutirane telegrafske t E že za male brzine. U jednoj

E nje više specijaliziranih ša-lji vjetovanja ovog tipa iz prije- 5 nosa i obrade podataka.5 Sve su to vrlo dragocjeni S rezultati i potvrda ispravne E politike »Digitrona«, koja se E svakim danom sve više potvr- E đuje širom teritorija naše do- 5 movine u krugovima potroša- E ča naših pi lizvoda i u krv.E govima stručnjaka, koji sura E đuju i slijede naše napore.E »Digitron« je na savjetova r n ju delegirao B ^RISA FERI s CA kao suorgani. itora i čla- = E na Organizaciono^ odbora, 5 E KREŠIMIRA SKRGl UU sa E E referatom i DRAGANA ŠKE- s £ VINA kao organizatora ~>ri- E E godne izložbe naših uređaja. E

iiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiti

u

KOLEKTIVNO OSIGURANJE

OSOBNIH AUTOMOBILA»Croatia«, zajednica osiguranja pozvala je na-

še poduzeće, odnosno naše članove da kolektivno osiguraju svoja osobna vozila. Prijedlog je prak-tičan jer daje mnogo prednosti, što je i razlog objavljivanja. Evo tih prednosti:

# Premija je niža za 10 do 20 posto,# Ne uplaćuje se puni iznos već je omogućena

mjesečna otplata (10 mjeseci)# Osiguranje se obavlja bez gubljenja vreme­

na na šalterima

Uspjeh akcije zavisi od našeg doprinosa i naše poduzetnosti, jer se kolektivno osiguranje može sprovesti samo u slučaju da osiguranju pristupi najmanje 15 vlasnika osobnih automobila.

Prema tome, ako želite uštediti javite se u naš opći sektor i predbilježite se za osiguranje vozila.

Postoji i mogućnost kolektivnog osiguranja ku-ćanstva.

Osobni dohodak sa štedne knjižice

osobne dohotke preko štednih knjižica. Bez-broj prednosti koje pruža ovakav način is-plate bit će uzajamno koristan — za naše radnike odnosno za poduzeće kao i za banku. Prilikom izglasavanja ove odluke bilo je i mnogo nepovjerljivih, najviše zbog bojazni da će se na šalteru banke stvarati gužva pri-likom podizanja osobnih dohodaka. Međutim, oni se mogu podići na svim poštama (u Grož- njanu, Oprtlju, Umagu ...), svim bankama na Istarsko-primorskom području i na blagajni, koju će banka otvoriti u našem poduzeću.

Došli» OOUR »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«

Nikola Jurić — glavni i odgovor-ni urednik »Naših staza«Marisa Zoppolato - čistačica

» OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO

1 Silvana Kraljević — I radr

2 Berislav Džeba — III refer

2 Josip Matijašlć — punilac • OOUR »DIGITRON«1. Jolanda Štemberga — III

Mirjana Mljandrušić — III i Olivija Radešić — III radni Ante Jadrljević — III samo

Otišli• OOUR »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«1 l.učana Vidach — I knjigovođa2 Mara Presečkf — šef odjela finan-

• OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«1 Romano Stepančić — III referent

Una zxzmnnn

PISMO DRUGA SAVIĆŽelio bih pozdraviti sve drugove iz kolek-

tiva »Buje-export« i »Digitron« i zaželiti im mnogo uspjeha u radu.

Javljam se iz Kragujevca, gdje sam sada u prekomandi. Sentu sam napustio, a ovdje mi je ostalo još nekih 120 dana. Znači još malo i ponovo sam u Bujama.

Jednu stvar želio bih da vas upitam. Nai-me radi se o listu »Naše staze«. Zanima me da li one još uvijek izlaze. Ako zaista redovno izlaze, shvatite da mi je zaista žao što sam zadnje dobio negdje između 26. i 30. lipnja. Od tada je prošlo više od dva mjeseca.

Ono vrijeme koje sam proveo u Bujama bilo je dovoljno da zavolim prije svega »Di-

gitron«, onakav kakav je bio, a uz njega cijeli taj kraj, ljude u njemu i mnogo toga uz to. Mogu vam slobodno priznati da mi je Istra u potpunosti zamijenila rodnu Slavoniju. Ite-kako imam želju i jaku volju da se jednom ponovo nađem u Istri, u Bujama i na kraju u »Digitronu«. Čvrsto sam to odlučio, a sa-mog sebe zaista nemam namjeru iznevjeriti.

Kada sam primao »Naše staze«, nije to bilo dobiti u ruke nekakav svakodnevni časopis. Dolazak »Naših staza«, pričinjavao mi je pra-vo malo zadovoljstvo. I od trenutka kada bi ih dobio, upijao sam ih u sebe. Itekako su me znale vratiti u stvarnost onoga o čemu su pisale. Zato mi je zaista žao što ih sada ne

dobivam. Želio bih da se netko ipak potrudi i da mi pošalje, (i ako je moguće zaostale primjerke) i nastavi dalje sa slanjem. Bit ću mu zaista zahvalan.

Sve skupa vas mnogo pozdravljavojnik SAVIĆ NIKOLA

U rubrici »Vi nama — mi vama« objavlji-vat ćemo vaša pisma, dopise i pitanja. Sigur-ni smo da vas mnogo toga zanima. Ne okli-jevajte, pišite nam, a mi ćemo se truditi da vam što točnije i br?e odgovorimo.

REDAKCIJA

Grožnjan se priprema1 Hoće li i naše poduzeće sudjelovati u realizaciji proslave trostruke

godišnjice?Ljeto je »zašlo«, turisti d pri- još jedan »zimski san«. No, naš

vremeni stanovnici su otišli, a susjedni gradić s ruba dolineGrožnjan je ostao prespavati Mirne ii njegovi stanovnici ne-

1 Naš prvi umirovljenik {»Buje-export« je mlado poduzeće, a da je to zaista tako ^

najbolje potvrđuje činjenica da smo tek nedavno ispratili ^našeg prvog umirovljenika. To je GOJKO PETERNEL, sa- ^vjetnik za poslove zastupstva u predstavništvu Zagreb. ^Gojko Pet er nel radio je u našem poduzeću od 1. listopada ^1970. do 6. lipnja ove godine.

će baš potpuno mirovati. Ova bi zima trebala biti dosta zna-čajna — Grožnjan bi u prolje-će rtrebao »osvanuti« na svoje-vrsnoj monografiji, u »Knjizi o Grožnjanu« koja bi sačinja-vala svu dosad poznatu kul- turno-povijesnu dokumentaciju s posebnim osvrtom na razdob-lje nakon 1965. godine od kada je Grožnjan proglašen gradom umjetnika. Knjiga bi bila i bo-gato ilustrirana. Redakcijski odbor već radi na realizaciji ovog projekta.

Grožnjan će u /toku zime o- baviti i pripreme za proslavu u časit 30. godišnjice oslobođe-nja, 32. godišnjice osnivanja grožnjanskog partizanskog ba-ta! j ona te proslavu 10. godišnji-ce proglašenja gradom umjet-nika. U povodu oviih događaja bit će organizirana proslava koja će nadmašiti sve dosadaš-nje. Program će potrajaiti više od mjesec dana u kojem će razdoblju nastupiti istaknuti jugoslavenski umjetnici. Pred-viđeno je i da se u Grožnjanu organizira i »Večer jugoslaven-ske d strane šansone« kao i »Večer istarske pjesme, pleso-va i običaia«. Obje bi priredbe organizirala i snimala jugosla-venska Raddo-televizija.

Očekuje se da će d naše po-duzeće sudjelovati u realizaci-ji ovog programa.

Fotografija prikazuje trenu-tak s jednog koncerta u Grož-njanu.

ZAHVALA

U povodu smrti našeg dragog i nezaboravnog supruga, oca i brata

I V A N A T U R I N A

Najtoplije se zahvalju­jemo svim prijateljima, susjedima i znancima, koji su nam pomogli u najtežim trenucima. Po­sebno se zahvaljujemo kolektivu »Proleter« za iskazanu pomoć i za po­klonjene vijence. Naro­čita hvala i drugovima Stanku i Franku te osta­lim članovima kolektiva. Zahvalni smo i kolektivu »Digitron« za izraženu pomoć i sućut u našoj ve­likoj boli. Hvala za pru­ženu pomoć i obitelji Ve­selica te svima koji ste isprafFi našeg dragog po­kojnika na vječni poči­nak i okitili grob vijenci­ma i cvijećem.

Ožalošćeni:Supruga Lidija,

12

U o v o m b r o j u g o s t u j e :

- Ako nas tko traži, evo nas na plaži !

Prvi gost naše nove rubrike je DINKO ŽIBRAT, renomira­no ime u svijetu karikature. Zibrat se novinarstvom i kari­katurom bavi još od 1956. go­dine, kad je počeo surađivati u »Narodnom listu«. Od tada stalno surađuje sa svim jugo­slavenskim listovima, izlaže u zemlji i inozemstvu i — sakup­lja nagrade. Među brojnima i- stiču se svjetske izložbe u Montrealu. Dinko Zibrat danas je grafički urednik u »Startu«.

Nedavno je ovaj poznati ka­rikaturista posjetio naše podu­zeće (u kolovozu) i evo što je zapazio:

Prvi utisci mog tate Maksa u Bujama

BRAVO SINEili: kako se tati ovdje ipak sve svidjelo

Moj je tata Makso dobričina i šaljivčima. Od kad se sjećam njegova je parola ona narodna »udri brigu na veselje«. Ima neuobičajeno dobar dar zapa-žanja, a onda kad nešto opazi

ivi jek dobronamje'Našao se on i ovdje u Buja-

na, samo nekoliko dana po nom zapošljavanju u »Buje-

. Bilo je to u kolovozu i vrijeme godišnjih od-

Poki

odmori, imaju se ljudi pravo odmarati.

Nekoliko dana kasnije tata Makso je bio u šetnji, a u me-đuvremenu je već upoznao »pola Buja«.

— Danas ujutro sam ti sus­reo kolegicu čak četiri puta. Jednom u »Zori«, drugi puta u samoposlugi, pa onda u slasti- čarni i još jednom na ulici. Ni-

grafi tu vijest »skidaju«

Glas je punovažno o

(čit. manjana)?

— E pa vidiš. I ja sam jed­nom bio u Meksiku. Kad sam nekog nešto upitao uvijek su mi odgovarali: manana. Po to­me su Meksikanci, uostalom i poznati a po tom »sutra« naz­van je i način posla. I ovdje

a sutra. Mislim I jasno?- Nije baš tako — branio

\ ja ljude od kojih, istini na ećdnu nisam u to vri- upoznao. Godišnji su

sam — u Bujama bio dr Ludviger, savezni sekret; vanjsku (trgovinu. Kako si zadužen za informacije r sam Radio-Pulu obavijes posjeti. Nazvao sam, dobi zu ä zamolio čovjeka s ' strane žice da me primi.

— Pričel stenografima sagovomik.

Pričekao s< nešto učinilo

— Ovdje kretar za vaniski Hoćete Ii snimati i p. kad nema s grafa vijest se

- Znate, ovdje u Puli je u- 10 nevrijeme. Kiša lijeva,

pisati — javio se opet glas.Bilo je -to negdje na poda pu-

ta. I tako slovo po slovo, riječ po riječ mi smo nakon dvade-

Ono kvrc je bilo Prespojili su me lovoi-

;to stenografima. Maksu ie ova anegdota i nasmijala.

a&OOOOÖOOOOOOOOOOOQOOOOOOCKK

KRIŽALJKA

se dodaje u zemlju u svrhu boljih

riju odjeće; 28. glavni junak film

bubuljica, prištić. OKOMITO

m Starogrčk književnosti i umjetno:

ozof (580—500

1 i ; G f "

1CU

1Wi

ti IZ u

'š. ■ '10 i*

MIli

lr uM

&

zVM * m

ii iiI

iii%

JU

i, %M

hi kz iki i M li

Mh6 & M

Ui & I i p

Dinko Ž i t rat

13

SPORTOVOGODIŠNJE PRVENSTVO ISTRE U ŠAHU ZA

NAS JE BILO POSEBNO ZANIMLJIVO

BUTKOVIĆ PRVAKButković je naš službenik, radi u »Industrochemi

Ovogodišnje prvenstvo Istre u šahu je za nas posebno zanim-ljivo jer je prvak NEREO BUT-KOVIĆ, član SK »Pula«, inače službenik »Industrochema«. Nje-gov je uspjeh vrijedan pažnje, jer nije doživio nijedan poraz i sa samo dva remija protiv majstorskog kandidata Ladav- ca i prvokategomika M. Kuz- manovića osvojio je 10 od 11 mo gućih bodova.

— Nereo, što za Vas znači o vaj naslov — bilo je naše prvo pitanje prilikom nedavnog su-

— Znač] pravo igranja na se niorskom prvenstvu Hrvatske koje počinje I. 10. 1974. god. u Poreču, a pored toga ŠSH mi je dodijelio, na osnovu visokog postotka osvojenih bodova, ti­tulu prvokategomika.

— Što očekujete od prvenstva Hrvatske?

— Radi toga nfcam siguran dali ću moći igrati, a ukoliko nastupim bit će to prava pro­vjera mojih mogućnosti.

— Rođeni ste pred 27. godina u Štinjanu i relativno ste kas-no počeli igrati šah. Sto ste do-sad postigli i kakve su Vam ambiciie?

— Počeo sam tek 1965. g. u- pisom u SK »Pula«, a već 1967. god. osvoiio sam omladinsko pr- venstvo Istre sa 100¾ bodova. Na seniorskom Drvenstvu Istre 1973. god. podijelio sam prvo mjesto, a ambiciia mi je osva­janje titule majstorskog kandi-

— Kako to da Istra nema po-znat i i ih igrača?

— Nema baze, šahovskih ško­la, malo le entuzilasta itd. U zadnie vrijeme situacija je ne­što bolja i to vjerujem zahva­ljujući utiecaju broJnJh prven­stava i turnira u Umagu 1 pose- bno Poreču (prvenstva države, kup itd.)

— Kako ocjenjujete šahovsku aktivnost u našem poduzeć"?

— Mislim da bi mogla biti veća i bolJa, a mogla bi s^ os­novati i šahovska sekcija. Inte­resa ima, to se vidjelo i u susre­tu »Buie-exoort« — »Karbon« i »Buje-export« — »Industrochem«, ali treba to objediniti. In^če, ierački je sigurno naJJačj ing. Dubravko Mazur iz »Industro­chema« koji Ima II kategoriju, ali ne igra aktivno radi posla, već se bavi samo dopisnim ša hom edie ie majstorski kandi­dat. Vrlo dobro igra i Zvonko Juras iz »Digitrona«. U svakom slučaiu ima dosta igrača koji bi rado igrali, a manje je važno koliko su jaki. Osobno me po sebno smeta da nismo orHavHi ekipu za Radničku olimpijadu koja upravo nočinje u Poreču. To su minimalni troškovi, a su- dieluie preko 100 ekipa iz cllele Jugoslavije. Vjerujem da bi na­ša ekipa u sastavu Mazur, Juras, šumonja i ja postigli solidan uspjeh. — sp —

NAŠI KLUBOVI IZ OBITELJI »DIGITRON« STARTALI SU U PRVENSTVIMA OSREDNJE

PROBLEMA IMA ALI - MANJENaši klubovi iz obitelji »DIGI-

TRON« startali su u jesenskom prvenstvu sa osrednjim uspje-hom. U cjelini moglo je biti i bolje, ali ima i vremena za po-pravak. Nama je, čini se, najvaž-nije da su se klubovi konsolidi-rali i sada nemaju većih proble-ma. Zahvaljujući razumijevanju radnih ljudi našeg poduzeća, klu-bovi su startali više-manje neop-terećeni financijskim poteškoća-ma. »Digitron« je odobrio NK »Digitronu« 125.000 dinara, a isto toliko i »Buje-export«, dok je rukometni klub dobio od »Buje- exporta« 10.000 dinara, a od »Di-gitrona« dvije garniture dresova i šest lopti. Tako će se moći se-zona završiti bez većih problema financijske naravi, a preostaje definitivno rješenje financiranja sporta u Komuni, što će uslije-diti konstituiranjem jedinstve-nog SD »Digitron« (ili neko dru-go ime), konstituiranjem jedin-stvene SFK-e Bujštine i osniva-njem interesne zajednice za fi-

nanciranje potreba fizičke kul-

Uoči prvenstva rukovodioci klubova su nam rekli:

VINKO ANDROCEC, predsjed-nik nogometnog kluba »Digitron« i trener JOSIP MILAK: Želja nam je da u ovom prvenstvu konsolidiramo momčad, da dobi-je svoju fizionomiju, da imamo svoju igru. Uspjeh nas interesira, ali je ipak u drugom planu. Plas-man u viši rang prešao bi naše financijske i druge mogućnosti. Vrijedno je spomenuti da smo već uspostavili red u momčadi i da se dobro radi.

Predsjednik rukometnog kluba »Digitron« MIROSLAV MEDVED je rekao: — Dosta smo toga ri-ješili, ekipe treniraju FELICE VIDONIS mušku, a NIKOLA JU-RI Č žensku, uključili smo mla-du ekipu u prvenstvo Istre i mi-slim da možemo ponoviti pro-šlogodišnje rezultate pa čak os-vojiti i koje mjesto više.

— sp -

Novi trener rukometašica

Rukometaši i rukometašice u Bujama, iako u vrlo slabim uvjetima (bez opreme i dob-rog igrališta), marljivo treni-raju i igraju utakmice prven-stva. U obje konkurencije i- ma nekoliko talentiranih koji bi s marljivim i ozbiljnim ra-dom te u boljim uvjetima mogli postići i više. No, do-tacija SFK-a je vrlo mala, a radne organizacije, iako ima-ju razumijevanja, nemaju ga dovoljno. Stručni kadar, ta-kođer je nedovoljan iako su rukometašice nedavno dobile novog trenera.

Računa se na Za nagradumlađe turneja?

Nogometaši »Digitrona« su nedavno u prvenstvenoj utak-mici pobijedili »Staklara« 5:0. Tri zgoditka postigao je Kre-

Nogometaši »Digitrona« su, naravno, amateri. Nogomet igraju iz zadovoljstva uosta-lom kao i članovi uprave ko-ji su, iako se sve bazira na

vratio u matični klub iz po-rečkog »Jadrana«. Njegov je

amaterskim principima, vrlo marljivi. Da bi se na neki na-čin stimuliralo igrače nedav-

povratak očito bio vrlo us-pješan. Uz njega su »Digit-ron« u ovoj sezoni pojačali

no je odlučeno da ih se pove-de na turneju, najvjerojatnije u CSSR ili u Mađarsku. Nai-me, na neki ih se način želi

te Baloš koji je došao iz Br- tonigle. Sve više se računa na

koje su postigli, a među ko-jima se posebno ističu nedav-ne prijateljske utakmice s

Andreašića i Jovića. (0:0) i s »Istrom« u Puli (3:3).

Aliillililiilliliilliilliliilliliui i

i i■■

IHliIIIIBIIIIIIIIi

;■» ^ 4 m(Jp"ivžJt

UH yU

Lalić upravo postiže jedan od svoja četiri zgoditka

14

ri

NOVI PRIJATELJI BUJAKošarkaši Plećaš i Đerđa, nogometaši Lalić i Belin te zagre-bački sportski novi-nari održali su usme-ne novine a kasnije i odigrali nogometnu utakmicu

Košarkaši Josip Đerđa i Nikola Plećaš, nogometaši Rudolf Belin i Josip Lalić, novinari -Večernjeg lista«, »�Sportskih novosti«, VUS-a i Rjdio-televizije Zagreb bi- Id su u subotu, 21. rujna go-sti Buja, Narodnog sveuči-lišta, »Naših staza« odnosno našeg poduzeća i NK »Di- gitron«. Tako je Dam grožđa u Bujama protekao ne samo u znaku grožđa i vina već i u znaku sporta. Spomenuta sportaša te sportski novinari

Ico Kerhin, Jovan Kosijer, Darko Draženović i Milivoj Nikolić, razgovarali su u dvorani Narodnog sveučiliš-ta punih 60 minuta i odgova-rali na pitanja uglavnom mlađe publike na usmenim novinama.

Postoje podne je odigrana nogometna utakmica izme-đu veterana našeg »Digitro- na« te momčadi iz Zagreba. Gosti su pobijedili sa 10:4 (3:2), a Nikola Plećaš i Jo-sip Lalić postigli su po 4 zgoditka. Preostala dvojica

Poslije večere u Grožnjanu Ivo Rovis, generalni direktor »Buje-exporta« održao je zdra­vicu gostima. U ime sportaša odgovorio je Đerđa:

— ... nemojte nam zahvaljivati, jer mi moramo vama zahvaliti što ste nas pozvali i što smo se ovako ugodno osjećali u Bujama. Doći ćemo i slijedeće godine ako nas pozovete.

strijelaca za goste bili su Topić i Jurić, dok su za »Di-gitron« strijelci bili: Anto- nini 2, Vuković d Mikoli. Momčaldi su igrale u sasta-

• NOVINARI: Sablić, Ni­kolić, Kerhin, Belin, Hrkač, Kosijer, Topić, Draženović, Jurić, Lalić, Plećaš (Lasić, Weber).

• DIGITRON: Barbo, Ba- zjak, Posavac, Dragolin, Mi­koli, Šaina, Milak, Manzin, Vuković, Monica, B. Mitro- vić, (Acquavita, S. Mitrović, Antonini, Degrassi).

»Buje-export« je poslije utakmice priredio večeru u Grožnjanu o kojoj gosti još i danas pričaju. »Večernji list« i »Sportske novosti« su nekoliko puta objavili i tek-stove odnosno fotografije sa spomenutog gostovanja. »Ve čemjak« je, između ostalog.

»... toplina i neposrednost domaćina te poziv na slije­deći Dan grožđa bili su naj­ljepši poklon novim prija

teljima Buja«.Ove riječi nisu napisane

tek tako. Buje i Bujci su zaista bili dobri domaćini. Istina, bilo je sitnih, nena­mjernih propusta, koji su se »utopili« u moru nepo­srednosti i gostoljubivosti.

U svakom slučaju ova ak-cija »Naših staza« pokazala se simpatičnom, dobrodoš - lom i obostrano vrlo koris-nom. Naša će se reiđakcija truditi da i u budućnosti or-ganizira slične susrete s po-znatim imenima iz sporta i zabavnog života ...

Iz gipsa u Buje

JOSIP ĐERĐA, prošle je godine proglašen za najboljeg košarkaša naše zemlje po o- cjenama »Sportskih novosti«. Tako je ujedno postao nosi-lac »Trofeja Digitron«, koji zajednički dodjeljuju naša

Po dodjeli »Trofej Đerđa

nikom STELIOM PRODA-NOM kojom prilikom mu je obećao da će jednom doći u Buje. Pružila koju on nije propustio. Iako je samo tri dana prije dolas-ka skinuo gips s noge Đerđa je ipak našao mogućnosti da nas posjeti, štoviše, sam nije mogao voziti već je morao za moliti prijatelja da bi sjeo za volan njegovog automobila

320 km daleko Buje i to po vrlo lošem vre-menu. Đerđa se zaista poka-zao kao veliki sportaš pa mu i ovom prilikom zahvaljuje-

Ne treba umanjiti ni zala-ganje ostalih, posebno PLE- CAŠA, koji je također dopu-tovao osobnim automobilom kasno u noći, da bi održao obećanje iako ga je drugi dan očekivala naporna utakmica. BELIN i LALIĆ su također imali obaveza prema svojim klubovima no, došli su i oni.

Svi skupa su zaista dokaza-li da su primjerni sportaši.

IIIIIIII13ilII

I!■■

uii

bi

uil

IIIIil

IIIIIIIIII

ii

li13II31II

Za vrijeme usmenih novina u Narodnom sveučilištu — s lijevaj: Nikola Plećaš, Darko Draženović (Večernji list), Milivoj Nikolić (Sportske Josip Lalić, Jovan Kosijer (Sportske novosti), Josip Đerđa, Rudolf Belin, Ico Kerhin (Večernji list) i Nikola Jurić

novosti),

2®

15

= = = Riječ redakcije = = = = = = = = = = = = = = = = <

„Naše staze“ - boljim stazama ■ruii

uuii

ii

uuu

! L

Kad je 26. travnja prošle godine iza-šao prvi broj »Naših staza« u uvodnoj liječi tadašnje redakcije pisalo je:

»... Ako ostvarimo zamisao da list u punom smislu riječi bude naš, sva-kog našeg radnika, te to bude naša riječ, naše glasilo i odraz naših želja i težnji, biti će to redakciji priznanje, a nama svima zajedno veliko zadovolj-

Pisalo je i ovo:»... Naše poduzeće iz dana u dan

postaje sve veće. U okvirima matice formirali smo tri osnovne organizacije udruženog rada a četvrta je već na pu-tu. Osim toga do jučer malobrojni — ubrzo ćemo u matičnu knjigu upisati 300-tog člana radne zajednice ...«

Danas je, i sami možete primjetiti, situacija izmjenjena. Formirali smo već pet organizacija udruženog rada, a mo-

žda baš sad, dok ovo čitate, u matičnu knjigu upisujemo 600-tog radnika! Da-kle, dvostruko. »Buje-export«, zajedno sa svojim OOUR-ima očito napreduje, razvija se. Paralelno s poduzećem mo-ralo se i razvija se i samoupravno in-formiranje bez kojega je nemoguće su-djelovati u rješavanju zadataka i do-nositi odluke u cilju što efikasnijeg pri-vređivanja. Da bi to bolje objasnili ka-žimo da sadašnja etapa samoupravnog socijalizma kod nas predstavlja prije-laz od samoupravljanja u pojedinim radnim organizacijama k integralnom samoupravljanju, odnosno od osnovnih organizacija udruženog rada prema u- druženom radu kao cjelini, što još ja-če naglašava društvene informacije, ko-ja treba služiti usmjeravanju, kontroli i korekturi procesa izgradnje udruže-nog rada. Informacija omogućava uza-jamno povjerenje, spriječava sukobe i

Dakle, kad smo željeli unaprijediti poslovanje morali smo misliti i na raz-voj našeg samoupravnog informiranja. I upravo je to razlog mnogih promjena koje ste sigurno primjetili u istom tre-nutku kad ste opazili ovaj broj »Naših

Nedavno je, prihvaćanjem pravilnika o izdavanju »Naših staza« na sastanku Radničkog savjeta, upaljeno i zeleno svijetlo mnogim promjenama. Sastav-ljena je i redakcija koja će od ovog broja uređivati list, nadamo se po va-šem ukusu, a tako i na naše zadovolj-stvo. Nikola Jurić, profesionalni novi-nar koji je u naše poduzeće došao iz zagrebačkog »Večernjeg lista«, imeno-van je glavnim i odgovornim uredni-

kom »Naših staza«. Izmjenili smo i »glavu« lista, a isto tako i format kako bi se približili najmodernijem grafič-kom izrazu tvorničkih listova u svijetu.

Mnogo je dakle promjena u odnosu na izdavanje prvog broja. Međutim, nešto je ostalo isto a to je ono što smo spomenuli u uvodu:

»... zamisao da list u punom smislu riječi bude naš, svakog našeg radnika, da to bude naša riječ, naše glasilo i odraz naših želja i težnji...«

Tako bi i trebalo biti. Zbog toga vas pozivamo na suradnju. Izrazite svoje misli, želje, kritike i pohvale, konfron-tirajte mišljenja i stavove ... Da bi vas sitmulirala na suradnju redakcija je odlučila honorirati vaše priloge.

Na početku, dragi čitaoci, izrazimo nadu da ćete biti zadovoljni i zaželimo mnogo uspjeha.

Zanimljivosti� Elektronski sa-

tovi po 35 do-lara!

»Nacional semiconductor corp« počinje s proizvodnjom kvare digitalnih satova i alarmnih sa-tova. Ova kompanija je najveći proizvođač poluprovodnika, a proizvodi i elektronske kalkula-tore. Firma »National semicon-ductor« će pustiti u maloproda-ju, preko svog odjeljenja za pro-daju »Novus«, šest vrsta elek-tronskih satova po cijeni od 125 do 220 dolara. Također će ponu-diti tri vrste po cijeni od 34,95 do 60 dolara.

Kompanija obaviještava da su satovi sada u procesu proizvod-nje, a isporuka će početi za oko 30 dana. Digitalni alarmni sato-vi će biti u prodaji od studenog.

� Kinezi proizve-li računar

Matematički institut kineske akademije nauka projektirao je i proizveo novi tip elektronskog računara. On je kompaktne kon-strukcije, a raspolaže sa većim kapacitetom memorije i većom brzinom sračunavanja nego u- vozni računari istog tipa. Pored toga lakši je za posluživanje. Njegova struktura je jednostav-na, a potrošnja energije mala. Uskoro će početi masovna pro-izvodnja.

Novi računar se može poslu-živati manuelno radi rješavanja jednostavnih problema, koji se normalno obavljaju sa običnim računarom. Pored toga, može sračunavati funkcije. Računar je pogodan za sastavljanje, izrav-navanje i revidiranje programa. Opremljen je sa uređajem za štampanje i registratorom na traku, a predstavlja nezavisan i kompletan računski sistem, izvr-šava dio funkcija običnog elek-tronskog računara.

� Epoksidna smola za pu-kotine

Nakon dvije godine eksperi-mentalnih pokušaja na francu-skom tržištu pojavilo se novo sredstvo za popunjavanje puko-tina u čiji sastav ulazi jedinje- nje epoksidnih smola. Ovo sred-stvo se upotrebljava za popu-njavanje i zatvaranje pukotina na elementima vertikalnih i ho-rizontalnih konstrukcija izrađe-nih od cementa. Postoje dvije varijante: sredstvo visoke viskoz- nosti za zatvaranje većih puko-tina (1,5 mm) i drugo sredstvo niske viskoznosti za zatvaranje manjih pukotina. Sredstvo je ve-

oma otporno na abraziju poslije stezanja, ali i pored toga zadr-žava određeni stepen mekoće, koji je dovoljan da podnese ne-znatna klizanja betona. Nanosi se četkom u vremenskom inter-valu od 30 minuta i na tempera-turi od 15 stupnjeva C. Polime- rizacija i stezanje se obavlja na teperaturama višim od 5° C. Po-četno stezanje u roku od 24 sata i na temperaturi od 15°C. Defi-nitivno stezanje u roku od 7 da-na na temperaturi od najmanje 15°C.

* Pisaće mašine iz Indije

Električne pisaće mašine indij-ske proizvodnje i tehnološkog umijeća pojavit će se na tržištu

j TV-kviz opet s „Digitronom“ �Prošlogodišnji TV-kviz doživio je uspjeh jednim dijelom zahvaljujući »semaforima«

Ikoje je proizveo naš »Digitron«. Zadovoljni uspjehom, organizatori su odlučili da ovogo � dišnji kviz bude »dulji« od svih dosadašnjih te da se emitira iz studija u Zagrebu, Beo- |

‘ " ~ ' .. . .... -• -J“ • *---» tvornice ele-

do kraja ove godine. Prve godine proizvodnje u prodaji će biti pu-šteno 500 pisaćih mašina. Proiz-vodnja će postepeno biti pove-ćana na 1000 jedinica do 1976, a na 4000 jedinica godišnje do 1979.

Ove mašine, na čijem se usa-vršavanju radilo posljednjih 18 mjeseci, stajat će oko 5000 rupi- ja u odnosu na 8000 rupija koli-ko stoje uvezene mašine sličnog tipa. Većina dijelova (95%) bit će proizvedena u Indiji. Firma »Hindustan teleprinters limited« koja proizvodi 6.000 teleprintera godišnje, odlučila je da počne proizvodnju pisaćih mašina kao dio programa divesifikacije.

Htl je dosad samo u Kuvajtu izvezla 250 teleprintera, a izvo-zila ih je i u Libanon, Jemen, Nepal, Sri lanku, Nigeriju, Mau- ricijus i Butan.

� Računari „Di-gitrona“ i u Albaniji!

Izdavačko poduzeće »Mladost« iz Zagreba ugovorilo je s alban-skim poduzećem »Makina-im- port« iz Tirane prodaju 25 kal-kulatora 801 A tvornice »Digit-ron«. Tako će se naši kalkulatori naći i u Albaniji.

U svijetlu i sjeni

Shvaćajući značenje potpi­sivanja samoupravnog spo­razuma o raspodjeli sredsta­va i prava iz izvanbudžetske bilance SRH i televizija je poslala svoje snimatelje ko­ji su snimali kraću repor­tažu. Tom je prilikom uči­njena i ova zanimljiva fo­tografija, autor koje je naš urednik NIKOLA JURlC. Predvidjeli smo da i ubudu­će objavljujemo foto-vijest koja bi, osim obrade aktual­ne tematike, bila i fotograf­ski zanimljiva. Nadamo se da ćemo i ovdje surađivati.

»NAŠE STAZE«,

list poduzeća »Buje-export«, BujeUređuje redakcijski kalegiij

Glavni i odgovorni urednik:NIKOLA JURlC Tehnički urednik: Zvonko Babić

Izdavač:OOUR »Glas Istre« — Pula

Tisak:OOUR Tiskara »Otokar Keršovani«, Pula

Uredništvo:

»Naše staze« oslobođene su osnovnog poreza na promet rješenjem Sekre-tarijata za prosvjetu,

16

■JGODINA II

BROJ 9 MASE STAZEmr "'V LIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT1 1

BUJE

3

11. STUDENOG 1974. I GRADI S■■■■■■■■■Ill

■iiiiiiiniiH

Planvrijedanpažnje

,Digitron' će slijedeće godi­ne proizvesti 1110.000 džep­nih, 50.000 stolnih računara

te 2.500 teleprintera

Slijedeće godine »Digitron« će proizvesti 100.000 džepnih i 50.000 stolnih računara te 2.500 teleprintera! Koliko je to smion plan — u čiju re-alizaciju ne treba sumnjati— najbolje ilustrira činjenica da je u toku 1974. »Digitron« proizveo, odnosno proizvodi 25.000 džepnih i 12.000 stol-nih računara te samo 250 teleprintera. Brojke dovoljno govore same za sebe. — Pro-izvodnja džepnih računara povećava se 4 puta, stolnih još i više, dok će teleprinte-ra biti 10 puta više. Jasno je da će povećana proizvod-nja uzrokovati i sniženje, sa-da relativno visokih, cijena računara, posebno džepnih— kako nas je informirao ing. LUCI JAN ŽU2IĆ, komer-cijalni direktor »Digitrona«. Osim toga, nakon pokrivanja jugoslavenskog tržišta moglo bi se i izvoziti odnosno izaći na međunarodno tržište. Po-tražnja za našim računarima je već sada golema, a po sve-mu sudeći, ona će slijedeće godine biti i veća. Početaik proizvodnje teleprintera na-govijestio je ii novu »eru« u razvoju našeg OOUR-a. Te-leprinter bi trebao biti jedan od proizvoda budućnosti.

W „Bi-fix“ i „Digitron“ sudjelovali su na izložbi izuma, tehničkih unapre-đenja i noviteta koja je nedavno održana u Rijeci

iPIGITRONI � Naše će poduzeće izgradnjom nove tvornice dobiti

4.000 m2 modernog tvorničkog i poslovnog prostora, će zaposliti nove radnike i povećati proizvodnju...| moći

MEDALJA „BIFIXU“Strana 6. i 7.

� Svi izlošci

našeg najma-

njeg kolektiva pozitivno ocje- njeni što oba-vezuje na još predaniji rad

� Izbori za organe upravljanja

� Vrata su nam još premala

� Buje domaćin svibanjskih susreta

B 1il! ■OM

m 8

Izbori za Radnički savjet našeg poduzeća

Izbori za članove Radničkog „„.j poduzeća »Buje-export« Buje obavljeni

'jeta KLAUDIO VIŠKOVIĆ — direktor sek-

dan 25. 9. 1974.' godine u OOUR-t gitron«, dana 10. 10. 1974. godine u OOUR »Industrochem«, dana 14. 10. 1974. u svim ostalim OOUR-ima u vremenu od 7—15 sati. Izborni materijal primljen je sa svih biračkih mjesta.

Pregledom izbornog materijala komisi-ja je utvrdila da su izbori na svim birač-kim mjestima obavljeni u skladu sa za-konom, te da nije bilo izbornih nepravil-nosti koje bi utjecale na rezultat izbora.

Od ukupno 584 upisanih birača glasalo je 505, a nije glasalo 79 birača. Nevaže-ćih glasačkih listića bilo je osam. Na os-novu rezultata glasanja izborna je komi-sija utvrdila da je za članove Radničkog savjeta poduzeća »Buje-export« Buje iza-brano ovih 35 radnika:

• IZ OOUR-a »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«

glasovaORNELA BELUŠIĆ — šef saldakonti 56 MIRA ŠKRGULJA — I pom. referent 56 MIRA MONAS — III pom. admin. ref. 56 IVAN KALAC — građ. radnik u PTB 54 NIKOLETA JERKOV — likvidator 54 LUCIO ACQUAVITA — šef saldakonti 52 MIHOVIL ROVIS — direktor PTB 50

• IZ OOUR-a »TRGOVINA I UGOSTI-TELJSTVO«

glasovaMaAKSIM PERUŠKO — šef poslovnice 83 NEVIO FRONTEL - šef poslovnice 81 SILVANO VIDACH — I samost. ref.

ALDO KRAMER — šef poslovnice 57SMILJKO POZARIĆ — šef predstav. 51

• IZ OOUR a »DIGITRON«

glasovaBRANKO BASTIJANIć — I samost.

tehnolog raz. 187STANKO JANIĆ — šef tehničke kont. 171 MARIJAN TOMLJANOVIĆ — III pla-

ner-analitičar 152JURKO DULĆIĆ — II samost. tehno-

132

. trg. 74direktor pred-

BRANKO ŠTRBAC — II tehnolog :

JAKOV BAĆIĆ — I tehničar proizv. 127 BORIS RADECIć — II tehnolog razv. 114

1 IZ OOUR a »BIFIX«

IVAN ŠTIGLIĆ — šef pogona proizv. 11 ALDO KMET — II strojar 11JADRANKA MEDVED — III teh. proiz. 11 RATKO FERENČIĆ - skladištar 11 TITO GERMIN — kornere, direktor 11 ALOJZ KOZLOVIĆ — III punilac 10 VIKTORIJA NOVICKI - kemijski teh. 9

• IZ OOUR a »INDUSTROCHEM«

glasovaGRGO BANKO — šef menze i ref. na-

rodne obrane 98IVAN JARAMAZOVIć — referent odr-

žavanja 102IVAN KORMOŠ — brig, kotlovnice 95 ENIO MIKATOVIĆ — VKV električar 101 DUBRAVKO MAZUR — šef pogona 96 ANTON PAĆIĆ — smjenovođa 94

TEODOR ŠUMONJA — šef nabave 97«te— --.w.'Tereza Andročec, sekretarica generalnog direktora u trenutku glasanja

IZBORI ZA RADNČKE SAVJETE OOUR-a NiŠEG PODUZEĆA

i Vidachn, Laganisu i Ribaricu najviše otaParalelno sa izborima za Radnički savjet poduzeća

održani su izbori i za radničke savjete pojedinih OOUR-a. Izabrani su:

• OOUR »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«

SILVANO VIDACH — samostalni referent vanjske trgovine 85 glasova,

NEVIO FRONTEL — šef poslovnice 85 glasova MAKSIM PERUŠKO — šef poslovnice 83 glasa, KLAUDIO VIŠKOVIĆ — direktor sektora 83 glasa PAVLE GAŠPARAC — direktor predstavništva u Za-grebu 82 glasa,MARIO KOKOT — šef ugostiteljskog objekta 77 glasova, KORADO POROPAT — II referent vanjske trgovine

71 glas,MIHAJLO MARKOVIĆ — I samostalni kom. unutraš-

nje trgovine 70 glasova,ALDO KRAMER — šef poslovnice 68 glasova, BERISLAV DZEBA — III referent unutrašnje trgovi-

ne 65 glasova,ROMAN i JUGO VIC — I samostalni referent konsig.

• OOUR »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«

FABIO LAGANIS — šef računovodstva 60 glasova, ORNELA BELUŠIĆ — šef saldakonti 53 glasa, MARIJA BEMBIĆ — likvidator 52 glasa,DRAGAN BATOŠ — III knjigovođa 51 glas,INES ACGUAVITA — I knjigovođa 51 glas,MIRA MONAS — III pomoć, adminisitr. ref. 49 glasova,

IVAN KALAC — građevinski radnik u PTB 48 glasova, MARIJAN BRALA — vratar, dostavljač 46 glasova MIHOVIL ROVIS — direktor PTB 45 glasova.

• OOUR »DIGITRON«

ANTON RIBARIĆ — II tehničar razvoja 205 glasova, STANKO JANIĆ — šef tehničke kontrole 181 glas, IVICA HRNĆIĆ — I tehnolog razvoja 173 glasa, ZIVKO METIKOS — poslovođa 171 glas,DINO ČIRKOTA — I mehaničar proizvodnje 162 glasa, MARIJAN JARAN — sam. teh. proizvodnje 158 glasova, MARIJAN TOMLJENOVIĆ — II planer analitičar 156

glasova,MATIJA MARTIĆ — I tehničar proizvodnje 155 glasova, BOŽO KALABOTA — I brigadir 151 glas,SONJA DERAN — II sekretarica 148 glasova,MARIJA BONACA — I monter 145 glasova,SARA KROŽILA — I monter 137 glasova,

ALIDA RADEŠIĆ — III monter specijalista 134 glasa.

• OOUR »INDUSTROCHEM«

NA MIRKOVIĆ, ALDO MILETA, DINO BURSIĆ, IVAN JARAMAZOVIĆ, GRGO BUŽDON, LADISLAV HORVA- TIĆ, DUBRAVKO MAZUR, STOJAN RAGUŽ, VLASTA DOLINSEK, JOSIP KVARANTA. MILJENKO BLAGO- JEVIĆ, MIHAEL KOVAČIĆ. DRAGOLJUB MINIĆ, HA-SAN KAPETANOVIĆ, KAZIMIR POPOVIĆ, IVAN BU- DIĆ.

Sa sastanka Radničkog savjeta OOUR-a Zajedničke

službe“ i ..Trgovina i ugostiteljstvo“

PREDSJEDNICI - ING MIHOVIL ROVIS I MAKSIM PERUŠKO

Do zaključenja lista održani su samo sastan-ci Radničkih savjeta OOUR-a »Trgovina i ugosti-teljstvo« i »Zajedničke službe« u novom sa-stavu na kojima je odlučeno da se prihvate iz-vještaji izbornih komisija te da se verificira mandat novoizabranim članovima Radničkih sa-vjeta OOUR-a a isto tako i članova predstavni-ka u Radničkom savjetu poduzeća.

Za predsjednika Radničkog savjeta OOUR »Zajedničke službe« izabran je ing. Mihovil Ro-vis, a za zamjenika izabrana je Ornela Belušić.

Također je izabrana i disciplinska komisija u sastavu: Stelio Prodan (predsjednik), Tomica Vuković (zamjenik predsjednika), Franka Grbac i Ankica Kvarantan (članovi), Ornela Belušić i Marija Belušić (zamjenici članova).

Za predsjednika Radničkog savjeta OOUR »Trgovina i ugostiteljstvo« ponovo je izabran Maksim Peruško, dok je za zamjenika pred-sjednika izabran Silvano Vidach.

Do kraja listo­pada ove go- dine molbe za zapošljavanje

u »Buje-ex- poriu« podni­jelo je 513 osoba udovo­ljeno je mol­bama 125 rad­nika

Naše se podu-

SFR] 159) u se, iz-

Svi koji ili

tičke zajed­nice dužni su stvarati povolj­nije uvjete za

prava1..«

na

onude i molbe za zapošlja­vanje svakodnevno stižu na na­šu adresu. Prosječno i više od dvije svakog radnog dana. U svakoj od njih nalazi se po je­dna naoko posve identična i obi­čna ljudska Priča, no ipak istin­ski, uvijek i svaka puna vjere i nade da će upravo možda »nje­gov« ili »njen« problem biti o- cijenjen i pozitivno riješen. Mno­go ih je koje u sebi sadrže, is­tina stidljivo i suzdrži!jivo is­kazane želje za sticanjem puke životne sigurnosti — tu na svom ognjištu, kraj oca, majke, pri­jatelja, u prirodnom slijedu ži­vota koji je vedro i veselo po­čeo na temeljima djetinjstva i mladosti.

Takvih u kojima podnosilac nudi samo svoju želju, ističući i svoju potrebu za udruživanjem rada. mnogo je više od onih kc>ji pored toga nude i svoje stručne sposobnosti, radno is-kustvo i druge kvalitete. Spo-znavši da su njihovi izgledi zbog toga dosta umanjeni, oni naj-češće iznose sve poteškoće koje su ih onemogućile da se školu-ju, a isto tako navode da će raditi i izvršavati sve što im se i učini kako bi ti kazano im po-vjerenje što bolje opravdali.

IJ evidenciji molbi i ponuda za udruživamje rada još iz 1972. i 1973. godine nailazi se oko 150 predmeta. Samo u 76 slučajeva pošiljaoci su mlade i nezaposle-ne djevojke iz raznih mjesta Bujštine. Od 1. siječnja do is-teka mjeseca Listopada ove go-dine u knjigu onih koji su po-kucali na vrata »Buje-exporta« ponudivši da udruže svoj rad voditelj evidencije upisao je 513 ponuda — molbi. To je samo nešto manji broj od ukupnog broja radnika danas u »Buje- exportu«. a uzevši ukupno, sko-ro za 100 više.

Više od 600 ponuda

Od dakle, ukupno 673 ponu-de, 318 ih je stiglo iz svih mje-sta Bujštine.

Od toga je molbe poslalo 220 žena, pretežno mladih i neza-poslenih. Ka nezaposlene muš-karce — mladiće otpada 98 slu-

Ostale ponude i molbe stigle su gotovo iz svih krajeva naše zemlje i u najvećem su dijelu rezultat oglašenih potreba za stručnim kadrovima za podru-čje elektrotehnike, smjer sla-be struje, strojarstva, trgovin- sko-ckonomskih i drugih disci-plina.

Već samim tim ističemo da se ne radi isključivo o nezapo-

ostarjeloj majci nedoraslom bra-

želju da Pomognu njima i sebi, razumijevanje i pomoć,

traže hitnu intervenciju i svoja pisma završavaju poput Z. N. iz Krasice: U nadi da će cijenje­ni naslov uzeti moj zahtjev u

anje i shvatiti moj po­ložaj, te očekujući da će on na­ići na puno razumijevanje u slu­čaju pozitivnog rješenja obeća- jem u slučaju da budem prim­ljena svojim marljivim radom opravdati dato mi povjerenje.

slenima, već u jednom dijelu i0 onima koji su, naročito nakon naiglog porasta popularnosti »IH igiiitrona«, poželjeli liskazaiti se i ostvariti svoje stvaralačke sposobnosti, a što im nije mo-guće bilo na njihovim radnim mjestima gdje su se već nalazi-li. Ipak, veoma mnogo je onih koji su svojim pismima naveli: »Završio sam školovanje i sada bih želio raditi...«

Među onima s adresom na Bujštini prevladavaju oni koji su bez bilo kakve kvalifikacije1 stručnosti, a kako je to naj-češći slučaj dnevne prakse, nji-ma ćemo ovog puta posvetiti najviše pažnje. Bez bilo kakvog »pravila« i selekcije, nasumce smo odabrali nekoliko njih i dali lim riječ:

»U nadi da će cije- njeni naslov...“

• S. A. iz Skrlići 33.

»živim u Porodici s ocem i majkom i sa još četiri malo­ljetne sestre koje pohađaju os­novnu školu. Otac se bavi po­ljoprivredom u siromašnim škr- lićima i još na prihod od 400 dinara koje prima majka kao učesnik NOB-e . . .«

� G. D. privremeno u Padovi.

»Javljam se iz inozemstva zbog zaposlenja. Ja ovdje nisam za­dovoljna, pa bih se htjela zapo­sliti kod vas ako je moguće. Za­molila bih vas da mi odgovo­rite . . .«

Odgovori uglavnom ob°ćavaju

Unatoč svim nastojanjima i izuzetnim naporima što su po-sljednjih godina uloženi na po-dručju zapošljavanja u našoj općini (učinilo se veoma mno-go), rješenje jednog od najslo-ženijih problema tražj sve više angažiranja.

samo angažiranja »Bu-je-exporta«. U Ustavu SFRJ, u kojem se između ostalog jamči pravo na rad svim građanima, u članu 159. stoji:

» G. A. : Buja.

»Pa s obzirom da sam ja neza­poslena, a imam želju da se zaposlim kod vas i to za po­trebu, jer u kući nas ima pete­ro članova, troje djece, koja još pohađaju školu . . .«

• Z. N. iz Krasice 93.

»Zbog lošeg financijskog sta­nja, budući nemam oca, a ži­vim sama s majkom, koja je nezaposlena i bolesna molim da me primite u Digitron . . .«

• K. N. iz Kršeta 4.

»U sedamnaestoj sam godini. Tata mi je bolestan, invalid, bez posla. Prisiljena sam dakle da i sama radim i da se zapo-

»Zbog materijalnih neprilika nismo mogle da nastavimo ško-lovanje. Tako smo se zaposlile privremeno u Italiji kao ku-hinjske radnice. Nakon toga po-hađale smo i tečaj stranih jezi-ka u Rimu, gdje smo i radile. Vratile smo se kući u nadi da ćemo naći negdje zaposlenje ...«

• V, G. i V. J. iz Momjana 65.

»Otac nam je učesnik NOB-e i prima materijalnu pomoć od 430 dinara. Od toga dohotka ži­vimo nas šestero u obitelji...«

I tako sve redom, spomenute i nespomenute, sve ili svi s istim ili sličnim pričama o izne-

društveno-politička zajednica, dužni su stvarati sve povoljnije uvjete za ostvarivanje prava na rad«.

Iz toga proizlazi da je to pro-blem koji zaslužuje punu i oz-biljnu pažnju šire društvene za-jednice. U rješavanju tog pro-blema jednako su pozvani i du-žni da se angažiraju Skupština općine i njeni organi i službe, društveno-političke organizacije, kao i organizacije udruženog ra-da jer svi oni jednako sudjelu-ju u upravljanju i raspolaganju društvenim sredstvima.

Kakvo je pravo stanje najbo-lje potkazuje što nitko u sadaš-njem trenutku nema prave evi-dencije o nezaposlenima. Pre-cizne podatke nije moguće do-biti čak ni kod Općinskog zavo-da za zapošljavanje. Upravo zbog toga, u cilju rješavanja proble-matike nezaposlenosti i nije moguće obuhvatiti sve potrebe, kao ni poduzimati određene ak-cije. Ono što se učinilo u ok­viru »Buje-exporta« (u 1974. za- posdeno je 125 radnžka), bez obzira na priznanja upućena sa svih strana, predstavlja tek sa­mo putokaz, dobar početak, jer za kontinuitet objektivno zado­voljavajućeg kretanja u podru­čju zapošljavanja potrebno je još podosta vremena.

Tomica Vuković

3

1 l E l I I N S T V E M R A Z V O J E L E K T R O N S K E I N^ ^

^ Elektronska industrija Hrvatske razje- i ^ dinjena je i bez zajedničkih programa, pa I ^ je to uzrok i njezina zaostajanja. Da se I ^ tako više ne može raditi, zaključili su i I ^ radni ljudi u tim poduzećima i pokrenu- I v li su akcije za udruživanjem na što ih I v! obavezuju i rezolucije X kongresa SKJ I sj i odredbe Ustava. Ali sve je išlo sporo i I ^ bila je očita potreba da se moraju oz- I v biljnije i brže stvarati jedinstveni pro- I N grami razvoja i udruživanju rada i sred-

^ Nedavno su se za istim stolom u CK ^ SKH našli direktori i sekretari osnovnih ^ organizacija SK većine poduzeća elektron- I S ske industrije Hrvatske da bi svoje pro-

Do 15. prosinca izra­dit će se koncept raz­voja elektronske indu­strije Hrvatske o ko­jem će raspravljati i izjasniti se Predsjed­ništvo CK SKH, a za­tim i republički or­gani

bleme — kako je rekao PETAR FLEKO- republički organi. Nosilac posla bit će -“PULS, poslovno Mtaresna zajednicasjedništva CK SKH — koji su do sada bili

pod stolom stavili na stol i o njima za-jednički raspravljali i donijeli konkret-ne zaključke. Nakon duže diskusije Pred-stavnica radnih organizacija — RIZ »Ni-kola Tesla«, »Digitron«, Tvornice račun-

to da li su poduzeća njenibez obzira ^članovi ili nisu. S

S— Jedinstvenu udruženu elektronsku s

industriju Hrvatske ne želimo suprotsta- ^ viti sličnim grupacijama u drugim repu- sj

skih strojeva, »Elka«, »IRET«, »Elektro- blikama, već naprotiv — rekao je Petar ^ nika« i još nekih — zaključili su da do Fleković — želimo je otvoriti prema Ju- ^ 15. prosinca izradi jedinstveni koncept goslaviji, uključiti u međurepubličko dio- ^ razvoja elektronske industrije Hrvatske govaranje i time pomoći stvaranju jedin- ^ o kojem će raspravljati d izjasniti se stvene jugoslavenske elektronske industri- ^ Predsjedništvo CK SKH, a zatim i svi je. 2. K. ^

r/////////////////////s/////////////////////////////////////////////////t/*/t/////jv////////////////////////////////////////////////////////s/////////////////////////

Onima koji nisu upoznati, bez obzira da li su iz našeg poduze-ća ili su »izvana«, predstavlja-mo teleprinter ET 2000, proiz-veden u »Digitronu«.

»Digitron« ET 2000 je elektro-nički dalekopisni sistem namje- njen širokoj primjeni, a sadrži dalekopisač (prijemnik i otpre-mnik), bušač trake, čitač buše-ne trake i priključnu kutiju.

Dimenzije teleprintera su 610 X 510 x 160 milimetara, a teži-na mu je 28 kp. Teleprinter ra-di potpuno bešumno, a brzina mu je mnogo veća od brzine klasičnih teleprintera (maiksi- malna brzina bušenja trake do 50 znakova u sekundi, a mak-simalna brzina čitanja bušene trake do 40 sekundi.

Prijemnik dalekopisača obav-lja više od 80 posto svojih fun-kcija putem elektroničkih ele-menata il] sklopova. Ispisivanje se izvodi pomoću glave sa igla-ma za tiskanje na običnom pa-piru ili papiru osjetljivom na pritisak. Pomak glave za tiska-nje, valjka za novi red i oboje-ne vrpce obavljaju tri motora potpuno bešumno. Slova, broj-ke i znakovi su kombinacija to-čkica u obliku matrice 5x7. Otpremnik Ima elektroničko blokiranje u slučaju kada se istovremeno pritisnu dvije tip-ke. Prijelaz sa »slova« na »broj-ke« je automatski. U otpremnik je ugrađen brojač utisnutih zna-

kova koji nakon 59. znaka daje signal upozorenja (ton 1 khz), a kod 69. znaka automatski vra- Posljednje provjere rada našeg teleprintera ET 2000

Ocjena stručnjaka

Naslovna strana prospekta za teleprin-ter »Digitrona« ET 2000 (desing: Bo-ris Bubaš)

Teleprinter ETDS 2000 bio je izložen i na Zagrebačkom velesajmu gdje je dobio nagradu za dizajn. Stručnjaci su, obraz-lažući svoju odluku o dodjeli nagrade, rekli i slijedeće (prenosimo djelomično):• Originalnost riješen ja vašeg proizvoda

izjednačena je sa standardom.• U međunarodnim razmjerima to je

prosjek.• Za naše područje nadprosječan dopri-

• Potrebne su minimalne dorade.• Atraktivnost nadprosječna.• Čistoća izrade je u cjelini, a u smislu

dorađenositi, vrlo visoke kvalitete.• Vdzuelna predodžba otkriva namjensku

funkciju.• Sociološki aspekt je osjetno zastupljen

što povećava vrijednost.• Vrlo dobro su zastupljene Potrebe su-

vremenog društva.• Međusobni odnosi volumena, ploha i

pojedinih elemenata su sređeni.

• Boja odgovara.• Simboli proizvođača su uočljivi i vrlo

dobro riješeni.• Sigurnost pri rukovanju vrlo dobra.• Moguće je dobro i redovno čišćenje i

održavanje.• Deklarirane osobine proizvoda odgova-

raju stvarnosti.• Prilagođenost antropološkim mjerama

je dobra.• Izvori buke su potpuno otklonjeni.• Uklonjene su u cijelini optičke smet-

• Vibracije pri radu ne postoje ; nje je na zavidnoj razini.

» Neugodni izvori topline ne postoje.• Točnost izrade proizvoda je odlična.• U pogledu primjene domaćeg materija-

la razlozi su uvjerljivo opravdani. »• Propagandni informativni materijal je I

na zavidnoj visini. ■• Proizvod je odlično prilagođen

vremeni transport.

I I I I I I

riješe- |

I

ća valjak u »novj red«. Bušač je tako konstruiran da se napa-janje i kompletna elektronika nalaze u zajedničkom kućištu te se može koristiti kao zaseb-na jedinica neovisno od daleko-

Nagib slovišta (tastature) mo-že se prilagoditi potrebi koriš-

Dnevnik »Glas Istre«-vaš dnevnik!

nika tako da je teleprinter po-godan i za rad u pokretu. Za vrijeme mirovanja sistema slo- vište se može potpuno sklopiti tako da je olakšano Prenošenje il skladištenje na najmanjem prostoru.

Teleprinter je sastavljen od dijelova koji su se mogli naći na jugoslavenskom tržištu. U- vezena su samo dva dijela i to

va iz SAD te bu- Njemačke DR.

DRUGI 0 NAMA

Puljani vole džepne računareDžepni računari bujskog »Digitrona« opčinili su Puljane.

Sve količine tih praktičnih pomagala nestaju istog dana kad stignu. U Prodavaonicama »Istarskih knjižara« mini kalku-latori su oajhraženija roba. Da su bujski elektroničari pogo-dili ukus i potrebe pulskog tržišta vidi se iz velilke potraž-nje stolnih kalkulatora s ekranom, trakom i letećim zare-zom. Ova uredska tehnika ima također dobru prođu u »Is-tarskim knjižarama«.

»GLAS ISTRE«, 28. listopada 1974.

Predstavljamo vam teleprinter,Digitrona* ET 2000

NEČUJNO I BRZO

Dimenzije teleprintera su 610x510x160 milimetara

4

IZ SVJETSKE STAMPE„The Times”:

RAČUNICE OKO RAČUNARA

Dugo su godina komisija EEZ a i pojedine evropske vlade pra-tile uglavnom proizvođače velikih sistema i proučavale mogućnosti njihove koncentracije ili suradnje. Međutim, sada se došlo do za-ključaka da se može uvesti novi oblilk suradnje u toj industrijskoj grani — proizvodnja malih računara mogla bi je ojačati, a da to ne bude na štetu samostalnosti pojedinih kompanija.

Istraživanja su pokazala da prodaja računara u svijetu raste oko 40 posto na godinu, dok je trend rasta u čitavoj kompjutor-skoj industriji oko 15 posto.

Najviše malih računara proizvodi se u Americi. Međutim, nije-dna američka kompanija ne drži na tom području primat na* svjet-skom i evropskom tržištu. Nasuprot tome, kad su u pitanju sred- nji iračuoari i veliki sistemi, IBM je svakako na prvom mjestu.

•»RASUTA OBRADA.

I Britanija se dosad najviše orijentirala na gradnju velikih si-stema i ina vodeću britansku kompaniju ICL (International Com-puters Limited). Međutim, ministarstvo industrije u čiiem ie sa-stavu i komisija Ikoja se bavi pitanjima obrade podataka i proiz-vodnje sostema za obradu, nedavno je naglasilo sve veću važnost tzv »rasute obrade« pri čemu se misli da je obrada podataka mno- go bolja ako se rada uz pomoć nekoliko malih računara smještenih na različitim mještana, umjesto da se sav posao koncentrira na jedan veliki sistem.

Veliku ulogu na tom polju odigrali su i znatni uspjesi u istra-živanjima na području mikroelektromike u posljednjih godina Pri-je ove .mikroelektraiićke« ere poštovalo se pravilo da se cijena obrade podataka i cijena (koštanja jedinica koje sačinjavaju sistem za obradu sve mše smzuje ako je sistem veći. Takvo mišljenje uz-rokovalo je stvaranje velikih centraliziranih sistema. No, kako je sada razlika u oijem strojeva za minikompjutorski i mikrokompju- torsla sistem vrlo mala, mnogo je ekonomičnije da se obrada de- centralizira.

Imajući ove činjenice na umu, IAN BARRON, tehnički direktor britanske tvrtke »Computer Technology« izradio je nove planove za razvoj industrije malih računara u Evropi i podnio ih na raz-matranje Evropskoj komisiji. On smatra da bi Evropa pri porastu potražnje za malim računarima mogla zauzeti značajno mjesto na svjetskom tržištu, umjesto da, kao do sada, samo slijedi IBM.

• »STANDARDNI SISTEM«

I u Americi su proizvođači shvatili Prednosti novog tržišta koie se otvara i spremno su reagirali. Stvorena je čitava nova industrij-ska grana — proizvodnja malih računara. Kako se pojavila potreba za posebnim perifernim uređajima, osnovane su i posebne tvor nace koje ih proizvode. Istodobno se razvija d poseban »software« (programi koji služe pri obradi podataka). Pri tome se ponekad služe elementima različitih Proizvođača, koje komponiraju u jedan sts em. Tako kupac može birati želi li takav komhimirani sistem ili samo sistem koji nudi tvrtka koja je računar i proizvela.

canron predlaže da se ta nastojanja podupru, čime bi se sma-tra on, potpomagao razvoj industrije kompjutora u Evropi a isto-dobno bi bio riješen problem kooperanata.

Pri tome bi najprije trebalo definirati »standardni sistem ra- cunaira«, koji hi mogao pokrivati što više polja obrade. U tezi ko-ju Barron iznosi tvrdi se također da se može .napraviti jedna cen-

J mica obfrade, na k°ju s« tada mogu priključivati različite

kombinacije perifernih jedinica i koja može imati različite vrste »sortvvairea«. Tako bi se otvorile mogućnosti različitim kompanija-ma da proizvode spomenute dijelove sistema račaunara pod uvie- *orn

wda »u međusobno 100-postotno kompatibilni. Pretpostavlja se

i1,. i?awa. sudjelovala u financiranju toga projekta.Zaključak je da bi se tako postiglo da kupci mogu birati siste-

me iz široke palete proizvođača, a proizvođači bi trebali razvijati samo određene dijelove cjelokupnog sistema. Naravno da bi se time izbjegao nepotrebni paralelizam u radu, a postigla bi se i znatno veća specijalizacija.

|i""i"'n'ii"Miiiini.....................milili limun minulim ....

I „Impuls” se povećava 1= Zagrebačka »Radioilndustrija« i Tvornica elektronskih = = uređaja i precizne mehanike »Elektronika« iz Zadra pristu- =£ pile su nedavno poslovno—interesnoj zajednici »Impuls« —5 Ju s?ra sačinjava šest organizacija udruženog rada s pod- —£ ručja SR Hrvatske. Pored već dva spomenuta poduzeća u E = sastavu »Impulsa« nalaze se i »Nikola Tesla«, »Elka«, Tvor- =5 strojeva TRS, iz Zagreba i Tvornica elektron- =— skih uređaja »Digitron« iz Buja. =5 Kako je saopćeno na konferenciji za štampu, uđrn/.iva- == ,r'Jcm. “ »Impuls« šest proizvođača učinili su značajan korak =E . J . čvršćem povezivanju, odnosno namjenskom udruživa- =I nJU ™*eresa- (TANJUG1 |iliiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiii ........................................................................... .....I

Nedavno je u Ljublja­

ni održan Međunaro­

dni sajam elektroni­

ke, telekomunikacija,

automatizacije i nu­

klearne tehnike, dok

se u Zagrebu održao

»Interbiro««, izložba

sredstava za obradu

podataka i uredske

opreme

DIGITRONPRISUTAN I - ZAPAŽEN

U toku proteklog mjeseca održana su dvasajma odnosno izložbe na kojima je sudje-lovao naš OOUR »Digitron«.

U Ljubljanskom Gospodarskom rastaviš- ču održan je 21. Međunarodni sajam elek-tronike, telekomunikacija, automatizacije i nuklearne tehnike na kojem je sudjelovalo oko 400.000 izlagača iz 20 država.

U Zagrebu, u paviljonima Velesajma odr-žana je 6. Međunarodna izložba sredstava za obradu podataka ii uredske opreme »Inter-biro«. Na tom značajnom međunarodnom specijaliziranom tržištu sudjelovalo je 300 izlagača iz 19 zemalja. Prisutne su bile naj-veće svjetske tvrtke kao što su IBM, »Uni- vac«, Honey well«, »Fujitsu«, »Kodak«, »Oli-vetti«, »Olympia«, »Philips«, »Kimzle«, i dru-ge.

Ovogodišnji »Interbiro« pružio je jedinstve-nu priliku domaćim stručnjacima i svim po-tencijalnim korisnicima računara da se na jednom mjestu upoznaju sa svjetskom po-nudom, s najnovijim dostignućima i kreta-njima na tom području. Bila je to i jedin-stvena prilika da se još jednom potvrdi nuž-nost usaglašenije {i jedinstvenije polifiike kompjutorizacije u nas.

U 7 izložbenih paviljona na 50.000 četvor-nih metara prikazana je prava revija tehno-loških novosti. Gotovo svi izlagači demon-strirali su primjenu svojih izložaka tako da su se posjetioci na mjestu mogli upoznati s njiihovom uporabnom vrijednošću. Postig-nuti su i značajni poslovni rezultati u koji-ma je svoj udio imao ,i naš »Digitron«.

U prilogu su fotografije s »Interbriroa«.

0} digitron

IZV

O D

MA

HA

LA

ULW

iiiiii

mimi

iiiuim

LJse

yfflf

fnn

IILI1

1LL1

1L11

I1LI

1MLU

JJJ1

Jllll

lJ]!u

\

Zapa

dna

fasa

da u

prav

ne z

grad

e (g

ore)

i ju

žna

fasa

da c

ijelo

g ob

jekt

a (d

olje

). Sj

ever

na fa

sada

je g

otov

o id

entič

na sa

južn

om p

a je

nis

mo

ni o

bjav

ili.

„BU

JE-E

XPO

RT“

GRA

DI N

OVU

TVO

RNIC

U P

OD

RAD

NIM

NAZ

IVO

M: �

Naše

će p

oduz

eće

izgrad

njom

„Digi

trona

II“

dobit

i 4.00

0 m2 re

prez

enta-

tivno

g tvo

rničk

og i

pos

lovno

g pr

ostor

a �

Nova

tvo

rnica

jezg

ro b

uduć

eg

indus

trijsk

og ce

ntra B

uja

Situ

acija

: no

va će

tv

orni

ca

biti

smje

šten

a za

padn

o od

ce

ste

Buj

e —

K

opar

. Po

seba

m

odvo

jak

s te

ce

ste

vodi

t će

do

tv

orni

ce

ispr

ed

koje

je

pa

rkira

-liš

te

(P)

za

gost

e.

Sa

stra

ne

je

park

irališ

te

za

za-

posl

ene.

U

prav

na

je

zgra

da

okre

nuta

pr

očel

jem

pr

ema

isto

ku, o

dnos

no c

esti

Buj

e —

Kop

ar.

Uz

cest

u pr

ema

Port

orož

u i

Kopr

u,

tek

što

se

prođ

e na

tpis

ko

ji

označa

va

izla

z od

nosn

o u-

la

z u

naš

grad

ić,

radn

ici

i st

roje

vi

isko

pali

su

i po

stav

ili

tem

elje

no

vog

obje

kta

čiji

je

ra

dni

nazi

v »D

igit

ron

II«.

Na

pros

toru

40

00

m!

»Buj

e-

expo

rt«

i »D

igit

ron«

do

bit

će

repr

ezen

tati

van

tvor

ničk

i i

posl

ovni

pr

osto

r.

»Dig

itro

n II«

pr

e-

stav

lja

ujed

no

i je

zgru

bu

duće

g in

dust

rijs

kog

cent

ra

Buja

. O

ko

nove

tv

orni

ce

u bl

ižoj

bu

duć­

nost

i bi

tr

ebal

o iz

rast

i jo

š ne

kolik

o ob

jeka

ta

—

u pr

vom

re

du

obje

kt

druš

tven

e pr

ehra

ne,

up­

ravn

i tr

akt,

no

va

tvor

nica

ke

ram

ike,

pr

osto

r za

re

krea

ciju

..

.

Izgr

adnj

a «D

igit

rona

II«

poče

tak

je

ostv

ariv

anja

je

dne

hrab

re

i ko

risn

e ko

ncep­

cije

za

miš

ljen

e pr

ed

nešt

o vi

še

od

dvij

e go­

dine

. U s

klop

u no

ve t

vorn

ice

u ko

joj će

se

pro-

<---

------

------

------

------

------

------

------

------

------

------

------

------

------

------

-

Foto

graf

ije

za

arhi

vu

—

odvo

jak

s ce

ste

Buj

e —

K

opar

, sk

og

cent

ra

Buj

a.

Kam

era

naše

g fo

tore

porte

ra

ovak

o je

za

je

pog

led

ovak

av. A

sutra

?

izvo

diti

di

gita

lni

i el

ektr

onsk

i ur

eđaj

i bi

t će

tv

orničk

a ha

la,

laki

rnic

a,

meh

anič

ka

radi

onic

a,

skla

dišn

i pr

osto

r,

razv

ojni

ce

ntar

el

ektr

onik

e,

posl

ovni

pr

osto

r za

ko

mpl

etnu

tr

govi

nsku

dj

e­la

tnos

t,

sani

tari

je

te

sve

što

jedn

om

suvr

eme­

nom

ob

jekt

u pr

ipad

a.

Oko

ob

jekt

a bi

t će

iz

gra­

đeno

i ve

liko

park

iral

ište

za

zapo

slen

e i g

oste

.N

ije

potr

ebno

sp

omin

jati

št

o za

na

še

po­

duzeće

i

njeg

ov

razv

oj

znač

i iz

grad

nja

ovog

no

vog

obje

kta.

Sp

omen

imo

sam

o da

su

»d

igi-

tr

onci

« do

sa

da

radi

li na

sa

mo

400

m!

radn

e po

vrši

ne

dok

ih

sada

oč

ekuj

e de

set

puta

vi

še

i m

nogo

m

oder

nije

. Ka

ko

su

nam

re

kli

u »D

igi­

tron

u«,

naše

će

po

duzeće

po

za

vrše

tku

izgr

ad­

nje

moć

i za

posl

iti

još

oko

200

radn

ika.

O

bjek

t bi

tr

ebao

bi

ti

dovr

šen

poče

tkom

sl

ijed

eće

go­

dine

.

za

sad

neas

falti

ran

(des

no),

vodi

do

je

zgre

bu

duće

g in

dust

rij-

bilje

žila

poč

etak

gra

dnje

naš

e no

ve tv

orni

ce (l

ijevo

). D

anas

Pet minuta sa...i

I Aldo Kmet, vodja grupe u „Bifixu“, strojar i predsjednik Zbora radnika:

i PREKOVREMENO I SE NE ISPLATI

ALDO KMET

I radnom mjesitu — aldu KMti, voaa grupe, 9trojar, predsjednik Zbora radni-ka, rođen pred 21. godinu, jedan je od najsimpatičnijih u ovom malobrojnom kolektivu. U prašnjavom radnom odijelu susretljivo nam je odgovarao na naše pi-

• Uvjeti rada?— Hladno 1 prašnjavo. Nije lako.• Osobni dohodak?— 200.000 starih dinara.• Kako poboljšati uvjete rada?

— Boljim sistematiziranjem radnih mje-sta i raspodjelom osobnih dohodaka koji bi bili adekvatniji težini i uvjetima rada.

• Težina?— Pojedini radnik dnevno prjebaci i

po 50 tona robe u jednom danu. Drugi sjede uz toplu peć, ne moraju fizički ra-diti u takvoj prašini i po takvoj zimi. Po ljeti je opet vruće.

• Prekovremeno?— često se mora ostajati. Prekovremeni

se rad plaća 25 posto od plaće po satu. Nikome se to ne isplati.

• Poduzeće?

— U kratkom je vremenu doseglo ono pravo. Točnije, na pravom je putu.

• »Bifix«?— Napreduje. Popravljamo recepte za

naše proizvode pa je kvaliteta već na za-vidnoj visini.

• Buje?— Već 10 godina sam ovdje. Drag i

simpatičan gradić. Najveća zamjerka je zabavni život. Točnije, njega nema. Om-ladina nema kamo otići osim u gostione gdje se opija pa dolazi do nepoželjnih do-gađaja, tučnjava . . . Mislim da bi se po-duzeće trebalo o tome pobrinuti.

Financijski sektnr u nnvim prostorijama

Napokon smo dobili moguć-nost da se naše financijske slu-žbe i prostorno objedine, odno-sno da se smjeste u prostoriji koje osiguravaju bolje radne u- vjete. Do sada je financijski se-ktor bio smješten dijelom u trećem katu glavne zgrade, di-jelom u prvom katu i jednim dijelom u prostoru bivše zanat-ske radionice »Odjeća«. U tim prostorijama bili su teški uvje-ti rada, a o međusobnom komu-niciranju i o kolanju dokume-nata ne treba ni govoriti. Ko-načno, nakon upornih molbi. Skupština općine Buje je na svojoj posljednjoj sjednici do-nijela zaključak da našem po-duzeću ustupi na korištenje zgradu bivše zdravstvene stani- oe u Garibaldijevoj ulici. Time je stvorena mogućnost, da se nakon nužnih popravaka koje u toj zgradi treba izvršiti, smje-sti cijeli Financijski sektor na-šeg poduzeća.

Cijepljenje protiv gripe

Sa Zdravstvenom stanicom Buje potpisan je ugovor o cj ep ljenju svih naših radnika protiv gripe. Za tri doze cje-piva za svakog cijepljenog radnika Zdravstvenoj stanici će se uplatiti dznos od po 25 dinara. Ista je akaija obav-ljena ,i prošle godine. Nije potrebno podsjećati da ova akcija predstavlja značajnu brigu o zaštiti zdravlja rad-nika, te da se ona neposred-no odražava na produktiv-nost i proizvodnju uopće. O- tuda proizlazi i naša obaveza da se cijepljenju svi odazo-

Sa sjednice Koordinacionoa predsjedništva Saveza omladine EEIJ u „Digitronu“

BUJE DOMAĆIN [SVIBANJSKIH SUSRETAOrganizacija susreta odgovoran zadatak za našu omladinsku organizaciju

Svibanjske susrete mladih pro-izvođača elektro i elektronske industrije Jugoslavije trebalo bi obogatiti novim sadržajem.To je, između ostalog, rečeno na sjednici Koordinacionog pre-dsjedništva Saveza omladine e- lektiro i elektronske industrije Jugoslavije koja je održana 19. listopada u »Digitronu«. Sjed-nici su prisustvovali omladinski rukovodioci iz petnaest poduze-ća naše proizvodne grupacije.

Svibanjski susreti, koji se o- državaju svake godine, svaki put u drugoj republici, ove su godine održani u Cetinju Pod pokroviteljstvom poduzeća »O- bodin«. Na tim susretima su-djelovalo je 120 omladinaca iz dvadesetak poduzeća, a među njima bila su i četiri predstav-nika iz »Digitrona«. Osnovna te-ma, koja je obuhvaćena refera-tima, bila je predkongresna ak-tivnost radničke omladine. U-

pravo na sjednici Koordinacio-nog predsjedništva, održanoj u »Digitronu« rečeno je da se pro-mijeni ovakav oblik susreta i da se, pored razrade osnovne političke teme, za slijedeće su-srete organiziraju i skupovi ra-dnika stvaralaca iz raznih ob-lasti kulturne djelatnosti. Ka-ko se idući susreti održavaju u Bujama, to je pred našu omla-dinsku organizaciju postavljen zadatak da spomenutu manife-

staciju, od Političkog i društve-nog značaja za ovaj kraj, orga-nizira na što bolji način.

Također je na sjednici pred-sjedništva bilo govora i o su-djelovanju ORB »Bratstvo i je-dinstvo« na omladinskoj akciji »Morava 74« i tom je prilikom pohvaljen rad brigade, pošto je u potpunosti obavila svoj za-datak koji joj je postavilo pred-sjedništvo.

STANKO JANIC

Tek što je riješen jedan problem prevoza naših radnika autobusom, pojavio se novi

Do posla i natrag 10 km pješačenja

Više od godinu dana bilo nam je potrebno da ostvarimo zah-tjev za uvođenjem autobusne linije od Buja, preko Maruši- ća do Zrenja. Suvišno je govo-riti koliko je to našim radnici-ma i drugim građanima s po-dručja Gornje Bujšltine olak-šalo svakodnevnicu. Riješili smo jedan problem, ali se javio novi.

Arčida Fincin pješači svako-dnevno po 5 kilometara. Doreta Zubin i Dorica Zubun po 10 kilometara, a samo zato što au-tobus, koji saobraća «a redov-

noj liniji Buje—Grožnjan—Za- vršje—Mlin—Oprtalj, ne skrene od Završje Mlina do samog Za- vršja. I nisu samo one jedine s tom poteškoćom, koja je, kako to one kažu, najteža kada pada kiša i vlada nevrijeme. To isto prati i Dinu Ćirkotu, Neviju Ćir- kotu, Mairijelu Dobrilović i Ma-riju Flego, također naše radnice, te još četiri učenika koji poha-đaju srednju školu, i četiri rad-nika koji rade u drugim organi-zacijama, kao i one koji ne pu-tuju redovito svakog dana, već samo povremeno.

Razlog zbog kojeg vozači au-tobusa odbijaju da prevezu put-nike i na toj relaciji, razumljiv je, ali nije i prihvatljiv. Tom re-lacijom drugi autobus istog po-duzeća redovno prevozi učenike osnovne škci’.e »Mlflan Sorgo« iz Oprtlja, pa tako priča o neis-pravnosti ceste i objekata na njoj i nisu pravo opravdanje. Ostaje da Skupština općine, po-duzeće »Slavndk« i Uprava za puteve zajednički rasprave o tom problemu i pronađu pra-vovremeno njegovo rješenje.

RIJEČ UREDNIKA -

KRITIKA DOBSURADNJA SL

Prošli broj »Naših staza«, su-deći po razgovorima i pohvala-ma koje smo čuli, prihvaćen je u našoj kući dosta dobro. Još više pohvala dobio je izva-na, od ljudi novinara, stručnja-ka koji su se čak pretjerano smiono tvrdili da je list našeg poduzeća u novom ruhu trenu-tačno jedan od najboljih tvor-ničkih listova u našoj zemlji. Kako svi pohvale rado slušaju, posebno ako se one odnose na njihov račun, i nama je bilo drago čuti ih, posebno iz usta mnogih renomiranih novinara kao što su DAVOR ŠOŠIĆ dugo vremena glavni i odgovorni u- rednik »Večernjeg lista«, a sa-da zamjenik generalnog direk-tora »NIP Vjesnika«, MILANA RAKOVCA, glavnog j odgovor-nog urednika »Glasa Istre« d do nedavno glavnog urednika »Na-ših staza« te mnogih drugih.

Međutim, iako dobar, prošli «broj lista »Naših staza« imao je « i mnogo nedostataka. Jedna je * svakako što nije bio dovoljno « okrenut neposrednom proizvo- J đaču, što nije bilo više riječi * radnika. No, činjenica je da su • se naši radni ljudi teško, da ne i kažem nikalko, odazivali na na- * še pozive i molbe za suradnju, j Nadamo se da u buduće neće J biti tako pa vas zbog toga još * jednom molimo da surađujete, • da se javljate, da postavljate pi- • tanja, da iznosite svoje želje, • misli i prijedloge, kritike ... 5 U tom će slučaju »Naše staze« • biti mnogo bolje, a njihova na- • mjena bit će zadovoljena. •

Od vas bi također željeli čuti, • i kritiku lista, koja bi nam J mnogo pomogla da bi se zajed- • nički u buduće mogli ponositi • s »Našim stazama«. !

UREDNIK S

99NIKAD NIJE KASNO99

Završavajući našu seriju razgovora sa predsjednicima radničkih savjeta naših OOUR-a iriječ smo dali BOŽI KALABOTA iz »Digitrona«. Potražili smo ga u novoj mehaničkoj radionici gdje je poslovođa. U ovim jesenskim danima prilično je hladno, pa smo se iznenadili kalko velika sala mehanič-ke radionice nema grijanja.

— Vidite, nabavljena je termogena peć, ali bez pribora, dimnjaka, rezer-voara ... Stalno nam tvrde da su pri-bor poslali, a nikako da dođe. Sigur-no se to moglo riješiti ranije, no ne krivimo nikoga. Istina hladno je, ali zadatke ipak izvršavamo.

— Da vas najprije predstavimo na-šim čitaocima. Rođeni ste 25. prosin-ca 1935. godine u Senju. Imate 20 go-dina radnog staža, VKV precizni ste mehaničar, na radnom mjestu poslo-vođe u mehaničkoj radionici. Pred skoro dvije godine došli ste u »Digi-tron«, a već u ranijem sazivu ste bili predsjednik i sad ste ponovno izabra-ni za predsjednika Radničkog savjeta svog OOURa. što nam možete reći iz svog iskustva o radu RS Vašeg OO-UR-a?

— U ranijem sazivu sam bio kratko vrijeme predsjednik nakon što je Zvonko Juras dao ostavku negdje od lipnja 1974. godine, tako da nemam naročitog iskustva. No mogu reći da se trudimo sprovesti zacrtane plano-ve. Inače, imamo mnogo molbi, žalbi, zahtijeva za zaposlenie, Premještaj i td. pa nam tom oduzima mnogo vre-mena, što 1e razlog da se često ne mo-žemo dovoljno posvetiti bitnijim pro-blemima. Sastajemo se u prosjeku dva puta mjesečno.

Božo Kalabota,

predsjednik Radni- |

čkog savjeta |

OOUR-a „Digitron“ |

o sebi, radu, dužno- |

sti, hobiju, ambici- g

jama i svemu po |

malo

— Kako ste zadovoljni sa suradnjom organa upravljanja vašeg i ostalih OO UR-a?

— Mislim da su odnosi dobri, iako smatram da ponegdje suradnja nije dovoljna.

— Vaš je OOUR raspodijelio sred-stva nakon prvih šest mjeseci, odno-sno povećao vrijednost boda, sa 1,25 na 1,50 dinara. Ova je raspodjela prili-čno uznemirila duhove u ostalim OO

— Gradi se Digitron II. Što osobno očekujete od ove investicije?

— Očekujem mnogo i to ne isključi-vo materijalno. U prvom redu riješit ćemo osnovne uvjete rada (danas smo jako skučeni, iako smo mi u meha-ničkoj radionici svoj problem prosto-ra riješili). Ovom investicijom ćemo znatno povećati proizvodnju, u prvom redu teleprintera, povećati broj rad-nih mjesta, vjerujem poboljšati i pla-će. Posebno vjerujem da ćemo riješiti pitanje društvene prehrane što je, sma-tram, veliki problem kod nas.

— Vi ste ranije radili u Zagrebu, Senju, Umagu. Što biste prenijeli iz ranijih organizacija u »Digitron«?

— Upravo rješenje društvene preh-rane i to ne samo tople marende već i dva obroka. Smatram da je to os-novno, pogotovo za bračne parove ko-ji oboje rade, a mi takvih imamo do-sta. Mislim da bi to bilo vrlo rentabil-no i u interesu poduzeća.

— Kažu da ste vi došli u poduzeće kao Senjaniin, zbog Ante Tomljanovi- ća vašeg direktora?

— Znam da provocirate, ali zač bi došal za njim kad on ni ni Senjanin. Sam je rekal da je Cić, tu je dobil na-gradu, sagradil je kuću i čim sam do-šal s njim sam se najprije zakačil.

— Što vas je onda motiviralo da do-đete — znamo da ste ranije imali do-bra mjesta?

— Vjerovao sam da ću ovdje imati bolju perspektivu i bolje uvjete. Ni-sam se prevario. Dobio sam stan, i- mam uvjete za rad, uvjete za doškolo-vanje itd. Kod nas ima razumijevanja

— Već sam spomenuo društvenu prehranu, a mislim da bi trebalo zna-tno više učiniti na rekreaciono-zabav- nom planu. Doista naši ljudi nemaju u Bujama kamo otići, pa nije čudno da završe u gostioni. Tu bi možda i samo poduzeće trebalo više napraviti i za sebe i za Buje u cjelini.

— Vaš hobi?— Ribolov, samo nemam sada vre-

mena zbog škole.— Koju školu polazite?— Srednju tehničku strojarsku u

Umagu. Upravo završavam 3 godinu.— Ambicije?— Kad završim školu pokušat ću na-

staviti na fakultetu. NIKAD NIJE KA-SNO. —sp—

»••e©®©®®®®®©®®®®®®®®®®®®®®®«®©®®®®®©®®®®®®®®®®®®®®®®®®®«)®!

!!

Pismo druga Vasunga

NAŠE STAZE“ OGLEDALO

STANJANadam se da će ovo moje

pismo naći malo mjesta u Va-šoj rubrici »Vi nama — mi vama«. Nalazim se na odsluže-nju vojnog roka u Splitu. Po-slije pet mjeseci provedenih u lijepom bosanskom Travniku', dobio sam Prekomandu.

»Digitron« i Buje mi upravo sad kad sam daleko od njih mnogo nedostaju. Ovih dana dobiio sam »Naše staze«, ogleda-lo u kojem se vidi stanje u »Buje-exportu«, te u njegovim osnovnim organizacijama. Za-dovoljan sam u potpunosti sa širinom informacija. Raduju me svi uspjesi, i želim da ih bude uvijek, čestitam drugovima u razvoju na novom »db—1000«. Želim da bude još više takvih računara. Čestitam i drugovima zbog teleprintera, te svima dru-gima. Imam i ja jedan »usnieh« prebrodio sam već 6 mjeseci i »kusur«. Zaista bilo je dana ko-ji su bili kao vječnost, ali i o- nih koji su proletjeli kao tren.

tow za sve, za šah, stolni i ostale sportove, ali i moguć-nost da se uvijek nešto novog nauči. Pošto sam ljubitelj ša-ha, pozdravljam prijedlog dru-ga Butkovića o osnivanju šahov-ske sekcije. Također vam ša-ljem ovu sliku, da me se sjete svi oni koji su me već zabora-vili. Nadam se da ću »Naše sta-ze« i dalje redovno dobivati, te Vam unaprijed zahvaljujem.

Gulaš,paprikašpašta i. . obratno

Šaljem pozdrav svim drugo-vima i drugaricama, i želim im što više uspjeha u radu, a klu-bovima u familiji »Digitron« že-lim malo više uspjeha.

Vojnik VLADO VASUNG

Kao što vidite pismo je na-šlo mjesta. Drago nam je da ste nam se javili. Uzvraćamo poz-drave, a objavljujemo i foto-grafiju.

Radnička prehrana u našem je poduzeću relativno do-bro organizirana. Činjenica je da je sa strane »Buje-expor-ta« poduzeto sve kako bi ona bila Sto bolja i efikasnija. Međutim, problemi se pojavljuju na drugoj strani.

Posuđuju se blokovi pa se na trošak poduzeća hrane i pojedinci koji ne rade u našoj organizaciji. Pojedine se djevojke drže one naše narodne »ljubav ide kroz želudac« pa svoje bonove iz te ljubavi ili želje za mršavljenjem odnosno »držanjem linije« ustupaju svojim mladićima ili prijateljima. Postupak je, iako simpatičan, ipak neoprav-

Problem je i kvaliteta hrane, posebno zaposlenih u OOUR-ima »Zajedničke službe« i »Trgovina i ugostiteljstvo«. Svaikoga jutra u hotelu »Zora« dobivamo isti odgovor: gu-laš, kotlet u saftu, pašta, paprikaš ... Uvijek isto!

Nije rijedak slučaj da se jede i nešto »od jučer«. Tek povremeno pojavljuju se kobasice sa zeljem, a samo uz veliko nagovaranje i tek dobrom voljom ljudi u (kuhinji, možete dobiti — dva jaja na oko!

Istovremeno kuhinja i restoran »Proletera« u kojem se hrane zaposleni u »Digitnonu« i Bifix-u« doživljavaju po-hvale. Hrama je raznolika, ukusna i obilna. Sve, dakle, ovi-si o znanju i volji ljudi koji hranu pripremaju, jer — ci-jena je ista.

• »DIGITRON«STELLA ŠTRBAC-DAMIANI — priprav-nik SSS, SPASOJE MITROVIĆ — KV pi- smoslikar — III monter, LUČANO PER-SEL — KV autolimar — III mehanič., SLAVIO SIROTIĆ — KV precizni mehani-čar, DRAGAN UZELAC — KV precizni me-haničar, TRISTAN BAŠIĆ — dipl. ing. e- lektr. — III sam. ref. unutar, trgovine, TIHOMIR NOVICKI — dipl. ing. elektr. — III tehnolog razvoja, NIVES KALABO-TA — KV krojačica — III monter.

• »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«

LJUBICA MISE — SSS ekonomski teh. —

II mat. knjigovođa, MILENA NEZIĆ — I

SSS ekonomski teh. — pripravnik, VESNA MEDICA — SSS — pripravnik, SILVAN I

BENAZIC — SSS ekonomski teh. — pri- I

pravnik.

SILVANA KRALJEVIĆ — po-

moć. ugostiteljska radnica, SIL-

VANA JURIC — referent trgo-

vine, STEVAN MAJSTOROVIĆ,

dipl. ing. šum. — šef odjela.

Željko PajvotI U prošlom broju u ovoj našoj rubrici gostovao je karikatu-

rist Dinko 2;ibrat. U ovom broju naš gost je jedan od trenutač-no naših najboljih fotoreportera — Željko Pajvot, fotoreporter

I »Sportskih novosti«. Prilikom gostovanja sportskih novinara i poznatih sportaša u Bujama je bio i 2eljko Pajvot koji je za naše čitaoce snimio nekoliko fotografija Grožnjana koje danas

I objavljujemo. Spomenimo da je Pajvotu 29 godina te da se fotografijom bavi profesionalno već 10 godina. Dobitnik je mno-gih nagrada između 'kojih se ističu prva nagrada u Pragu 1970.

B godine na »Imtorpress foto«, zatim prva nagrada na izložbi sportske fotografije održanoj u Dubrovniku 1972. godine u po-vodu kongresa AIPS-a (Međunarodno udruženje sportskih no-

I vinara), zlatna medailja na izložbi »Sport, ribolov, turizam«, u Novom Sadu itd.

Š K O L A ( u Martinčićima)Velika i lijepa škola s velikim lijepim prozorima čistim zelenim klupama i sjajnim žutim podovima

Dječaci i djevojčice u klupama mirno sjede — Tišinu samo lako naruši po ploči škripanje krede

Sve je čudno mirnosve je sjajno i sve se blistaVani se trava zeleni —Lijepa je ova škola — uredna i čista

Ali — oh, kakva šteta!To je bio moj san.Škola je tužna i praznakrov prokišnjava — kakav ružan dan!

CKKSOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

fljd’ nazdravlje Kako je moj tata Makso i „preko telefona“ uvidio jedan od aktuelnih pro­

blema ovdje kod nas

— Zdravo sine.— Zdravo tata.— Nazvao sam da te malo čujem.

Sto ima novog u Bujama?— Nova kiša.— Što radiš?— Prošla sezona godišnjih odmara.

Radii se.— A kako se zabavljaš?— Odlično. Izađem i biram hoću li

u »Zoru« ili u »Mliječni«.— Siguran sam da »Mliječni*

skočiš. Uostalom, bio sam u Bujama, ali se ne sjećam tog mliječnog resto-

dima. Kvare ljudi onaj fini bujski zrak. Odeš li još ponegdje?

— Kamo?

— Znam, znam. Ako uopće izađu onda biraju između gostione i slastj- čame. Lijepo sjednu, razmisle što će

• Pa možeš birati. Imaš »Hajduk«, i bistro zaključe da se u gostionici i»Zvezdu«, »Istru buffeta, koliko se ti je izbor.

— Idem i u kino.

desetak že samo nešto popiti. U to dođe kono- ja sjećam. Velik bar i upita što će, a oni opet malo

razmisle i kažu: vinjak. A što će dru-go? Toga se najbrže sjetiti. I tako ode

Znam, znam. Svaki dan osim po- prvi pa opet dođe konobar, pa opet nedjeljka. Više kriminalnih nego kri- pita §to će, a oni opet isto... I eto minalističkih, više ratnih nego miro- . , ljubivih, vige mrtvih nego glumaca, u-

.nT5i glavnom limunada — previše ... — Nije baš tako — opet ja. Oprav-im«. — Pa nije baš tako — opravdavam danja, opravdanja... A ima tata i pra-

■ Gostuje Ii po neko kazalište, ima tati objasniti kako je j j koncerata, omladinskih i disco klu-

bova — pita tata Makso.— Ima. Tu .i tamo, ali viiše tamo nego

Moraomliječni restoran nekad postoj a

V? danas se zadržalo samo ime u narodu pa dolazi do paradoksalnih situacija: uđeš u mliječni d naručiš — grappu.

— Po neki put izaberem _ baš taj »mliječni«. Tamo ti is’

W gencija igra briškulu^ — A, to je onaj gdje sam se čudio ali je :V* kako vide figure i karte od onolikog rio:|5©00000©0000©000©00©00©00©000

bujska inteli- Shvatio je problem, jedan od najaktu- elniijih u Bujama. Postavio je pitanje,

njega saim odmah

— A što poduzeće?— Poduzeće?— Jel se brine za društveni i zabav-

ni život svojih radnika, za razonodu i rekreaciju?

— Briine se, kako da ne!— E, pa neka, neka se b rime Ajd'na-

zdravlje!

10

SPORT Sport i rekreacija u

našem poduzeću

između dva broja

RUKOMETAŠICE ZASAD NAJBOLJE

• Rukometašice»Digitronke« nakon 8. kola za-

uzimaju 3. mjesto priimorsko- -istairske lige sa 13 bodova i sa samo jednim porazom. Plasman djevojaka je irejlatiivino debar tim više što postoje realni iz-gledi da i na kraju jesenskog dijela prvenstva pozicija bude za.Tžana šili čak popravljena. Na inicijativu djevojaka, a s razumijevanjem direktora lois- novne škole »Mate Balota« FRA-NJE PAVLIČEKA, RK »Digi- itron« će konačno dobiti i klup-sku prostoriju koja će mnogo značiti u daljnjem radu. Zani-mljivo je i pohvalno što su dje-vojke i nažalost tek po neki ru-kometaš odlučili sami pomoći izgradnju odnosno dovršenje te klupske prostorije. »Bifix« je također obećao svoju pomoć u građevinskom materijalu, dok bi pomoć pružile i OOUR »Zajed-ničke službe« našeg poduzeća. Očekuje se da će svoj prilog dati i OOUR »Digitron« kao i druge radne organizacije u Bu-

• RukometašiRukometaši su nedavno na

svom terenu doživjeli neugodan, ali uvjerljiv i zaslužen poraz od momčadi iz Selca. Na taj su način pokvarili odličan start\ Taj ih je prvi poraz, čini se de-moralizirao pa su nastavili s neozbiljnim radom. Činjenica je da su mogućnosti momčadi »Digitrona« kao i svih pojedina-ca velike, no činjenica je da o- ni nedaju ono što mogu, upravo

zbog neozbiljnosti velike većine igrača. Nedavno su »Sportske novosti« poraz naše momčadi nazvale naslovom »Digitron je u kvaru« vjerujući da je to sa-mo trenutačna kriza. Tako je i bilo. Kvar je brzo popravljen pobjedama nad »Kaštelirom« i momčadi INA. »Digitron je sa-da opet pri vrhu tablice.

• Nogometaši

Nakon 10. kola zauzimaju 12. mjesto sa 7 bodova, što nije Po-sebne pažnje vrijedan plasman. Istini za volju, budimo objektiv-ni, to je otprilike realan domet pa zbog toga ne treba ni očeki-vati mnogo bolje u daljnjem to-ku natjecanja, iako bolje svaka-ko može biti. Činjenica je da *u odnosi unutar kluba dosta ne-sređeni, što je, unatoč entuzija-zmu, dio uzroka neuspjeha.

—SP—

[ „Trofej Digitron“ - da ili ne?• Hoćemo li se lišiti vrijedne reklame?

Protekle dvije sezone naše je poduzeće dodjelji-valo »Trofej Digitron« najboljem košarkašu Jugoslavije po ocjenama »Sportskih novosti«. Vrlo ukusan trofej, rad aka-demskog kipara Aleksandra Rukavine, prve je godine pripao Kićanoviću (sezona 72/73), a druge Đerđi (73/74). Tjednima je ime našeg OOUR-a objavljivano u našem najvećem sport-skom dnevniku, a natjecanje za »Trofej Digitron« postalo je popularno među košarkašima i među mnogobrojnim čita-ocima. Ostvarena propaganda u korist našeg poduzeća, od-nosno OOUR-a »Digitron«, gotovo je neizmjerna.

»Sportske novosti« i ove godine ocjenjuju košarkaše pa su željeli da dodijele još jedan naš trofej. Međutim, majstor koji je lijevao prva dva trofeja do danas NIJE ISPLAĆEN za svoj rad pa je iz toga razloga odbio da lijeva i treći. Oči-to je nastao nesporazum kojeg bi trebalo brzo ukloniti želimo li imati vrijednu (i besplatnu) reklamu.

* V S * 3 IO

•i n m

‘t " 9

r«ZO 14

u S 15 u

1« ** ;; U *-3 i]»o Ü li

M45 5*

i* i*

VODORAVNO Kutak za razonodu

kraticatežinu; 16. pQtonu centralnog servisa koji se odnose n<fnidialfj

mjenica; 32.

proizvođač perika iz Ljubljane; 13. engl. ________ ___ ____ 14. poput (prijedlog); 15. stara mjera za

lo riječno ušće; 18. ime zagrebačke kazališne glumice; 19. naziv za popravak naših računara (Lj.); 20. latinski zbornik zakona neko područje prava; 22. organ vida (množ.); 23. upravljač (u

jemačka (nacistička) poluvojnička organizacija (fan.); 26. larva; 28. 3 bivše miss; 30. inicijali ruskog pisca (pok.) Nikolajevića; 31. lič-

... ____ , dvorac u blizini Zagreba; 36. muško ime (ivica od milja); 37. pre-beogradske filmske glumice (Marija); 38. mjera za površinu zemlje.

OKOMITO:1. Vrst ljepila — jedan od proizvoda »Bifixa«; 2. naglo zaustaviti, stati (auto,

vlak . . .); 3. bek; 4. franc, sastavni veznik; 5. proplanak (množ.); 6. ime poznate zagrebačke kazališne i filmske glumice; 7. ovojnica, ljuštura; 8. snižena nota iz sol- mizacije; 9. zbor od 8 svirača ili pjevača; 10. najpoznatiji restoran u Lenjingradu (5 si. 0); 11. prepečeni kruh; 17. mjesto u Sloveniji; 18. krat. za lat. »editio«; 21. dragi kamen; 24. južnoamerička tegleča brdska živ0tinja; 27. ime našeg nobelovca; 29. prefiks u značenju jako star, jako davan; 33. engl. krat. za sve u redu; 34. kem. simbol za kalcij; 35. kem. simbol za Erbij. Sastavila: M. Livada

11

Sa izložbe izuma, tehničkih unapređe­nja i noviteta, koja je nedavno održana u Rijeci „BIFIX“ NAGRAĐEN

IU organizaciji Privredne komore, Međuopćinskog vijeća Saveza sindi-kata, Sindikata radnika industrije i rudarstva, Saveza pronalazača i auto-ra tehničkih unapređenja te Narodne tehnike iz Rijeke održana je »Izložba izuma, tehničkih unapređenja i novite- ita« na kojoj je naš OOUR »Bifix« do-bio brončanu medalju za uspješno ini-ciranu inventivnu djelatnost i izlože-

ne eksponate. Izložba je održana u želji da se afirmira stvaralaštvo na području tehnike te da se unaprijedi inventivni rad s ciljem poboljšanja ekonomičnosti proizvodnje, podizanje tehničkog nivoa privrede, ostvarenja većeg dohotka i povećanja standarda radnih ljudi.

Izložba je bila otvorena od 25. ruj-na do 5. kolovoza u Rijeci u Sindikal-nom domu brodogradilišta »3. maj«

koje je bilo i pokrovitelj. Izlagalo je50 radnih organizacija iz čitave Jugo-slavije te 20 individualnih izlagača sa ukupno 254 eksponata.

Iz naše radne organizacije izlaga-li su OOUR »Bifix« i OOUR »Digitron«. Dok je »Digitron« izlagao džepne i stolne računaire »Bifix« je izložio:

• »Gletaxif — m unutarnjih zidova

i izravnavanje rad.

• »Kemoplan« — masu za izravnava-nje podova

• »Inocoll« — ljepilo za keramiku u

• »Siprofix« — ljepljivi mort za si-

Svi eksponati »Bifixa« su pozitivno ocijenjeni pa ovakav uspjeh obavezu-je ovaj mali kolektiv na još predaniji

Ivan Stiglić IZanimljivosti� „Super raču-

nar“ kasniOvih se dana osobito pažljivo

(posebno u konkurentskim tvrt-kama) očekuje ishod pregovara između američke korporacije »Ahmadal Computer« i njenog japanskog partnera, tvrtke »Fu- jicu«. Naime, vrlo je vjerojatno da će o tome ovisiti planirana prodor Japanaca na američko rtržište elektroničkih računara. Kompanija »Fujicu« već je od samog utemeljenja »Ahmadala« posjedovala znatan dio njegovih dionica, što je sada dovodi u priliku da djelomično diktira njegovu proizvodnu politiku. Naime, prvotni je plan »Ahmda- la« bio da proizvede snažan ele-ktronički račumar koji bi se u svemu mogao mjeriti s najmoć-nijim računairima tvrtke IBM. Planirana su bila dva modela — Ahmdal 470/6 d Ahmdal 470/ V6. Svaki od tih sistema imao bi cenitralnu jedinicu obrade.

SEKRETARICE NA SEMINARU

Za vrijeme održavanja »■INTERBIROA«, međuna-rodne (izložbe sredstava za obradu podataka i u- redske opreme, održan je i seminar za sekretarice na kojem su iz našeg po-duzeća sudjelovale TERE-ZA ANDROCEC i SONJA DERAN. Kako se seminar održavao u jednom od pa- Zvđljona Zagrebačkog ve-lesajma, u pauzama pre-davanja i Sonja i Seka dolazile su do štanda »Di- gitrona«. Naš fotorepor-ter snimio je Šonju De-ran u jednoj takvoj pau-zi — ni tada nije mogla bez neizbježnog telefona.

glavnu jedinicu uskladiš ten ja, ulazno-izlazne kanale te konzolu za upravljanje. Sistem 470/V6 zajednički su proizvele tvrtke Ahmdal i Fujicu, ali je zbog nepovoljnog razvoja događaja u svijetu i stagnacija na tržištu elektronskih računara Proizvod-nja sistema 470/6 otkazana.

* ,Gillette' testira tržište

Firma (»Gillette« je objavila da će testiraiti tržište džepnih elektronskih računara u nekim gradovima SAD u toku četvr-tog kvartala 1974. godine.

Ža ove računare bit će predlo-žena maloprodajna cijena od 29,95 dolara. Džepni računan o- ve firme su usavršavani u su-radnji sa firmom »Sinclair ra-dionics«, iz Velike Britanije.

* Telefonski broj „trenutno“

Firma »Lockheed electronics« iz SAD objavila je plan proda-je u Evropi mašine koja osigu-rava »trenutno« dobijanje tele-fonskog broja.

Preko 1.800 ovih aparata već je naručila firma »Electric«, pro-izvodni ogranak firme »Ameri-can telephone and telegraoh« za račun nekoliko telefonskih kom-panija u SAD.

Ova naprava, prodaje se za5.000 dolara. Kada se na tastatu-ri otkucaju Prva četiri slova že-ljenog imena, stranica na kojoj je to ime zabilježeno pojavlju-je se na ekranu ispred telefoni-ste. Ovaj sistem ima kapacitet od 9.000 stranica, d-li ukupan ka-pacitet od 5 milijuna linija či-

* Digitalni stolni multime- tar

Digitalni stolni multimet ar sa automatskim komutatanom na-mijenjen je elektroničarima u laboratorijama, radionicama za popravke i održavanje. Ovaj a- parat ima numeričko obilježa-vanje sa 3 digita povezanih sa

elektroluminiscentnim diodama i kliznim zarezom. Svi kalibri su zaštićeni, a etaloniranje nule je automatsko.

* IBM vodi i u Austriji

U Austriji je do 1. srpnja1974. godine, bilo instalirano u- kupno 755 elektronskih računar-skih jedinica ili gotovo 100 više nego u isto vrijeme prethodne godine (659). Najveći broj ra-čunara — 70 posto otpada na firmu »IBM«, slijede sa znatno manjim udjelom »Honeywell buli« i »Univac« sa po 9 posto, »Unidata« (Siemens) sa 6 i os-tali sa 6 posto.

* Fleetvood“ jedini zastupnik

»Ricoh of America ine.« i »Fleetwood corp.« zajednički su imenovali firmu »Fleet wood« kao jedinog distributera elek-tronskih računara »Ricoh« za Kanadu.

Richo of America« je u potpu-nosti vlasništvo firme »Ricoh corp. Itd.« iz Japana, a firma »Fleetwood« je 57 posto vlasni-štvo firme »Telephone and ele ctronics conpm« iiz Njujorka »Fleetwood« proizvodi i proda je elektronske proizvode 5 roku potrošnje kao što su vizori d stereo uređaji, a bavi se i prodajom na veliko široke skale elektronskih dijelova i o- preme za testiranje.

* Poslovanje grupe,Siemens1

Prodaje širom svijeta grupe »Siemens ag.« porasle su na oko 17 milijardi maraka sa 15,45 milijardi maraka u prethodnoj godini, objavila je ova kompa-nija. U izvještaju se dodaje da je oko 50 Posto ukupne proiz-vodnje namjenjeno inozemstvu.

Priliv narudžbi porastao je na preko 19 milijardi maraka sa 17,78 milijardi u prethodnoj go-dini (od 30. do 30. rujna). Po prvi put u povijesti ovog elek-tričnog koncerna više narudžbi je stiglo iz inozemstva, nego od domaćih potrošača.

Izvoz u protekloj godini po-rastao je za oko 21 posto, dok su prodaje na domaćem tržištu porasle za svega 5 posto.

%

Računar manje od 17 dolara!Firma »National semiconductor« uvodi novi džepni računar široke potrošnje i snižava ci-

jene! Novi model »Novus 850« (dma osam digita i automatsku decimalu) prodaje se sada po

119,95 dolara. Sniženje cijena stupilo je na snagu 15. rujna, a obuhvaća i sniženje od 3 dolara. Računar sa 6 digita »Novus 650« prodavat će se po 16,95 dolara, a tako će postati i najjeftiniji računar sa 6 digita.

»NAŠE STAZE«

Uređuje redakcijski kolegijBoris Bubaš, Krešimir Cuturilo, Marijan Ferlin, Stanko Janić, Nikola Ju- rić, Branko Ladavac, Du-bravko Mazur, Eugen Me-

ić, Stelio Prodan, Kre- ir Škrgulja, Tomislav

Vuković i Vladimir Zen-zerović.

Glavni i odgovorni urednik:NIKOLA JURIĆ Tehnički urednik:Zvonko Babić Izdavač:OOUR »Glas Istre« — PulaTisak:OOUR Tiskara »Otokar Keršovani«, PulaUredništvo:Buje, Trg maršala Tita 8, tel. 71-026»Naše staze« oslobođene

osnovnog poreza promet rješenjem Sekre-tarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972.List je besplatan. Izlazi jedanput mjesečno.

12

1 NAŠE STAZELIST PODUZEĆA 'BUJE-EXPORT'

24. PROSINCA 1974.

U POVODU DANA REPUBLIKE I NOVE GODINE

ISTRA BOGATIIAiZA 10$ JEDNO RAZDOBLJE

i PRIPADANJA DOMOVINII

Sa svakim Danom Repu-blike Istra je bogatija za još jedno razdoblje uzajamnog pripadanja vlastitoj domovi-ni, za nas ovdje, zacijelo, mno-go dragocjenije nego li za čo-vjeka iz nekog drugog dijela zemlje.

Jer, istarska traženja vlasti-tog identiteta, borbe naše za zavičaj, vjekovne su, a dojuče-rašnja kolonijalna robovanja u još svježim sjećanjima brazgo-tina tek minule povijesti.

Istranin je dušom uvijek bio u domaji, ona je bila u nje-

mu potajice zapretana, prekri-vena lugom tuđinskih na-plavina što su nas za svih tih gotovo četrnaest vjekova tla-čile i jarmile. No, tu smo opsta-li, tvrdokorni, samosvojni i sa-mosvjesni, znajući da će doći naše vrijeme, vrijeme nacional-ne i klasne slobode.

U stopama predaka nalazili smo životne sokove, neumitno silne, pravedne, što su nas vo-dili k nama samima, k našoj matici zemlji, nikad uz osvetu, nikad uz potiranje inorodnog susjeda — kada je pripadao

našem bezemljaštvu, gospodar-skoj i kulturnoj dakle, opće- ljudskoj neimaštini.

Svoju pripadnost Republici odredili smo si sami tamo ru-janskih dana tisuću devetstoti- na četrdeset i treće, snagom pravde, volje i oružja slobodar-skog, a kada je ona prihvatila, kroz ZAVNOH i AVNOJ, naša određenja i odluke, kada su na-rodi Jugoslavije i aktom i fak-tom potvrdili to, bili smo neo-pozivo u krilu domovine.

Negdje je kako i valja i doli-kuje, blagdan Republike i sve-

čan i značajan. Ovdje je najsve-čaniji i najznačajniji, jer kroz stoljetnu želju sabiti stvarnost ovih samo tridesetak godina kao da nam je malo, kao da je naša Istra još dijete neutažene dovoljno ljubavi prema majci, nesputanih osjećaja što ne zna-ju ograda i prepreka.

Sada smo ovdje, i Istra u Re-publici, našoj socijalističkoj, samoupravnoj, i — ovdje stoj- mo uznosito znajući da svoji na svome i među

PREDSTAVLJAMO VaM OOUR „INDUS!ROCHEM

OD CEŠUEVA DO PUNILAStr. 8. i 9.

II

i smo svoji- ^

Svimčlaoovlma kolektiva i poslovnim prijateljimaželimo

S R E T N U1975.

G O D I N U

UTVRDITI DUGOROČNEU subotu 23. studenog održana je izvanredna konferencija

SK „Buje-exporta” koja bi po svom značaju mogla pos-tati povijesnom u razvoju našeg poduzeća

Prva etapa razvojnog puta »Buje — exporta«, sadržana u proteklih sedam godina, ispu-njenim stvaralačkim radom, maksimalnim naporima i entu-zijazmom, donijela je očekivame dobre plodove i, sudionicima u njoj, zaslužena priznanja sa svih strana. Prijeđeni razvojni put, po postignutim rezultatima, pre-dstavlja i putokaz za naredno razdoblje u razvoju »Buje-ex-

Prve — 1968. godine, kada je rođen »Buie-export«, svega de-setak radnika, »Buje-exportovih« ( pionira, u tadašnjoj početnoj vanjsko-trgovinskoj djelatnosti, ostvarilo je ukupni prihod u iznosu od 20.500.000 dinara i či- i sti ostatak dohotka u iznosu od j 813.000 dinara. A danas »Buie- | -export« u svojih pet osnovnih orgamizaciia udruženog rada, sa šest predstavništva u zemlji i jednim poduzećem u inozem-stvu, okuplja 60 puta više radni-ka i nalazi se pred ostvarenjem 30 puta većeg ukupnog prihoda i skoro 40 puta većeg ostatka dohotka.

Ovi uspjesi predstavljaju is-tovremeno i poziv za put u no-vu etapu razvoia i za niu se već angažirano vrše studiozne pri-preme, utvrdu iu optimistički planovi i predviđaiu ioš uspješ-nija kretanja. Pred novim zada-cima nalaze se sve snage našeg kolektiva, a u prvim redovima su članovi Saveza komunista. Njihovim ocienama podvrgnu-ti su prvi Planovi što su ih pri-premili odgovorni i zaduženi organizatori rada: generalni di-rektor poduzeća j svi direktori osnovnih organizacija udruženog

U Radničkom domu u Bu-jama, ispunjenom do posljed-njeg mjesta, u subotu 23. stu-denog, tvornička konferenciia SK-a. predvođena radnim pred- siednišitvom u sastavu Vladi-mir Zenzerović, Božena Crnac i Milan Kolak, inaugurirala je tempi i i tu raspravu o svim pri-jedlozima dal'nieg razvoia »Bu- je-exporta«. Ovoj izvanrednoj konferenciji prisustvovali su i posti: Josin Marcan, Predsjed-nik Izvršnog viieća SO Pii'e, Antun Kosmina, zamiem'k sekre-tara OpćinsVrvcr komiteta SK-a Buištine i Anđelo Lacranis, pred- s’ednik Saveza sindikata Buj-štine.

• S PUMOM ODGO­VORNOMU ZA NA­ŠE »SUTRA«

— Za usniešno savlad«van>e, inače veoma složene problemati-ke vezane za utvrđivanie razvoi- nih pravaca »B"ie-exporta«. bi tno je da tom pitaniu pristupi-mo na adekvatan način, što će reći s minom odgovornošću za naše sutra.

Tim riječima obratio se pri-sutnima na Konferenciji Ivan Rovis, generalni direktor podu-zeća, naglašavajući tako značaj i važnost rasprave o razvoinim pravcima poduzeća. Naiavliuiući i nien čili. drug Rovis je istakao, da rasprava u ovom trenutku predstavila uvod u šire raspra-ve. u smislu nair>otpuniieg anga-žiranja sv:h snaga u prona1a*e- nui i utvrđivanju ontimaln'h ra- zvoinih pravaca našeg poduzeća na duži rok.

Govoreći o or^eklom razdo-blju ocjenjujući dosad priieđe- ni put »Buie-exr>orta«, general-ni direktor ie rekao, da ie on obiliežen izvanredno dinamičnim razvoiem i nezadrživom ekspan ziiom, koia je »Buie-export« svr-stala u red noznatih i priznatih jugoslavenskih firmi s relativno

povoljnim pretpostavkama da se na adekvatan način uklopi u suvremene tokove u širim pro-storima. No, govoreći o stanju u kojem se »Buje-export« nalazi danas, pred startom u drugu eta-pu razvoja, drug Rovis je na-glasio da smo u slijedu suvre-menih političkih i društveno-go-

, spodarskih kretanja začeli bit- , ku, najprije za stvaranje, a za- I tim za sprovođenje stabilizacio- ! nih programa.

— Ako pak, u smislu obavlje-nog posla i zadatka na planu sta-bilizacije, to razdoblje nije iza nas, ako imamo »repova«, onda te »repove«, radi naše efikasno-sti na novim zadacima, treba ki-rurškim zahvatima odstraniti — rekao je drug Rovis.

• podizanj e mat e­r ij al ne BAZE KO­MUNE

Već same potrebe, od kojih pr-venstveno treba i polaziti, odre-dile su nam zadatke među ko-jima je podizanje materijalne baze naše Komune u smislu sa-vladavanja du^n^rodižnie neraz-vijenosti, svakako najvažniji i Osnovna preoVupaciia u izvrše-nju tog zadatka ispunjena ie želiama da se ostvare prava svakog našeg građanina na rad I i to jednako onih iz kategorije nezaposlenih i omladine, kao i onih koii se nalaze na privreme- I nom radu u inozemstvu. Po ] dizan ie životnog standarda kroz ’ povećanje dohotka, bolie iskori- štavanie kapaciteta i eliminira- nie praznih hodova — u izlaga-nju druga Rovisa — istaknuto je kao drugi zadatak. Usmje-ravan ie trgovine u pravcu po- stajanja početne karike u pro-gramiran iu i plan.iraniu razvo-ja proizvodnje, treći je zadatak. Povezano sa riešavanjem infra-strukturnih problema Istre, po treba stvaranja visoko-produk- tivnih djelatnosti na pravcima Umag — Buje — Buzet — Uč-ka, istaknuta je kao četvrti za-datak, važan za utvrđivanie pra-vaca daljnjeg razvoja našeg po-duzeća.

• PRAVILNO USMJE­RAVANJE KADRO­VA

Bez pretenzije da njegovim mišljenjem bude prejudicirano poduzimanje mjera od strane or-gana upravljanja i rukovođenja, generalni direktor je u svom izlaganju predložio i određene mjere od kojih će u suštini, po-

I red ostalog, zavisiti uspješnost j nove etape razvoja.

Među prvima izdvojeno je pra-vilno usmjeravanje postojećeg

i kadrovskog potencijala na suš- j tinu problema, zatim kadrovsko

pojačavanje novim sposobnim i kadrovima, a na području iz-

gradnje i unapređenja internih odnosa pronalaženje organizaci-onih formi i sadržaja koji pret- stavljaju progres u odnosu na ponašanje prema proizvodnji či-ji je trgovina integralni dio. O- sim toga u izlaganju je predlo-

ženo i pripremanje te osposob-ljavanje poslovnih punktova (predstavništava) za nove zadat-ke u predviđenim izmjenjenkn uslovima djelovanja OOUR-a či-ja je osnovna djelatnost trgo-vina, kao i osposobljavanje na-šeg poduzeća u inozemstvu, ko-je bi trebalo ponijeti osnovni teret prikupljanja tehnološko- -tehničkih i drugih noviteta od interesa za daljnji razvoj naše radne organizacije.

• ZATVARANJE SUP­ROTNO SUVREME­NIM KRETANJIMA

— U mozaik Bujske specifič-nosti, pored ostalog, ugrađena je i nerazvijenost naše Komune. Bilo kakvo zatvaranie u sebe, pa i u naiblažim oblicima, bilo bi suprotno suvremenim poli-tičkim i društveno-gospodarskim kretanjima, a samim tim i šte-tno.

Ovdje posebno treba voditi računa da ovakva ili onakva za- čahurenost donosi štete upravo nerazvijenima. Prema tome, od vitalne je važnosti za razvoj na-še Komune uklapanje našeg po-duzeća u suvremene integracio-ne procese. Kod utvrđivanja raz- voinih pravaca o ovom treba voditi posebno računa — rekao je na kraiu svog izlaganja ge-neralni direktor Ivan Rovis.

• MODERNA INDUS­TRIJA IZ NERAZVI­JENIH BUJA

— U prvoj etapi razvoja našeg poduzeća, početkom 1971. godine došlo je do otvaranja prvog pro-

izvodnog pogona, koji će za krat-ko vrijeme u privredi zemlje če-sto biti spominjan kao primjer privrednog čuda. Ono od čega se krenulo bilo je smiona ideja, tek nekoliko entuzijasta, zapuš-teni i nedovršeni vatrogasni dom i svega 1,500.000 dinara investi-cionog zajma dobivenog od Ri-ječke banke. Tako se, eto, ro-dila, u skoro nepoznatim, ma-lim Bujama suvremena elektro-nika, prvi proizvodni pogon »Bu-je-exporta«. — tim riječima za-počeo je svoje izlaganje o dalj-njem razvoju »Digitrona« njegov direktor Ante Tomljanović.

No, »Digitron« se do danas, za veoma kratko vrijeme, uspio potpuno afirmirati, kako među ostalim proizvođačima na podru-čju elektronike, tako i kod svo-jih potrošača, koje je u stvari apsurdno brzo osvojio.

U prvoj godini postojanja, da-kle 1971. godine, samo 42 radni-ka ostvarilo je vrijednost od10,000.000 dinara, a već u 1974. godini 226 radnika, prema real-nim predviđanjima povećat će proizvodnju za više od 12 puta. Na iskustvima japanske tehno-logije već 1971. godine u »Digi- tronu« su se montirala dva tir\i elektroničkih računala, a u 1972. godini »Digitron« je proizveo i prvo džepno računalo sa ostva-renim vlastitim dizajnom i na osvojenoj vlastitoj tehnologiji. | Danas »Digitron« proizvodi tri tipa džepnih računala, koji su tvornici donijeli brojna prizna- nia. dva tma stolnih elektroni-čkih računala sa ekranom te dva tipa s kontrolnom trakom po vlastitoj koncepciji i tehno-logiji. U posljednje vrijeme za-

vršena je prototipna serija naj-suvremenijih elektroničkih tele-printera, a počela je već i proiz-vodnja manjih serija. Osim toga, osvojena je i proizvodnja štam-panih ploča s metaliziranim ru-pama, te manjih serija pojedi-nih mehaničkih dijelova sa gal-vanskom zaštitom, kao i izrada alata za plastiku. Pod krovom »Digitrona« izrađuju se i dru-gi pojedinačni proizvodni dije-lovi, kao transformatori i slično. Sve je to omogućilo da »Digi-tron« zakorači u drugu etapu svog razvoja, istakao je drug To-mljanović u toku svog izlaganja.

• KORISTITI SVJETS­KA TEHNIČKA DOS­TIGNUĆA

— Kako do sada, tako i od sada, osnovno pravilo bit će da se maksimalno koriste naj-suvremenija svjetska tehnička dostignuća. Ovo pravilo je neo-bično važno za naš opstanak, ako se uzme nevjerovatno brzi razvoj svjetske tehnologije na području digitalne tehnike.

Prvenstvo će i dalje imati ta-kozvana notrošačka elektronika (proizvodnja računala), s proši- reniem asortimana. Pored toga jačat će se i razvijati oroizvod- nia teleprintera i drugih uređa-ja iz područia takozvane profe-sionalne elektronike. Za očeki-vati je da će se razvijati i pro-izvodnja po posebnim nanirR- bama, a posebna pažnja posvetit će se razvoiu i širem organizira-nju vlastite servisne mreže — rekao je drug Tomljanović.

• KOMUNISTI UVIJEK U PRVIM REDOVI­MA

Iz završnih riječi druga To’*- ljanovića izdvojili smo podatke koji se povezuju sa započetom izgradnjom novog proizvodnog i poslovnog prostora prema koji-ma će već u 1975. godini proiz-vodnja porasti za dva i po puta, a broj zaposlenih, prema sred-

2

RAZVOJNE PRAVCEU uvodnoj riječi generalni direktor poduzeća Ivan Rovis je između ostalog rekao: „Cilj nam je otvaranje prostora za najširi dijalog u smislu najpotpu-nijeg angažiranja svih snaga u pronalaženju i utvrđivanju optimalnih razvoj-nih pravaca našeg poduzeća na dulji rok”.

njoročnom planu — do 1980. go-dine, popeti se za više od dva

Probleme, kao što su ekipi- ranost u stručnim službama, bri-ga o društvenom standardu, do-sljedno provođenje nagrađiva-nja prema rezultatima rada, pro-dubljivanje i brže razrješavanje odnosa kroz samoupravne pro-cese, drug Tomljanović je po-sebno istakao, a njihovo pravo-vremeno riiješevanje postavio kao jedan od važnijih i značajnih uvjeta za daljnji uspješan raz-voj, kako svakog pojedin<\; OOUR-a, tako d čitave zajednice »Buje-export«.

Zaključujući svoje izlaganje, drug Tomljanović je istakao, da članovj SK-a moraju biti uvijek u prvim redovima, predvodeći u bitci za bolju sutrašnjicu.

• PO PROIZVODNJI PRVI U ZEMLJI

— Dva desetljeća postojanja dovela su »Industrochem na pr-vo mjesto među proizvođačima punila u zemlji. Naročito proiz-vodnjom kalcitnih punila, pro- izvevši ih, na primier u 1973. go-dini čak 35 posto ukuone potroš-nje u zemlji (cea 24.000 tona), »Industrochem« je izborio zna-čajnu i dominantnu poziciju. Tim riječima, uvodeći prisutne u raspravu o daljnjem razvoju »Industrochema«, obratio se drug Nevio županić, vršilac duž-nosti direktora naše najstarije OOUR.

Daljnji .razvoj »Industroche-ma«, prema izlaganju druga Žu- panića, zasniva se na trendu po-većanja potrošnje punila. Njen porast, barem za narednih pe-tnaest godina, predviđa se naj-manje za 15 posto. Uz taj poda-tak treba vezati d planiranje po-rasta proizvodnje »Industroche-ma«. U godišnjem prosjeku kre-tat će se povećanje za najmanje 20 posto, što znači da bj se već do 1976. godine u »Industroche-mu« u potpunosti iscrpili svi postojeći instalirani kapaciteta i da bi se opseg proizvodnje po-peo na cca 45.000 tona godišnje.

Upravo ova usporedba potra-žnje tržišta i proizvodnih mo-gućnosti »Industrochema«, čiji je temelj dosadašnje praćenje kretanja, ukazuje na potrebu da se hitno razmišlja o jednom no- ven proizvodnom kapacitetu, koji ne bi smio biti manji od50.000 tona punila godišnje. Uz to bi svakako bilo neophodno ostvariti i ambicije prodora na inozemno tržište. Novi pogon, izjavio je drug Županić, trebalo bi ostvariti već 1976 godine i is-to takav dodati mu najkasnije za slijedećih pet godina.

Pored toga u izlaganju je re-čeno da se ne smije zanemariti ni dugo godina njegovana paleta kemijskih proizvoda, za koju bi, u krajnjem slučaju, trebalo os-tvariti supstituciju. Vodeći ra-čuna o finalizaciji punila jedna nova i više akumulativna paleta ne bi bila iteško ostvariva.

IVAN ROVIS

• CILJ — 100 TISUĆA TONA

U »Industrochemu«, kako zbog ulaska u novu razvojnu fazu, tako i zbog poboljšanja, racio-nalizacije i postizanja većih eko-nomskih učinaka, već sada je potrebno pristupiti reorganiza-ciji postojećeg modela rada. Ima-jući na umu da je potrebno eli-minirati određene postojeće gu-bitke, kao i da se godišnja pro-izvodnja zaokruži na najmanje100.000 tona punila godišnje, drug Županić je predložio i ne-ke naikonkretnije mjere, kao na primjer: preuređenje kame-noloma d internog transporta, rješenie pitania ekonomije kom-primiranog zraka, eliminiranje i prašine, supstituiranje nisko I produktivnih jedinica, te elimi- I niranje ručnog pakovanja i va- !

— Da bi se mogli uspješno nositi sa novim zadacima u dalj-njem razvoiu »Industrochema«, stručnim kadrovima je notrebno omoeućiti da uhvate korak s no-vim dostignućima u tehnologiji proizvodnje punila u svijetu — rekao ie drug Županić na kraju svog izlaganja.

• POLAKO ALI USPJE­ŠNO

Najmlađa naša osnovna or-ganizacija udruženog rađa ajii- fix« rođena da dieluje zajednički s poznatim proizvođačem, na bazi podjele proizvodnog pro-grama, imala je dosta neplanira-nih poteškoća. Sticajem okol-nosti već u početku bila je pri-siljena da samostalno rješava sve proizvodne probleme, kao i da se samostalno probije na tr-žištu.

Iako je, nakon relativno krat-kog postojanja, nemoguće pot-puno sagledati sve komponente

dugoročnijeg razvoja (jer su one usko vezane za skromno iskus-tvo i nedovoljno poznavanje kre-tanja na domaćem tržištu) za »Bifix« se može reći da je ipak stao na noge i da, u dalji razvoj može krenuti, istina polako, ali sigurno i uspješno — op'sao je do- sadašnji put ove naše najmlađe proizvodnje u Bujama uopće, njen direktor - Branko Ladavac.

• ZAOKRUŽIVANJE PROIZVODNOG PROGRAMA

Govoreći o daljnjem raz/oju »Bifixa«, drug Ladavac je ista-kao da je on predstavljen u za-okruživanju proizvodnog pix a- ma kojeg čine osvojeni proiz-vodi za primarnu obradu zida i poda, kao i ljepila za kerami-ku. Zaokruživanje proizvodnog programa, predstavlja ostvariva-nje proizvodnje boja za finalnu obradu zida (vrsta koje se u zemlji ne proizvode), zatim praš- kastog ljepila za tapete, parket i druge vrste pokrova poda.

U proizvodnji »Bifixa« predsta-vljat će novitete materijali za hidroizolaciju i to: sredstvo za temeljnu hidroizolaciju, izolaci-ju nosivih konstrukcija, kao i drugi hidrodzolacioni premazi na j bazi cementa te hidroizolaciond i materijali na bazi bitumena.

Pored toga u »Bifixu« se pred- | viđa osvajanje proizvodnje traj- I noelastičnih kitova i masa.

Sve su to traženi materijali I potrebni u građevinarstvu za kojima naše tržište oskudijeva.

Predviđeni plan, kako je na-glasio drug Ladavac, potrebno je realizirati u što kraćem roku. Zapreka i većih poteškoća za to nema. Između ostalog neop-hodno je »Bifix« pojačati visoko stručnim kadrom, jače povezati sa OOUR-om »Trgovina i ugo-stiteljstvo«, koji bj potpuno tre-bao preuzeti brigu oko plasma-na na inozemnom tržištu kao i pružiti pomoć kod plasmana na domaćem tržištu.

» UJEDINJAVANJE UGOSTITELJSTVA

— Sve dok nisu posve poznati srednjoročni programi razvoja

Komune, kao ni nrogrami za širu regiju, za OOUR »Trgovina

i ugostiteljstvo« nemoguće je da-ti potpun program razvoja —re-

izln.Marijan Ferlin direktor OOUR.

Upravo zbog toga drug Ferlin se ograničio samo na iznošenje prijedloga kojima se, zapravo, otvara rasprava o daljnjem raz-voju trgovine i ugostiteljstva — dviju djelatnosti kojima je i

ot »Buje-exporta«.Za ugostiteljstvo, koje znatno

zaostaje za suvremenim potre-bama i općim društvenim kreta-njima u našoj Komuni, prema

mišljenju druga Ferlina, jedini je ispravan izlaz iz sadašnje ne-zadovoljavajuće situacije u nje-govom ujedinjavanju. U tom smislu osnivanja jedne zajednič-ke osnovne organizacije udruže-nog rada za djelatnost ugosti-teljstva za čitavo područje na-še komune, treba shvatiti potre-bu definiranja statusa našeg, za sada jedinog ugostiteljskog ob-jekta u Grožnjanu, zatim potre-bu za stvaranjem koncepaije njegovog daljnjeg uređenja, te u Bujama potrebu izgradnje jed-nog hotela kapaciteta 200 le-žajeva, kao i još nekoliko dru-gih akcija. To bi ujedno znači-lo i predstavljalo start u ozbilj-niji razvoj ugostiteljske i turi-stičke djelatnosti u ovom kraju.

• POVEZIVANJE TR­GOVINE I PROIZVO­DNJE

— Dosadašnjim razvojem, ko-jeg smo postigli na planu vanj-ske trgovine u »Buje-exportu«, mislim da možemo biti zadovolj-ni — rekao je drug Ferlin.

Govoreći, međutim, o njenoj budućnosti, za njen prosperitet i daljnji razvoj, naglasio je, da je od neobične važnosti njeno povezivanje, stvaranje i produb-ljivanje čvrstih veza, kroz sa-moupravno sporazumjevanje i dogovaranje. Prema mišljenju druga Ferlina u programu raz-voja trgovine i vanjske trgovi-ne neophodno je predvidjeti do-sljedno provođenje mjera koje su utvrđene za sanaciju sadaš-njeg stanja vanjske trgovine, za-tim, zaključivanje samouprav-nih sporazuma s proizvodnim or-ganizacijama, prema kojima bi Trgovina, kao osnovna organiza-cija udruženog rada, preuzela kompletan plasman i prodaju proizvoda ostalih OOUR-a.

Stvaranje većih obrtnih sred-stava, stalno praćenje kretanja na tržištu, omogućeno dobrom povezanošću s našim poduzeći-ma u inozemstvu, predstavlja također značajne faktore za us-pješniji razvoj vanjske trgovine.

Za uspješniji napredak sveu-kupne djelatnosti, neophodno je razvijati i unutrašnji trgovinski promet, te stvoriti j vlastitu ma-loprodajnu mrežu. U tom smi-slu, na primjer, potrebno je ići na izgradnju prve robne kuće u Bujama.

• NOVA ORGANIZA­CIJA POSLOVANJA

Govoreći o organizaciji poslo-vanja, drug Ferlin je istakao da je ova sadašnja preživjela. Pre-

- Ivan Štiglić prvi I predsjednik I I konferencije SK |

I„Buje-exporta1 |

Na izvanrednoj konfe-

Irenciji SK »Buje-exporta«, ■ predložen od sekretara |

I I I

tvorničkog Komiteta Vla-dimira Zenzerovića, kao ■ primjeran član SK koji je | do sada dobro ispunjavao zadatke prema svojoj OOSK u čijem sekretari-jatu radi, zatim kao član tvorničkog Komiteta jed-noglasno je za predsjedni-ka Konferencije SK »Bu-je-exporta« izabran Ivan Štiglić.

uvjeti (najmanje članova), razmotren je 1 usvojen na sastancima OOSK »Zajedničkih služ-bi«, u čijem sastavu su se n do sada nalazili, i tvor- I ničkog Komiteta . ■

Iznijetu odluku o formi- ■ ranju OOSK u »Bifixu« I

Nova OOSK u OOUR „Bifix“

Prijedlog članova SK ko-ji rade u OOUR u »Bifix«,

Ida se izdvoje u posebnu OOSK, jer renS uvietl

I I I I

ma novom prijedlogu, djelat-nost bi trebalo podijeliti prema njenom sadržaju i karakteru, na izvoz, uvoz i zastupanje, unutraš-nju trgovinu sa veletrgovinom i maloprodajom, čemu u organi-zacionom smislu treba još doda-ti i organizaciju poduzeća i pred-stavništava u inozemstvu, kao i organizaciju predstavništava u

• KOMPLETIRANJE »ZAJEDNIČKIH SLU­ŽBI«

Izlažući prijedloge za program daljnjeg razvoja »Zajedničkih službi«, drug Eugen Mesarić, di-rektor OOUR »Zajedničke služ-be« istakao je da su oni samo nastavak prijedloga za razvoj ostalih OOUR-a i da će komple-tan razvoj biti usmjeren kako bi se što uspješnije pratio raz-voj proizvodnje, trgovine i ugo-stiteljstva.

U prvom planu nalazi se kom-pletiranje stručnih službi, ka-drovske i pravne službe, zatim službe informiranja i praćenja samoupravnih odnosa.

— Značajno mjesto za stvara-nje uvjeta uspješnijeg i efikas-nijeg rada u »Zajedničkim služ-bama« predstavlja i neophodno uvođenje suvremenije ooreme, kao i osiguranje poeodnijih rad-nih prostora — rekao je drug Mesarić.

Pozdravljajući sudionike ove Konferencije, pohvaljujući pozi-tivnu inicijativu Tvorničkog ko mdteta SK-a, Josip Marcan. An-ton Kosmina i Anđelo Laganiš poželjeli su našoj radnoj organi-zaciji uspješan daljnji razvoj.

Svi izloženi prijedlozi prihva-ćeni su od prisutnih, a za nared-ne zadatke utvrđena je daljnja rasprava, koja će se nastaviti na svim zborovima radnika i produžiti sve do izrade konkret-nih programa.

3

Rezultat) poslovanja 'Buje-expoila’za

devet mlesed 1974. godine

HM ■ ■■■Industrochem —46,6% +38,9%Zajed. službe + 9,7% +77,2%Poduzeće + 73% +93,4%Utrošena sredstva pokrivena su iz ostvarenog ukupnog prihoda prije utvrđi-

vanja dohotka i iznosila su (u 000 din):vrsta troškova plan ostvarenje I—IX

I—IX 1973 19741. utrošeni mat er jal 78.789 40.644 57.6992. proizvodne usluge drugih 5.730 5.531 4.2263. neproizvodne usluge 6.054 585 5.0274. dnevnice za službena putovanja5. reklama, propaganda i repre-

1.204 850 1.028

zentacija 2.458 1.295 2.4486. ostali materijalni troškovi 7.204 1.559 6.6087. amortizacija8. nabavna vrijednost trgov.

1.853 1.101 1.592

robe, materijala i otpadaka 251267 150.293 2% .7039. izvanredni rashodi 5.794 6.394 14.625

ukupno 360.353 208.252 389.956u zalihama (30. IX—1. I) — 8.294 3.187u fakturiranoj realizac. 360.353 199.958 386.769

: bez materijala građ. grupe PTB-a • III — DOHODAK

(u < > din)

U proteklom razdoblju od devet mjeseci ove godine, u našem poduzeću ostva-reni su, u odnosu na plan i isto razdoblje prošle godine, slijedeći rezultati poslo-

vamja # I — UKUPAN PRIHODOOUR Plan

__________________________________I—IX 1974272.985 88.539 6.834

32.817 5.129

406.304

Trgovina i ugostiteljstvoDigitronBifixIndustrochem Zajedničke službeUkupno poduzeće

311.951 96.246 4.076

20.783 4.702

~437.758x= bez rasporeda troškova OOUR Zajed. službi

Ukupan prihod sastoji se Iz slijedećih vrijednosti:— realiziranih (prodanih) proizvoda OOUR Industrije 114.921— realizirane trgovačke robe po osnovu izvoza, uvoza

i veletrgovine 311.921— zastupanja inozemnih firmi i konsignacija 4.525— ostalih usluga svih OOUR 3.156— ostalih prihoda 3.950

‘ ukupnoVeći odnosno manji ukupan prihod prema planu i

u postocima slijedeće OOUR-a:prema planu prema 1973

Trgovina i ugost.DigitronBifixIndustrochem Zaiedničke službe

+143%+ 8,7% —40,4% —36,7% — 8,3%

+94,7%

+55,6%

UKupno poduzeće + 7,7%• 11 — UTROŠENA SREDSTVA (uo00 din)

OOUR ostvarenje I—IXI-IX 1973x 1974

Trgovina i ugost. 261 107 15« 1Q9 308 775Digitron 68.153 31.647 60.490Bifix 5.523Industrochem 23.886 9.192Zaiedničflre službe 1.484y 919 1.628Ukunno noduzeće 360.353 199.958 386.769y = bez rasporeda troškova OOUR Zajed. službe x = bez materijala građev. grupe PTB-a

Postotak ostvarenja po OOUR-a iznosi:prema planu prema 1973

Trgovina + 18.2% +95.2%Digitron —11,296 +91,1%Bifix —43,6% • —

1. ugovorne obaveze (kamate na kredite) bankarske usluge, osigura-nje, članarine i si.) 8,072.083,90

2. zakonske obaveze (doprinosi za stambenu izgradnju, korištenje gradskog zemljišta i ostale zakonske obaveze iz osobnih doho-daka 1,772.629.10

3. bruto osobni dohoci i ostala osobna primanja_____________________19390.20830ukupno za devet mjeseci 29,234.92130

_______________ u zalihama (30. IX—1. I)_________________________2,017561,67u fakturiranoj realizaciji

Ostatak dohotka za poduzeće ostvaren je kako slijedi:

ostatak dohotka Raspodjela dohotka ptrema planu i

50,988.578,24__________ —27,217.359,63__

23,771218,61 1973. godini bila je slijedeća:

dohodakukalkul. dio dohotka ostatak dohotka

plan I—IX

_ 1974. 45.951 29.251 16.700

29.17614.49214.684

50.98927.21823.771

U postocima, raspodjela dohotka je veća odnosno manja 2prema planu

+ 11,0%prema 1973

+74,8% +87,8% +61,9%

dohodakukalkul. dio dohotkaostatak dohotka +42,3%• IV — FIZIČKI OBIM PROIZVODNJE U ovom obračunskom periodu OOUR industrije proizvele su: 11.230 kom.

elektronskih kalkulatora i dr., 1.019 tona proizvoda za građevinarstvo i 22.778 tona raznih punila.

+ v — MJESEČNI NETO OSOBNI DOHODAK PO ZAPOSLENOM Po OOUR-a mjesečni neto isplaćeni osobnj dohodak po zaposlenom iznosio je;

Trgovina i ugost. 3.126.- dinDigitron 2.562.- dinBifix 2.564,- dinIndustrochem 2.296.- din

______________ Zajedničke službe__________________ 3.121din_______________prosjek za poduzeće 2.669.- din

Iz naših OOUR-a

* Odobren otpis potraživanja

Radnički savjet OOUR »Trgovi-na i ugostiteljstvo« odobrio je otpis potraživanja 1 ispravak vri-jednosti po osnovu izvoza drva:

# Za razlike u valuti za ko-je se ne umanjuje financijski rezultat već se potraživanja od kupaca prenose na dobavljača ili se ispravljaju računske greš-ke nastale prilikom carinjenja,

9 za razlike kod NB koje su se pojavile prilikom plaćanja od strane kupaca u njihovoj banci ili kod naših banaka,

• za devalvaciju lire koja je prošle godine fakturirana našim kupcima, što neki od njih nisu priznali s obrazloženjem da slu-žbena devalvacija lire nije pro-vedena pa su odbili plaćanje.

+ Industrijski ko- losjek ,.lndustrnchema“

Radnički savjet OOUR-a »In- dustrochema« odobrio je skla-panje ugovora o eksploataciji i održavanju industrijskog kolo- sjeka na željezničkog stpn|^i Pula, a sa željezničko transpor-tnim poduzećem Postoj na.

+ Zahtjev za četiri stana

»Industrochem« je donio odlu-ku o učešću na raspisani natje-

čaj za dodjelu stanova iz sred-stava Fonda za kreditiranje sta-mbene izgradnje pod povoljnim uvjetima općine Pule.

»Industrochem« je podnio za-htjev za dodjelu četiri stana i to 2 dvosobna, jedan trosobni stan i jednu garsoniieru. Za učešće nudi se cca 200 000,00 dinara. Ta-kođer je donešena odluka o pri-hvaćan iu srednjoročnog progra-ma rješavanja stambenih potre-ba radnika u OOUR-a »Industro-chem« za razdoblje od 1974 — — 1978. godine.

romoć ruko- metnom „Kupu Jadrana“

»Industrochem« Je odobrio sredstva rukometnom klubu »A- rena« iz Pule za organiziranje »Kupa Jadrana« koji će se igra-ti od 1. do 3. svibnja iduće go-dine u povodu 30. obljetnice

oslobođenja Istre. Organizatori su uputili molbu 1 »Buje-expor- tii« a očekuje se da će i naš OUR sudjelovati u organiziranju ovog vrijednog turnira.

* „Hgitron“ 25 p"sto viška_________

Na sjednici Radničkog savjeta OOUR-a »Digitron« održanoj 4. studenog odlučeno Je da se na temeliu prihvaćenog periodičnog obračuna za 9 mieseci predloži zboru radnika OOUR-a »Digi-tron« da se na ime osobnih doho-daka radnika OOUR-a isplati iz-nos u visini od cca 25 nosto u- kunno prlmlienih osobnih doho-daka u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna ove godine Ili cca 75 posto jednomjesečnog osob-nog dohotka. Kako je zbor radni-ka prihvatio ovaj prijedlog rad-nici u »Digitronu« primili su spomenuti osobni dohodak.

* Prihvaćena informacija 0 planu - s korekcijama

Radnički savjet OOUR-a »Za-jedničke službe« prihvatio je in-formaciju o planu poduzeća »Buje-export« OOUR »Zajednič-ke službe« za 1975. godinu kon- statiravši nužnost izvjesnih ko-rekcija.

Prijedlog je da se planirana akumulacija građevinsko obrtni-čke grupe kao i offset tiskare ne prebi ia na nivou OOUR-a »Za-jedničke službe« nego da ostane iskazan u tim grupama.

Smatra se nužnim planiranje povećanja broja radnika u ok-viru OOUR-a »Zajedničke služ-be«.

Treba planirati službu propa-gande koia hi startala u siječnju1975. godine. Ta bi radna grupa djelovala kao uslužna djelatnost u sklonu PTB-a odnosno OOUR-a »Zajedničke službe.

Osnovni pokazatelji prijedloga plana našeg poduzeća la 1975. godinu

za 1975. godinu. Planirani su (u 000 din)

OOUR ukupanprihod

dohodak ostatakdohotka

Trgovina i ugost.DigitronBifixIndustrochem Zajedničke službe

464.300463.452

15.19137.14913.178

19.684101.613

3.687145748.485

5.46851.306

1.4963.156

ukupno poduzeće 993270 148.043 61.426

Ukupni prihod po osnovu izvoza vlastitih proizvoda i drugih proizvoda iznosio bi 224,150.000 Din, a po osnovu uvoza trgovačke robe 180,000.000 Dinara.

Utrošena sredstva iznosila bi:

— materijal— proizvodne usluge drugih— neproizvodne usluge— dnevnice za službena putovanja— reklama i propaganda— reprezentacija— ostali materijalni troškovi— amortizacija— nabavna vrijednost trgovačke robe

372,655.9697.993.000 11281.366

1.805.0003.707.000

790.0007,241.8304.853.000

434,900.000

ukupno 845227.165Dohodak bi se rasporedio na:

— ugovorne obaveze— zakonske obaveze— osobne dohotke i ostala

osobna primanja

23,662.1327,693.893

55260.682

61,426.419 148,043.126

Odnos dohotka: ukalkulirani dio dohotka 86,616.707 din, a ostatak dohotka 61,426.419 din, ili 59:41% u korist fondova.

Kod proizvodnih OOUR planirana je proizvodnja od 156.300 elektroničkih ra-čunala i teleprintera, 3.250 tona raznih proizvoda za građevinarstvo i 38.400 tona punila.

Broj zaposlenih iznosio bi ukupno 855 radnika, sa mjesečnim neto osobnim dohotkom od 3.479.- Din. po radniku.

Produktivnost po zaposlenom:

Trgovina i ugost.DigitronBifixI ndustrochem Zajedničke službe

4,643.000932.500660.492283.583135.849

196.841204.453160.30488.35287.475

54.68510323265.05124.088

Ukupno poduzeće 1,161.720 173.150 71.844Nakon javne rasprave po OOUR, organi upravljanja će koncem. ove godine

definitivno donijeti plan za 1975. godinu. Dakle planski zadaci »Buje-exporta« bitće prihvaćeni i doneseni po prvi put u tekućoj godini za , iduću godinu.

Ostvarenjem predloženog plana za 1975. godinu, »Buje-export« bi postigaonajveće financijske efekte od svoga osnivanja. Osnovni pokazatelji od osnivanja po-duzeća i prijedloga plana za 1975. godinu su slijedeći:

ukupan ostatak brojgodina prihod dohodak dohotka radnika

1968 20.501 1.640 813 9

1969 39.983 3.838 956 271970 50.994 4.767 1.210 381971 120.574 8.087 3.020 791972 224.794 20.788 9.082 1751973 356.397 30.957 5.223 3771974 — procjena 610.000 68.000 30.000 5601975 — prijedlog 993.270 148.043 61.426 855

1968196919701971197219731974 — procjena1975 — prijedlog

2,277.8871,480.8361,341.9381,526.2561,284.536

945.3511,089.2861,161.720

dohodak182.208142.158125.454102.371118.78882.114

121.429173.150

90.32135.39231.83038.22251.90013.85453.57171.844

Iz prednje tablice vidljivo je da po jednom zaposlenom ukupan prihod ima tendenciju opadanja, dok dohodak i ostatak dohotka su u stalnom porastu (osim prve godine poslovanja). Stoga, je nužno takvu pozitivnu tendenciju kre-tanja zadržati i ostvariti u 1975. godini.

Stope rasta po godinama u odnosu na raniju godinu iznose:ukupan ostatak

__________________ godina___________ prihod dohodak dohotka1968196919701971197219731974

19681969197019711972

100 % 95.0% 27,5%

136.4%

100 % 1342%

242%69,7%

157,1%48.9%

119,7%117,7%

100 % 17,6% 26,6%

149,6% 200,7%

—42.5% 474,4% 104,7%

i po godinama u odnosu na raniju godinu po jednom radniku

ukupan ostatakgodina prihod dohodak dohotka

100 %“

—9,4°/c 13.7°A

—22,0% —12,0% —18,4% 20.1¾

—15,8% 16.0% 35.8%iv/J —26,5% —30.9% —73.3%1974 15,2% 47.9% 286,7%

___________1975____________________ 6,7% 42,6% 34,1%Prednje stope ukazuju na veću oscilaciju po jednom zaposlenom radnT

ku, ali ujedno i pozitivnije kretanje stopa kod ostatka dohotka u odnosu na prva dva elementa (ukupnom prihodu i dohotku). Kod razmatranja prijedloga plana za iduću godinu potrebno je da bude u potpunosti zastupljena pozitivna politi/ka akumulacije i produktivnost po jednom zaposlenom radniku i niihovo kretanje u odnosu na ranije godine poslovanja, kao i naše buduće želje i potrebe.

Kazimir Lazarić

Iz naših OOUR-a

* Način formiranja sredstava za osobne dohotke

Na sjednici Radničkog savje-ta OOUR-a »Zajedničke službe« zaključeno je da se materijalni troškovi poslovanja i amortizaci-ja OOUR-a podmiruju na način da se u ostvarenoj visini preva-le na proizvodne OOUR kao in-tegralni dio elemenata ukupnog prihoda na nivou proizvodnih OOUR-a. Dohodak, odnosno po ovoj privremenoj raspodjeli sa-

mo sredstva za osobne dohotke radnika »Zajedničkih službi«, formiraju se na način i u visini kako su se formirala sredstva za osobne dohotke kod prohod-nih OOUR-a, tj. u visini od 100% uračunatih osobnih dohodaka kod OOUR-a »Trgovina i ugo-stiteljstvo«. »Bifix« i »Tnđustro- chem« te 125% kod OOUR-a »Di

� Usporena dina- mika proizvodnje

Od 1. listopada do 25. studeno-ga OOUR »Bifix« je proizveo 280 tona robe što ukupno ove godine iznosi 1.300 tona robe. Dinamika proizvodnje nešto je bila usporena zbog oomanjkania repromaterijala kako Iz uvoza tako 1 domaćih izvora. Uzrok po-manjkanja repromaterijala leži u kroničnoj nestašici reproma-terijala na tržištu.

* Riješeno pitanje zagrijavanja prostorija__________

Nedavno je završena adaptaci-ja skladišta u »Bifixu« tako da ovaj OOUR sada raspolaže s u- kupnim skladišnim prostorom od ukupno 500 m2. Rješen je još jedan problem — u razgovoru s »Feraplastom« iz Buja posti-gnut je sporazum o posudbi ter- mogena tako da se radnici više neće »smrzavati«.

� Podrška zaključ­cima Skupštine općine Buje________

Na nedavno održanom Zboru radnih ljudi OOÜR-a »Bifix« do-neseni su slijedeći zaključci:

A Podržavamo zaključke Sku-pštine ooćine Buje o snaianju općina Buie. Umag i Novigrad u jednu općinu Buje.

# Tražimo da Buje i gomia Buištfna zadrže status neraz-vijenog područja, a buduća on-

privredni razvoj pojedinih dije-lova Općine koji su u prošlosti privredno zaostali.

A Traumo da centar dru^tve- no-političkih organizacija bude u centru ooćine tj. u Bujama. a isto tako da se komunalne služ-be s obzirom da je Buje eeoeraf- ski centar Bujštine, organiziraju u Bujama.

� Iz „Digitrona“ na televiziju

Na poziv (i na trošak) Televi- zije-Beograd Libero Sinković iz

našeg OOUR »Disitron« boravio je u Beogradu gdje se 6. i 7. pro-sinca snimala omladinska emi-sija »Pq ljudima učio sam svi-jet«.

� Na novim radnim mjestima_________

Razmatrajući rad proizvodnje kao mogućnost i potrebe OOUR-a »Bifix«, Zbor radnih liudi jed-noglasno je donio odluke o ra-spoređivanju radnika na nova radna mjesta. Aldo Kmet je s mjesta strojara II prekvalifici-ran na radno mjesto brigadira III, Alojz Kozlović s radnog mje-sta punilac III ha radno mjesto punilac I, Marijan Kozlović s radnog ftlješta punilac ÜI nä ra-dno mjesto punilac II, te Josip Matijašić s radnog mjesta puni-lac III na radno mjesto strojarII.

savjeta poduzeća sa sjednice održane 9. XI11974.• ZAKLJUČAK 1.

Radnički savjet OOUR-a »Bu- je-export« jednoglasno je pri-hvatio informaciju o zaokruže- nju investicija »Digitron II«.

• ZAKLJUČAK 2.A. Radnički savjet OUR-a

»Buje-export« odgađa donošenje Odluke po prijedlogu o proši-

renju sadržaja programiranih investicija.

B) Zaključeno je da prijedlog iz točke A treba temeljito raz-raditi i dati ga na raspravu na svim zborovima radnika.

• ODLUKA 3.

Radnički savjet OUR-a »Bu- je-expart« donio je Odluku o

kupnji stambenog bloka u Bu-jama, okvirno, 50 dvosobnih, odnosno trosobnih stanova.

Stanove gradi »Hidroelektra« Zagreb za tržište.

Okvirna cijena te investicije bila bi 20.000.000.- dinara.

• ZAKLJUČAK

A) Radnički savjet OUR-a »Buje-export« donio je zaklju-čak o prihvaćanju informacije o prijedlogu planova svih OO UR-a i poduzeća »Buje-expor- ta« za 1975. godinu.

B) Zaključeno je da se prijed-log iz točke A. ovog zaključka uputi na raspravu po OOUR-ima.

• ODLUKA 5.

Radnički savjet OUR-a »Bu-je-export« jednoglasno prihvaća Odluku o utvrđivanju i raspo-djeli ukupnog prihoda i dohot-ka.

• ZAKLJUČAK 6.

A) Radnički savjet OUR-a »Buje-export« prihvatio je in-formaciju o organizacionim pri-premama za izradu i sastavi ia- nje zaključnog računa za 1974. godinu.

B) Pripreme za inventuru tre- baiu se obaviti do 15. prosinca 1974. godine. Do toga dana po-trebno je imenovati sve komi-sije po OOUR-ima, koie će do 25. 12. 1974. godine obaviti kon-kretne pripreme za popis osnov-

nih sredstava, sitnog inventara i dr.

• ODLUKA 7.

Ovom Odlukom Radnički sa-vjet OUR-a »Buje-export« ime-nuje članove Centralne komisije za godišnji popis osnovnih i os-talih sredstava u OUR-u »Bu-je-export«.

Komisija će djelovati u slije-dećem sastavu:Eugen Mesarić — predsjednik Ivan Jaramazović — član Ivan Stiglić — član Nevio Frontel — član Mariian Tomljenović — član.

Odlučeno je da popis i pro-vođenje inventure zaoočne 3. odnosno 4. siječnja 1975. godine, sa stanem per 31. prosinca 1974. godine.

• ZAKLJUČAK 8.

A) Radnički savjet OUR-a »Buje-exporta« donio ie zakliu- čak o prihvaćanju informacije o nacrtu Samoupravnog spora-zuma o sticaniu interne struč-ne spreme, stručnom, ekonom-skom i dru š t veno-polit i čkom obrazovanju radnika.

B) Prihvaća se prijedlog iz-mjene u Samounravnom spora-zumu u Članu 37. koji izmije-njen treba glasiti:

»Za svaki pojedinačni slučaj, radniku, koji ie upućen, na spe-cijalizaciju, obavezu na rad u poduzeću »Buie-export«, odnos-no na rad u određenom OOUR-u

utvrđuje, zavisno od dužine bo-ravka na specijalizaciji. Radni-čki savjet poduzeća, odnosno Radnički savjet OOUR-a«.

C) Zaključeno je da se nacrt prijedloga iz točke A dade na raspravu svim zborovima rad-nika, do kraja ove godine.

• ZAKLJUČAK 9.

Jednoglasno se prihvaća infor-macija o zaključenju ugovora sa Institutom za vanjsku trgovi-nu Zagreb za elaborat o organi-zaciji poduzeća u skladu sa ra-nijom Odlukom Radničkog sa-

• ZAKLJUČAK 10.

Radnički saviet OUR-a »Bu-je-export« jednoglasno je prih-vatio prijedlog o davanju su-glasnosti na Odluku radne za-jednice OOUR-a »Bifix« o pri- stunaniu poslovnom udruženju »ZAVRA«.

• ODLUKA 11

Na temeliu člana 37. Statuta poduzeća Radnički savjet donio je odluku o dodjeli sredstava Sindikalnoj organizaciii podu-zeća za pomoć radi pokrića re-dovnih i izvanrednih troškova. Ovom odlukom Sindikalnoj orga-nizaciji poduzeća dodjelien je iznos od 40.000,- dinara. Isplata će se izvršiti na teret sredstava Fonda zajedničke potrošnje i uplatiti na račun Sindikalne or-ganizacije.

Radorganaupravljanja

Odluke i zaključci

Radničkog savjeta poduzeća sa sjednice održane 21. XI1974.1. INFORMACIJA

Informaciju o radu dosadašnjeg Radničkog savjeta kojem je ovime istekao mandat, podnio je predsjednik Mihovil Rovis.2. ODLUKA

Verificira se mandat novoizabranim članovima Radnič-kog savjeta poduzeća »Buje-export« Buje.

Za predsjednika Radničkog savjeta poduzeća »Buie-ex- port« Buje, izabran je drug Teodor šumonja, radnik u OOUR-u »Industrochem«, a za zamjenika predsjednika izabran je drug Ivan Stiglić, radnik u OOUR-u »Bifix«.3. ODLUKA

Imenuje se Komisija za društveni standard u slijedećemsastavu:

Ornela Belušić iz OOUR-a »Zajedničke službe«Ratko Ferenčić iz OOUR-a »Bifix«Nevio Frontel iz OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo«Ema Boneta iz OOUR-a »Digitron«Anton Pačić iz OOUR-a »Industrochem«.

4 ODLUKAPotvrđuje se prijedlog generalnog direktora poduzeća, a

koji se odnosi na imenovanje Odbora za poslovnu koordina-ciju.

Kao članovi Odbora za poslovnu koordinaciju uz gene-ralnog direktora djeluju:

Branko Ladavac. direktor OOTJR-a »Bifix«Ante Tomljanović, direktor OOUR-a »Digitron«Eugen Mesarić, direktor OOTTR-a »Zaiedničke službe« Marijan Ferlin, direktor OOUR-a »Trgovina i ugostitelj-stvo«Nevio Zupanić, direktor OOUR-a »Industrochem«.

5. ODLUKAProdužuje se mandat Komisiji za kontrolu poslovanja

firme »Italproduct« Milano. Komisija djeluje u slijedećem sastavu: i Li rs

Marijan Ferlin, Tito Germin, Drago Kresina.6. ODLUKA

Prihvaća se prijedlog uvećanih stopa amortizacije za osnovna sredstva predviđenih za 1975. godinu, koje je izra-sla Komisija u sastavu:Kazimir Lazarić, predsjednik, Fabio Laganis član, Ljubica M*še, član, Boris Ferić, član, Božena Crnac, član, Maksim Peruško, član Dubravko Mazur, član, Ivan Stiglić, član.

7. ZAKLJUČAKOdgađa se utvrđivanie oblika pečata i memoranduma

osnovnih organizacija udruženog rada u OUR »Buie-export«, Buje uz napomenu da se o spomenutom donese odgovara-juće riešenje, odnosno Odluka do kraja ove godine.8. ODLUKA

Odobravaju se financijska sredstva iz fonda zajedničke potrošnie i to u iznosu navedenom u specifikaciji ^rilož^noj doDisu broj 14317/11. X 1974. g. koii nam je uputila Zdrav-stvena stanica Buie. Odobrena financiiska sredstva^ utrošit će se na proširenje industrijske ambulante (zubna i očna).9. ODLUKA

Prihvaća se u cijelosti Pravilnik o organizaciji i provo-đen iu mjera društvene samozaštite u poduzeću »Buje-export« Buje.10. ODLUKA

Ovom Odlukom Nikola Jurić imenuje se predstavnikom u saviet osnovne škole Oprtalj.11. ODLUKA

Radnički saviet poduzeća donio je Odluku komm će se obveznice za izgradniu tunela kroz Učku deoonirati kod Istarske banke na račun oročen ja štednje, i to na rok od 5 godina.12. ODLUKA

Iz sredstava zaiedničke potrošnie dod’Hiuie se sindikal- noi n'v^ižnici OOUR-a »Industrochem« financiiska norpoć od 6 600.00 dinara. Sredstva su nami’eniena nroslavi Dana diečie radosti u organizaciji Društva »Naša djeca« u Puli.13. ZAKLJUČAK

Odgađa se đonošenie Odluke o utvrđivanju naknade članovima Radničkog savieta poduzeća za prisustvovao?e sjed-nicama. budući da nije bilo pripremljenog materijala.14. ODLUKA

Ovom Odlukom prihvaća se izvieštai, odnosno zarvsnjk komisiie za nrimor>r*v1aiu i komisiie za nrepled noslov^rp'a

rv,P »Ttalproduct« Milano, a koji se odnosi na primonredaui dužnosti između bivšeg direktora Vanie ŠolHka i novoimeno-vanog direktora 2lv1ra Rakovca kako ie u m^teriialu kom;s;;e

ti rano. U prilozima materiialu navedeni su u«ovor*»ni princini suradnie i^m««*1, M;l*no i »Tnteruni-o-o« Milano kao i izjava bivšeg direktora V^nie špiljka i o niegovim obavezama prema »Italproductu« Milano.15. ODLUKA

Donesena ie Odluka o izgradnji tvornice »D’eritrom II« i o zaduživanju kod Riječke banke — poslovna jedinica Buje.

Radnički savjet »Bu- ie-exporta« donio je idluku o zaduživanju ’a l"-edit kod Riječke ba ke

IzgradnjatvornicepremapriloženojdokumentacijiNa temelju člana 37 Sta-

tuta poduzeća, Radnički sa-vjet »Buje-exporta« donio je odluku o izgradnji tvornice »Digitron II« i o zaduživanju za kredit kod Riječke banke. Odlučeno je da se pristupi izgradnji tvornice prema pri-loženoj tehničko-investicio- noj dokumentaciji. Vrijed-nost investicije iznosi dinara 44,552.917,05, a sastoji se od ulaganja u osnovna sredstva (24,552.917,05 din) i u trajna obrtna sredstva (20.000.000,00, din).

Kod Riječke banke odobre-no je zaduženje na 30 mili-juna dinara, a isto tako o- dobreno je inozaduženje . u vrijednosti 1 milijun dolara. Osiguranje učešća, koje je također odobreno, iznosi4,911.00,00 din.

Polica osiguranja građev-nog dijela investicije vinkuli- ra se u korist Riječke banke — poslovna jedinica Buja, a investicija se prijavljuie kod Službe društvenog knjigovod-stva — expozitura Umag.

Potpisnici ugovora o kredi-tu u ime »Buje-exporta« su Ivan Rovis, generalni direk-tor poduzeća, Ante Tomlja-nović, direktor »Buje-expor-ta« OOUR »Digitron« i Dra-go Kresina, ovlašteno lice u financijskom sektoru podu-zeća.

6

¢00000000000000000000000000000000000000000000000000000što je to »Buje-export«? Ml znamo, a

naša djeca? Gdje im »to« mame i tate rade i kako oni sebi »to« zamišljaju. Za ovaj novogodišnji broj, a susretijivošću Marije Đule, rukovodioca dječjeg vrti-ća, djeca su nam odgovarala baš na spo-menuto pitanje. Bilo je zanimljivo čuti što dječja usta »misle« i o Novoj godini, koja je, eto, pred vratima. Evo i dječjih odgovora:

ŠTO JE „BU IE-EXPORT"?

— »Buje-export« je neko mjesto gdje radi u Bujama.

EDI ZIDARIĆ (5,5 godina):— Nova godina je kad dje< prozora

Z a j e d n i č k a k o n c e p c i j a e l e k t r o n i č a r aNedavno je osnovana Akciona konferencija Saveza ko-

munista elektroničke industrije Hrvatske kojoj je za pred-sjednika izabran Milivoj Ražov, visokokvalificirani radnik u Radio-industriji Zagreb. Ova grupacija obuhvaća veći broj organizacija udruženog rada i dva fakulteta s područja re-publike, a zapošljava oko 11 tisuća radnika među kojima je više od tisuću i sto komunista. Ovogodišnja vrijednost proizvodnje Elektroničke industrije u Hrvatskoj premašuje 2 milijarde dinara, a do 1980. godine trebala bi se povećati na čak 7,5 milijardi. U tom razdoblju u osnovna i obrtna sredstva _,kako je predviđeno, uložit će se 3,9 milijarde di-

Sekretar u Izvršnom komitetu Predsjedništva CK SKH Petar Fleković koji je prisustvovao konstituirajućoj sjednici ove konferencije, rekao je, uz ostalo, da treba što prije pre-vladati rascjepkanost i nepovezanost koja karakterizira ovu značajnu privrednu oblast. Uz svakodnevne poslove treba inzistirati i na izgradnji novih društvenih odnosa, što se ne može bez dobro organizirane Partije.

7

EDI ZIDARIĆ (5,5 godina):

VANDA KVARANTAN (5 godina):— »Buje-export« je mjesto s mnogo ste-

penica i knjiga. Tamo se dobije puno no-

MARKO ŽUŽIĆ (3,5 godina):— »Digitron« je za naljepnice, a »Buje-

-export« je nešto drugo.

VIŠNJA ROVIS (5,5 godina):— Neznam što je to, tata mi nije

kao.MARKO BIONDIĆ (5,5 godina):— To je ono pokraj slastičame.

VEDRAN KREVATIN (4 godine):— To je gdje rade ljudi.KORALJKA MILEVOJ (6 godina):— To je gdje radi tata od Nikole.

IGOR ORLANDINI (3,5 godina):— »Buje-export« i »Digitron« to je is-

to. »Digitron« je tamo gdje radi tata od Vilija i donosi naljepnice.

ŠTO JE NOVA GODINA?MARKO BIONDIĆ (5,5 godina):— Nova godina je kad ljudi ne rade. BRANKO KRESIĆ (6 godina):— Nova godina je kad se dobiju paketi. SPOMENKA BRULJA (6 godina):— Nova godina je kad padne snijeg. SAMANTA FRANCISKOVIĆ (5,5 god.):— Nova godina je kad se kite kuglice

na boru.IVANKA KATIĆ (5,5 godina):— Nova godina je kad se u vrtiću do-

biju paketi.FREDI BERNAT (5,5 godina):— To je kad se dobiju igračke.

gledaju snijeg kako pada.DAVOR BIČANIĆ (5,5 godina):— Nova godina je kad se dobije puno

pisama.JOSIP RUŽIĆ (5,5 godina):— Nova je godina kad je Djed Mraz.EMIR HASANOVIĆ (6 godina):— Nova godina je kad se ide na skija-

nje.VEDRAN KREVATIN (4 godine):— Nova godina je Nova godina.Nova godina je, dakle, Nova godina —

kako kaže Vedran. A ona je već tu. Još jedna koja će nas možda potsjetiti da smo nešto stariji, i da neki od nas već imaju i djecu koju nesmijemo razočarati. Eto, pročitali ste što djeca misle o No-voj godini. Prema tome kupujte im igra-čke, darujte ih, okitite im bor, naručite im snijeg i vodite ih na skijanje . . .

B „Buje-export“ B u Kuvajtu■ U Kuvajtu je od 18. do 28. I™ studenog održana Jugoslar ■

I venska privredna izložba na _ kojoj je izlagalo i naše po- I duzeće. Izložbu je u hote- ■

Ilu »Hilton« između ostalih, _ posjetio i ministar trgovi- I ne Kuvajta. U to je vrije- ■ _ me i snimljena fotografija n

■ — ministar (drugi s desna) m

I u pratnji naših predstavni- _ ka na izložbi Pavla Gašpar- I ca i T.ouhlau Yaminnea ras- ®

U PRVIH DEVET MJESECI 1974. GODINE U „BUJE-EXPOR U“

UDRUŽILO RAD 103 RADNIKA

VIŠE OD PLANIRANOG! Rekreacija j dva puta tjedno: Na inicijativu inž. Ante Ja-1 drijevića, a u organizaciji na-• še sindikalne organizacije• »Buje-export« je zakupio dvo-• ,ranu Srednjoškolskog centra.• Dva puta tjedno po dva sata• naši se radnici mogu rekreira-• ti, gimnasticirati, igrati od boj-• ku i druge igre. Za 50 sati u• toku prosinca, siječnja i vo- S ljače dvorana je unajmljena Sza samo 200 tisuća starih di-2 nara! Pohvalna je inicijativa 5 druga Jadrijevića, koji je pri- S mjerom pokazao kako se i s : relativno malo zalaganja mo Jže mnogo postići.

a«). U jednom od slijede- I

Ićih brojeva (kako nam je _ obećao Pavle Gašparac, di- I rektor predstavništva u Za- ■

I grebu) objavit ćemo puto- pisnu reportažu s puta i I izložbe u Kuvajtu.

Preuzevši obavezu, koja je ut-vrđena i u Samoupravnom spo-razumu o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada u poduzeće »Buje-export« Buje, radni ljudi »Buje-exporta« u pro-teklom razdoblju ostali su vjer-na tradiciji, da sve svoje snage angažiraju na razvijanje proiz-vodnih snaga naše općine i re-gije, pa je tako i u prošlih deset mjeseci ove godine postignuto više zapaženih rezultata. Na po-

dručju zapošljavanja posebno, ostvarilo se i više no što je bilo

OOUR »Digitron« se povećao za 46 nekvalificiranih radnica, 17 kvalificiranih, 17 sa srednjom stručnom spremom, 1 sa višom i 6 sa visokom stručnom spre-mom. Ostale osnovne organiza-cije udruženog rada zaposlile su još 57 radnika. Računajući da će se do kraja ove godine ovaj broj povećati, u okviru naših moguć-

nosti, trebalo bi biti zadovoljan. No, sagledavajući i još neke po-stojeće mogućnosti, koje su do-nekle i iz objektivnih razloga ostale nedovoljno ispitane, za-dovoljstvo nas ne bi smjelo us-pavati. Posljednja kretanja u investicijama obećavaju, no naš mir bit će potpuno ostvaren ka-da većinu od 600 ponuda i molbi koje se odnose na udruživanje rada budemo uspješno i pozi-tivno riješili.

lako j

e „Ind

ustro

chem

“ naš

OOUR

,

mnog

o ga

naši

h lju

di ne

poz

na.

Razlo

g je

jasan

- „In

dustr

oche

m“

se na

lazi

u Pu

li. Po

kušaj

mo g

a

ovak

o bo

lje u

pozn

ati

M U

sivoj

praši

ni, m

edu s

ivim

stoj

ao

zado

volji

ti po

trebe

trž

išta

za

pu

ni-

lima

velik

e fin

oće,

tz

v.

mik

ro-p

unili

ma.

U

to

me

je

uspi

o te

k 19

67.

godi

ne

kad

je

na

novo

j lo

kaci

ji,

u in

dust

rijsk

oj

zoni

»T

i-vo

li«,

pušt

en

u ra

d po

gon

za

mik

roni

zaci

- ju

. U

brzo

je

do

šlo

do

post

upno

g pr

esel

je-

nja

cije

le

tvor

nice

na

no

vu

loka

ciju

. Is

to-

vrem

eno

podu

zeće

je

po

staj

alo

sve

veće

, a

očit

je

bio

i po

rast

pr

oizv

odnj

e.

God

ine

1972

. pr

oizv

eden

o je

21

.361

to

na,

dok

je

1963

. go

dine

pr

oizv

odnj

a iz

nosi

la

sveg

a 65

00

tona

. U

»I

ndus

troch

emu«

je

19

72.

godi

ne b

ilo 1

77 z

apos

leni

h.

Integ

racij

aka

menje

m i si

vim zg

radam

a »In

dust

roch

ema«

je —

197

3. g

odin

a i i

nte-

radi 1

41 rad

nik č

iji je

osob

ni

doho

dak u

prvih

deve

t mjes

eci

ove g

odine

bio 2

290 d

inara

Nek

adaš

nje

pros

torij

e »I

ndus

troch

ema«

u P

rem

antu

rsko

j ulic

i — sk

učen

pro

stor

i ne

povo

ljni u

vjet

i rad

a u

zgra

di

koja

viš

e po

dsjeća

na

šupu

.

OD C

ESUE

VA 0

0 PU

NILA

Mno

go

blat

a i

praš

ine.

G

olem

e go­

mile

si

vog

kam

enja

. N

ekol

iko

sivi

h zg

ra­

da

i lj

udi

u si

vim

ra

dnič

kim

od

ijel

ima

pu­

nim

si

tne

sive

pr

ašin

e u

nepr

ekid

nom

po­

kret

u i

radu

. U

z sv

e to

tm

uran

i

siv

kišo­

vit

dan. To

su

bi

li pr

vi

utis

ci

koje

sm

o st

ekli

posj

etiv

ši

kem

ijsk

u in

dust

riju

»I

ndus

tro­

chem

« u

Puli.

N

o,

ne

osta

de

na

tom

e.

Raz­

gova

rajući

s

radn

im

ljud

ima

ovog

ko

lek­

tiva

po

lako

sm

o poče

li do

biva

ti

drug

ačij

u sl

iku

—

neka

en

ergi

ja

u nj

ima,

ne

ka

vo­

lja

za

rad,

ko

ja,

eto,

po

staj

e ne

kako

pr

i-

Ijepči

va.

Upo

znal

i sm

o »I

ndus

troc

hem

«.

Kako

je bi

lo ne

kad

Vrij

eme

prvi

h poče

taka

»I

ndus

tro-

chem

a«

datir

a jo

š iz

po

slije

ratn

ih

dana

. U

'P

rem

antu

rsko

j ul

ici

godi

ne

1947

. os

no-

vana

je

tv

orni

ca

alum

inijs

kih

boja

na

m

je-

stu

gdje

se

na

lazi

o m

lin

»Ray

mon

d«

na

koje

m

je

još

prije

ra

ta

isti

posa

o ra

dio

jeda

n pr

ivat

nik.

Tv

orni

ca

alum

inijs

kih

bo-

ja

1956

. go

dine

na

stav

ila

je

rad

u sk

lo-

pu

»Dra

gonj

e«,

podu

zeća

za

pr

oizv

odnj

u ke

mijs

kih

i pr

ehra

mbe

nih

proi

zvod

a.

»In-

dust

roch

em«

je

osno

van

1958

. go

dine

, u

njem

u je

bi

lo

47

radn

ika,

a

pore

d ke

mij-

skih

pr

oizv

oda

kao

što

su

past

e za

pa

rke-

te,

cipe

le,

te

ruže

vi

i dr

ugi

proi

zvod

i, pr

e-dv

iđen

a je

bi

la

i pr

oizv

odnj

a ne

met

ala.

P

ored

m

lina

»Ray

mon

d«

naba

vlje

n je

i

mlin

»L

oesh

e«,

koji

i da

nas

radi

. Že

leći

za

posl

iti

više

že

nske

ra

dne

snag

e »I

ndu-

stro

chem

« je

ot

vorio

i

pogo

n za

pr

oizv

od-

nju

češl

jeva

. N

o,

proi

zvod

nja

nije

iš

la

onak

o ka

ko je

bilo

pre

dviđ

eno.

»Ind

ustro

chem

« se

poče

o sv

e vi

še

o-

rijen

tirat

i na

pr

oizv

odnj

u pu

nila

na

ba

zi

nem

etal

a,

napu

šten

a je

pr

oizv

odnj

a pa

sta,

sv

ijeća

i če

šlje

va. »

Indu

stro

chem

« je

na-

grac

ija

s »B

uje-

expo

rtom

«.

Od

tada

»I

ndu-

stro

chem

« dj

eluj

e ka

o os

novn

a or

gani

za-

cija

ud

ruže

nog

rada

ov

e ra

dne

orga

niza

ci-

je.

Shv

aćaj

ući

da

ove

radn

e or

gani

zaci

je,

budući

da

ra

de

na

isto

m

proi

zvod

nom

pr

o-gr

amu,

po

vezi

vanj

em

u je

dins

tven

u or

-ga

niza

ciju

do

biva

ju

mog

ućno

sti

brže

g ra

-st

a,

sigu

rniju

re

aliz

aciju

pl

anira

nih

pro-

gram

a,

što

daje

i

bolje

pe

rspe

ktiv

e ra

z-vo

ja,

radn

i lju

di

ovih

ko

lekt

iva

glas

ali

su

za

inte

grac

iju.

U

»Ind

ustro

chem

u«

kažu

da

su

se

po

zitiv

ni

rezu

ltati

ove

inte

grac

i-je

već

pok

azal

i.

■* „I

ndus

troch

em“

dana

sO

vo

podu

zeće

da

nas

zapo

šlja

va

141

radn

ika,

či

ji je

pr

osječn

i os

obni

do

hoda

k u

prvi

h de

vet

mje

seci

ov

e go

dine

bi

o 22

90

dina

ra.

Uvj

eti

rada

su

po

boljš

ani,

ne-

ma

više

m

anue

lnog

tra

nspo

rta.

No,

pr

em-

da

je

post

avlje

n fil

ter

za

praš

inu,

za

gađi

-va

nje

okol

ine

je

još

priličn

o ve

liko.

Š

to

više

po

boljš

ati

i m

oder

nizi

rati

rad

post

ro-

jenj

a,

njih

ov

je

osno

vni

cilj

koje

g že

le

re-

aliz

irati

u sk

oroj

bu

dućn

osti.

P

oveć

ana

je

brig

a za

ra

dnik

a.

Topl

i ob

rok

je

osig

uran

uz

po

voljn

u ci

jenu

od

3

dina

ra.

Izdv

aja

se

više

sr

edst

ava

za

stan

ove

i po

boljš

anje

dr

uštv

enog

st

anda

rda.

O

ve

godi

ne

»Ind

u-st

roch

em« će

pos

lova

ti be

z gu

bita

ka.

Na

kraj

u na

m

reko

še:

»U

prol

jeće

je

po

tpun

o dr

ugač

ije.

Tada

pr

ocvj

etaj

u ov

e voćk

e i

cvijeće

.'Pra

šinu

ta

da

goto

vo

i ne

prim

jeću

jem

o ...

«

»Ind

ustro

chem

« u

novi

m

pros

torij

ama,

s

novi

m

pogo

nim

a po

pr

esel

jenj

u u

indu

strij

sku

zonu

»T

i- vo

li«.

Plat

o za

pr

ijem

si

rovi

na,

dio

pogo

na

za

final

ni

pro-

izvo

d i

depo

a za

m

eđup

ro-

izvo

d (li

jevo

).»N

aše

kam

enje

i

naše

bl

a-to

sv

agda

šnje

« ka

žu

u »I

n-du

stro

chem

u«.

Upr

avo

de-

poni

raju

m

eđup

roiz

vod.

(d

olje

lije

vo).

Po

danu

i

noći

ok

ruže

ni

praš

inom

, al

i ip

ak

zado

-vo

ljni

—

pose

bno

kad

je

proi

zvod

go

tov,

(d

olje

de

-sn

o).

Od

siln

e pr

ašin

e go

tovo

da

se

ni

šta

ne

vidi

. Si

tne

bije

le če

stic

e uv

lače

se

u

odije

lo, k

ožu,

kos

u, n

edaj

u va

m d

isat

i. Iz

ađet

e bi

jeli

popu

t Snj

eška

bije

lića.

89

„Adekvatnija raspodjelaosobnog dohotka”

IVAN ŠTlGLIĆ, PREDSJEDNIK KONFERENCIJE SK I ZAMJENIK PREDSJEDNIKA RADNIČKOG SAVJETA PODUZEĆA 0 NAŠEM AKTUALNOM TRENUTKU

Izabravši ing. Ivana Štiglića misli- — To je veliko priznanje, ali ujed- i možda odnose u poduzeću. Uvjeren mo da nismo pogriješili, jer je štig- no i obaveza u ispunjavanju zadataka sam da imamo dovoljno snage da sve lie šef proizvodnje u našem najmla- i povjerenja koje su mi članovi RS poteškoće riješimo u duhu Ustava, na dem OOUR-u u »Bifixu«, zamjenik ukazali, to tim više jer je i predsjed ših samoupravnih odluka i da će to predsjednika RS i poduzeća i pred- nik van sjedišta poduzeća. Uvjeren rješenje zadovoljiti sve. sjednik Konferencije SK-a poduzeća, sam da ćemo svi skupa u RS zapeli i • Kao šet proizvodnje što nam mo- pa će sigurno imati što reći o aktu- ispuniti očekivanja posebno u ovom zete reći o »Bifixu« jučer—danas—su- elnom trenutku. No da vam najprije značajnom periodu samoupravljanja i tra?predstavimo druga »Stiglu«. razvoja našeg poduzeća u cjelini. — Ovogodišnji plan od 3 000 tona

Rođen u Ogulinu 27. 8. 1943. godine • Izabrani ste i za predsjednika nećemo ispuniti. Ispunit ćemo samo zagdje je završio i gimnaziju, a tehnolo- Konferencije SK našeg poduzeća? cea 50 posto. Mislim da nije bio realški fakultet u Zagrebu. »Radni vijek« — To mi je još jedna odgovorna du- a uz to s**10 kasno star-je započeo u INI, a nastavio početkom žnost više, pa me ova obaveza, koliko .... t

u Y m1esecu, bez osiguranih1973. godine u Buje-exportu«. Rubriku god je povjerenje partije našcu podu " I adekvatnih proizvoda. Naš bračno stan je ispunjava sa — oženjen, zeća čast, pomalo i pla*i i boj^m ” za *»odinu i/nnet % ->«1

• Što vas je dovelo u Buje? _— U o»o vrijeme tri su uvjeta bila imam" malo^paTtTjsko^ stVa^neptirJu da"as d

f?,flnlf?H sv«!e Proizvode »Ino^

•• ac p,an za godinu iznosi 3.250 tona, da Ü ću svoj zadatak moći uspješno o- mislim da je to realno i da ćemo tobaviti. Treba ipak imati u vidu da ja ^1°01 l?v. , ^alme, mi -

. - - - ---- imam malo partijskog staža (nepunu “a*]as ^^nirali svoje proizvt —presudna: rješenje stambenog pita- godinu), da imam odgovoran nosao u co^“' »Gletafix«, »Siprofix« i »Kemo-nja, odgovarajući posao i plaća. Ako »Bifixu«, a sada sam i zamjenik Dred P,an<- DalJe krećemo u proizvodnju* . . . . . . ---------------------------------- j * lipn'lla 7» t n nplp miri imnnnm .TAD.ljepila za tapete pod imenom »TAP«

i disperzione boje za unutrašnje zido-đanas to analiziram prva dva su is- sjednika RS poduzeća.punjena a treći zaostaje 1 to znatno. • u ovoj fa^i konsolidacije u našem ve lmcnom- „tfmpfra« ali to nije tako buno poduzeću Sto očekujete od tvorničkog ^zacilu lotrehno X

• Do sada ste bili »obični proizvo- komiteta SK i RS poduzeća kao je- sj gurati nov(. ifnHn za nroizvoltnln đač, ako smijemo to reći. a odjednom dan od rukovodilaca. h , ii „koji TtÄSSte*»'- iOV'L^ ,T P.osebno očekujem adekvatnije za sada samo improvizirati'iniSu?dok

bL,onacnca“oSüÄnd,r’zrln,u -Zamišljate OVU SVOJU ulogu? trpnutnn tmravn tn mJnnnln . _si_ - —trenutno upravo to uzdrmalo duhove vih radnih mjesta.

Nek se znaNaš OOUR »Bifix« dosad je radio gotovo anonimno — slučajni posjetilac

Buja pa i onaj koji je posebno tražio, teško je pronalazio zgradu. Kako ' istakao naziv velikim i upadljivim slo-

• »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«Mirjana Bulić, daktilograf — VI daktilograf,

Raul Host, KV reprod. fotograf — šef foto- pripreme, Remiđo Grabar, dipl. ing. tehn. — I samost. tehnolog, Albina Bulić, NKV rad-nica — čistačica, Danijela Krevatin, KV kono-barica — domaćica, željko Peroković, prav-nik, Karla Vidonis, NKV radnica — čistačica.• » D I G I T R O N «

Anđelo Brajko, NKV radnik — III mon-ter, Anton šljerić, elektrotehničar slabe stru-je — pripravnik SSS, Nedjeljko Lozić, elek-tro-tehničar slabe struje — II tehnolog raz-voja, Irena Založnik, ing. elektrotehnike — pripravnik VSS, Anđa škevin, službenik SSS — pomoć, referent II, Nikola Rožanković, KV

alat. konstruk. — II tehnolog razvoja, Ružica Uzelac, elektrotehničar slabe struje — pri-pravnik SSS, Vojko Milutinović, RTV mehani-čar — III mehaničar, Vera Kupčarić, NKV radnica — III monter, Bruno Radešić, NKV radnik — III monter, Dušanka Rakić, NKV radnica — III monter, Lucia Stopar, NKV rad nica — III monter, Amelija Podolnjak, NKV radnica — III monter, Dragutin Kišpatić, dipl. ing. elelktr. — pripravnik VSS, Nicole Jun-gfleisch — dipl. ing. fizike — pripravnik VSS, Marino Kersan, NKV radnik — III mehaničar.• » B I F IX«

Ema Vižentin, NKV radnica — čistačica.• »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«

Lino Nežić, KV kuhar.

Zubarska i očna ambulanta u sklopu poduzeća

Na nedavnom sastanku Radničkog savieta poduzeća odobrena je nabavka opreme za specijalističke ambu-lante — zubarsku i očnu — u sklopu industrijske am-bulante poduzeća. Oprema zubarske ambulante, koja će biti suvremeno opremljena, stoji 14,5 milijuna starih dinara, dok je oprema očne ambulante, odnosno cijena instrumenata mnogo manja — 2,780.000 starih dinara. Ukupno i preciznije otvaranje obje ambulante, odnosno nabavka opreme stajat će 17,279.000 starih dinara.

Ovo je nesumnjivo značajna odluka i vrijedan poka-zatelj brige za radnog čovjeka.

Za ustatak dohotka tri subote prekovremenu

Na osnovi izvještaja o poslovanju, radni ljudi »In-dustrochema« na posljednjem su zboru ovog OOUR-a donijeli odluku da će do konca godine tri neradne subote u mjesecu raditi kako bi u potpunosti realizi-rali planom predviđeni ostatak dohotka. Zbor radnih ljudi održan je 20. studenog. S. C.

• »ZAJEDNIČKE SLUŽBE«Milivoj Dobrenić — financijski direktor, Luciano Budi-

cin, sekr. organa upravljanja.• »TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO«

Herman Ferenčić, dipl. oec. — direktor sektora. Ivica Prpić, službenik SSS — ref. unutr. trgovine, Uglješa, Vu- čković, službenik SSS — ref. unutr. trgovine, Duško Tri- kić, dipl. ekonomist — II samostalni referent vanjske tr-govine.• » D I G I T R O N «

Marija Beletić, NKV radnica — II monter, Dragutin Cindrić, elektrotehničar slabe struje — I teh. proizvodnje, Blaženko Krakić, elektrotehničar slabe struje — II tehn. proizvodnje, Tomo Gemelt, elektrotehničar slabe struje — III meh. proizvodnje.

Pet minuta sa...M Osnovan OOUR „Stručne jj H I uslužne djelatnosti’' uI Na temelju člana 57. Zakona o konstituiranju i II

upisu u sudski registar organizacije udruženog ra- II da, radnici dijela OUR-a »Buje-export«, Buje, »Za- II

Ijedničke službe« koji rade na stručno-administrativ- mim poslovima pružanja usluga, na zboru održanom «

16. prosinca 1974. godine donijeli su odluku o orga- II niziranju svog dijela u osnovnu organizaciju udru- II ženog rada pod nazivom »Stručne i uslužne djelat- ||

Hnosti« u sastavu OUR-a »Buje-export«. Nova osnovna organizacija udruženog rada obavlja financijske, II pravne i opće administrativne i kadrovske poslove II za OOUR »Digitron«, »Industrochem« te »Trgovina II

__ i ugostiteljstvo«.

Anton Pačić, šef smjene u Industrochemu“ uvijek je spreman za razgovor i šalu

„Po noći je teško 99

USPJEŠNO OBAVLJENA PRAKSAUkupno 29 učenika srednjih škola i studenata viših i

visokih škola boravilo je proteklog ljeta na ferijalnoj praksi u našem poduzeću za koje su vrijeme ostvarili ukupno 546 radnih dana. Najviše ih je bilo iz Srednjoškolskog centra Buje i to 9 iz Opće srednje škole — elektro smjer i smjer strojarstva, te 8 iz ekonomskog usmjerenja. Četiri učenika pohađaju srednju tehničku školu — elektro smjera. Među studentima prednjačili su oni sa elektrotehnike kojih je bilo 6, dok su sa fakulteta ekonomskih nauka na praksi boravila 3 učenika.

Praksa je bila organizirana bolje no prošle godine i to je konstatirano i od strane učenika i onih koji su bili u ulozi mentora.

Priznanja najzaslužnijim radnicima »Industrochema«

U povodu Dana republike nedavno su najzaslužni-jim radnicima »Industrochema« podijeljena značajna priznanja. Za uspješan desetogodišnji rad u poduzeću sedmorici radnika darovani su ručni satovi. Na sve-čanosti, održanoj tom prilikom, ove nagrade dobili su Kasim Dudaković, KV mlinar, Milan Vidović, KV mli nar, Jovan Lazić, transportni radnik, Teodor Šumonia, VKV mehaničar, Ante Prči'«4 ^V mehaničar, Mate Ban- ković, KV zidar i Severin Vjičić, stražar.

— Mnogo se toga promijenilo — transport se obavlja strojevima .. . radi u poduzeću

ANTON PAČIC, VKV mehaničar u »In- dustrochemu«, sada na dužnosti šefa smjene, radi u ovoj tvornici već 11 godina. U radnič-kom odijelu, koje je još više isticalo prodor-nost njegovih plavih očiju, dočekao nas je spreman za razgovor i — šalu.

— Već dugo radim u Industrochemu i skupa s ovom tvornicom prošao sam i mnogo dobra, a i zla. Sjećam se kako je bilo teško kad sam tek došao: loši uvjeti rada na prili-čno malom prostoru u Premanturskoj ulici, gdje smo bili prije preseljenja. Sve se tada radilo ručno, kamen se prenosio ručnim koli-cima, istovarivao i utovarivao . . .«

Govori mirno i daje utisak zadovoljna čo-vjeka i radnika. Pitamo ga je li stvarno zado-voljan svojim radnim mjestom.

— Zadovoljan sam — kaže Anton — jer se mnogo toga promijenilo. Modernizirala se pro-izvodnja, transport se obavlja strojevima. Pa, i osobni je dohodak dosta visok — moj pro- siečni osobni dohodak iznosi oko 5800 d:nara. Tu je osim toga i briga za radnika, imamo toph obrok po veoma pristupačnim cijenama«.

Pitamo ga koji su, po njegovom mišljenju problemi koje u poduzeću treba riješiti. Od-govara bez oklijevanja.

— Jasno da ima i problema. No, neće se svi moći tako brzo riiešiti. Recimo, teško je to što radimo u tri smiene. I meni Je samom ponekad veoma teško kad sam po cijelu noć na r»<lnnm m««»<5tn. činjenica ie, međutim, da se našj radni liudi mnogo trude. Tu nam je i mnoeo pomogla integracija s »Buje-exportom«, pa više ne poslujemo s gubitkom.

Anton je član centralne komisiie za dru-štveni standard »Buje-exporta«. Zamolili smo ga, kao člana te komisiie, da nam kaže nešto o stambenoj problematici.

modernizirala se proizvodnja, u 11 godina koliko Anton Pačić

— Do sada je »Industrochem« malo izdva-jao za stanove. Stanje se, međutim, promije-nilo. Već ove godine računamo na četiri stana koje ćemo dodijeliti našim radnim ljudima i to dva iz fonda solidarnosti, a dva ćemo kupiti.

S. O.

Anton Pačić

T;f.'M.7.HT7I7J.!M

Z AJEDNIČKE SLUŽBE -OOUR ILI NE?

Od niza organizacionih problema u našem poduzeću želio bih da kažem nekoliko riječi o ovom spomenutom u naslovu:

Osnovna organizacija udruženog rada (OO UR), kako ju je zamislio zakonodavac, a i pre-ma samoupravnim intencijama u našem dru-štvu je najmanja organizaciona jedinica u pro-cesu proizvodnje ili vršenja usluge u kojoj se rad radnika u udruženom radu može organizi-rati tako da zadovoljava slijedeće uvjete:

1. — da se rad može organizirati tako da se ne prekida proces proizvodnje (odnosno vr-šenja usluge), te da taj proces čini kompaktnu, zaokruženu cjelinu,

2. — da radnici odlučuju o vrsti i načinu proizvodnje, a na osnovu elaborata stručnih

3. — da se rad može mjeriti i odrediti u odgovarajućim mjernim jedinicama,

4. — da radnici neposredno ili posredno odlučuju o rezultatima svoga rada.

Ako pogledamo situaciju u »Bnie-^xportu« vidjeti ćemo da svi OOUR-i osim OOUR-a »Za-jedničke službe« ispunjavaju sve navedene u-

Zajedničke službe ne ispunjavaju treći uv-jet, to jest rezultati njihovog rada ne mogu se mjeriti ni odrediti u odgovarajućim mjernim jedinicama i to naprosto zato jer je rad rad-nika Zajedničkih službi apstraktan, a ne kon-kretan rad. Tko može izmjeriti rad jednog prav-nika? Jedna njegova parnica danas možda je teža od deset zajedno koje će imati sutra. Da

li se njegov rad mjeri po broju parnica? Tko može izmjeriti rad sekretarice, personalnog re-ferenta, računovođe, financijskog direktora ili njegovog savjetnika?

čim ne ispunjava ovaj uvjet Zajedničke službe ne ispunjavaju ni četvrti uvjet, a to je da radnici upravljaju rezultatima svoga rada.

Ovdje ne želimo nikako reći da rad radni-ka Zajedničkih službi nije vrijedan ili kvalite-tan. Naprotiv. Ali, da li je to čime oni raspolažu (misli se na financijska sredstva) rezultat nji-hova rada. Nisu li to samo izvori financiranja— sredstva data od drugih OOUR-a Zajedničkim službama, kojima oni sada raspolažu.

Od prve zamisli OOUR-a u Jugoslaviji pa do danas bilo je, pogotovo u štampi, a i na višim nivoima mišljenja i za i protiv toga da li Za-jedničke službe mogu biti OOUR. Prevladavala su posljednja mišljenja. Naravno da Zajednič-ke službe moraju postojati, ali mišljenja sam— ne u svojstvu OOURa. Ukoliko ispunjavaju uvjete mogu biti i OOUR — ali ne u ovom obli-ku (npr. zajednička menza i si.).

Pozivam na kraju radnike »Buje-exporta« da o ovom i drugim problemima *»«iji u /.adnje vrijeme osjećamo, polemiziramo — naravno do-bronamjerno.

Dušan Rafaelić

Drago nam je da ste se odazvali našem po-zivu za suradnju tim prije što se radi o jed-noj tako aktuelnoj temi o koioj je nedavno govorio i Edvard Kardelj. Također nn^va^o na polemiku. REDAKCIJA

1 Hotel, menza i... obratnoj■ Nedavno je na adresu naše redakcije stiglo jedno ^■■ anonimno pismo iz kojeg prenosimo jedan dio: ^m ... Ovim našim pismom želimo se osvrnuti na Mm članak »Gulaš, paprikaš, pašta i . . . obratno« u listu ^ 5 »Naše staze« broj 9. ^

^ Nama radnicima »Digitrona« nije cilj da kritiziramo < m našu menzu, odnosno menzu »Proletera« kao što kolege ^ 5 iz OOUR-a »Zajedničke službe« i »Trgovina i ugostitelj- ^ 5 stvo« na grub i neistinit način kritiziraju kuhinju hotela ^■ »Zore«. Konačan nam je cilj da obratimo pažniu na ^ ■j raznovrsnost i kvalitetu hrane koju drugovi iz sporne- ^ m nutih OOUR-a dobivaju iz kuhinje hotela »Zore«. Naša ^ m menza dnevno sprema samo jedno toplo jelo i sendviče ^ mm sa sirom, mortadelom ili mesnim doručkom. Dakle, ^ 5 raznolike hrane (velik izbor) kao u »Zori« kod nas r-e- < 5 ma. Postavimo i pitanie kad se drugovi iz OOUR-a »Za- ^ 5 jedničke službe« i »Trgovina i ugostiteljstvo« nahodaju 4 J do menze i čekaju i do 15 minuta u redu, a da i ne ^ ■■ govorimo o prednostima koje pruža hotel pred jednom ^ m običnom radničkom menzom u kojoi čovjek ne dobije ^ m ni nož za meso. Kako drugovi iz OOUR-a »Zajedničke < m službe« i »Trgovina i ugostiteljstvo« mogu dobivati po ^ m pet jela (i to ukusnih), a mi radnici »Digitrona« jedno ^2 ili sendvič. Možemo se pitati i ovo: kad se u menzi ^ 2 »Proletera« može dobiti kotlet u saftu? ^5 Prema tome jelovnik radničke kuhinje ne možemo <■ uspoređivati s kuhinjom hotela — menza je ipak men- ^ ™ za, a hotel je hotel«. ^

Odgovorimo odmah da smo učinili izuzetak ob*av- ljuiući anonimno pismo. No objavili smo ga upravo zbog toga da bi primlerom pokazali kakva nam surad-nja nlie potrebna. Drago nam Je da se javljate, da predlažete, kritizirate, da iznosite svnla m’šllenja, ali ne i da budete u tolikoj mlerl neobiektfvnl kao ano-nimni kolega koji ie pisao pismo i to Još u ime rad-nika »Digitrona«. Moramo reći da smo razgovarali s mnogim ljudima koll se hrane u menzi »Profetom« (i sami smo probali) i koii su s hranom više nego zado- volini. (Vito je da se nenomatl niie il« nisu hr*n»li u hotelu »7ori« jer u protivnom ne bi mogli Iznos»ti ova kve zakliučke. Koliko ie hrana kvalitetna na’b^He no- tvrđule nedavno trovanie dvadesetak radnika Iz OOUR-a »Trgovina i ugostiteljstvo« i »Zajedničke službe«.

iAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA. AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA kAAAAAAAA AAA1

11

afiB

,VVAN^m%%^& ®,0'E‘-U DELU «DIGITR0N

NASE MALO MiSTO ili: kako je jedan zvučnik <5

ipak premalo za proslavu §

Dana Republike

— //a/o/— Molim?— Ovdje Narodno sveučilište. Tratimo tatu Maksa.— Nema ga ovdje.— Pa tko je onda u »Našim stazama« pisao da u Buja-

ma nema kazališta. Eto vidite gostovalo je Riječko kazalište »Ivan Zajc« s predstavom »Lukrecija«.

— Vidim. Pa što?— Pisalo je u prošlom broju da u nas ima kazališta

više tamo nego tu, ali vidite da nije tako.— Vidim. Reći ću tati Maksu.— E pa recite mu i da je na toj predstavi bilo ukupno

48 posjetilaca! Od toga je velika većina ušla besplatno, na molbu poslužitelja koji ih je gotovo za rukav vukao kako dvorana ne bi zjapila prazna. U »Buje-exportu« nije pro-dana ni jedna ulaznica!

Drugog sam dana razgovarao sa tatom Maksom i ispri-čao mu ovaj razgovor. Odmah je upitao:

— Kojega je to datuma bilo?— Martinje.— Pa jasno, svi su bili u Momjanu. Tko će ti u kaza-

lište kad se krsti vino! Žalosno, ali istinito.— Dani su prolazili i sa tatom sam manje kontaktirao.

Slijedeći put on je mene nazvao:— Što ima novog?— Dvadesetak potrovanih u hotelu »Zora«.— Ha, znao sam! Zbog onog članka u »Našim stazama«

— »Gulaš, pašta, paprikaš... i obratno«.— Da, i?— Osvetili se. Makso

— Zamisli tata neki anonimci poslali pismo u kojem tvrde da je bezobrazluk tako pisati o jednoj hotelskoj kuhinji. Napisali su da oni jadni nikad nemaju lako velik i kvalitetan izbor jela u kuhinji »Proletera« gdje se hrane. Toliko su se nahvalili hotelske kuhinje na račun njihove radničke.

— Pa što ste dm odgovorili?. Ponudili smo im naše blokove uz napomenu da mogu

birati još jednu vrstu jela.

— Specetino na lagano trovački način.— Ti ćeš to sigurno objaviti?— Pa neznam, ne bi bilo dobro da dva puta za redom

pišemo o toj temi.— A 29. novembar?— Drugovi iz Sveučilišta priredili

gram.— Bravo, treba im čestitati.— Cijeli je dan na trgu zvučnik emitirao borbene i

revolucionarne pjesme. Kažu mi ljudi da je to tako ot-prilike deseta godina redom. I uvijek ista ploča.

— To je u redu. A što još?— Ništa.— E to ne znam. Umjesto da se Dan Republike proslavi

dostojno takvog dana i praznika, umjesto da Općina i Sveučilište organiziraju prigodne programe i svečanosti, vi imitirate »Naše malo misto«.

— Zašto tata da se drugovi muče organiziranjem pro-grama kad je tako najjednostavnije i najlakše. Lupiš zvuč-nik i misliš da si riješio problem. A i njima je — praznik.

— Do slušanja. I sretna Nova Godina.

cjelodnevni pro-

U toku proteklog mjeseca o Bujama. našem poduzeću i našim OOUR-ima mnogo se pisalo I javljaloDRUGI 0 NAMA

SVE DALJE I VIŠE

— U toku proteklog mjese-ca o našem poduzeću, posebno

0 »Digitronu«, o izgradnji no-ve tvornice i o planovima za slijedeću godinu bilo je mno-go pisano i javljano. Nekoliko je puta »Glas Istre« pisao o investicionim kreditima dodi-jeljenim našem poduzeću kao1 o njihovom značenju za Bujštinu. I »Večernji list« je opširno i naglašeno objavio proširenu informaciju pod na-slovom »Učetverostručena pro-izvodnja Digitrona«. U rubrici »telex« objavljena je i vijest

Obavijest našim su­radnicima• priloge objavljene U" »Na-Š

jšim stazama« možemo' is-•• olaćivati isključivo putem!• žiro računa. Zbog toga je i Jpotrebno da svaki naš su-;

• radnik otvori žiro račun u;• banci, te da nas o tome* j obavijesti.

REDAKCIJA:

pod naslovom »računar«. »La voce del popolo« objavio je u subotu 2. studenog reporta-žu na cijeloj strani pod na-slovom »Vanno a ruba sul mercato i gioielli della Digi-tron«. Reportaža je i bogato ilustrirana s fotografijama iz »Digitrona« kao i gradilištem nove tvornice. »Tanjug« se specijalno zanimao i informi-rao o planovima našeg poduze-ća za slijedeću godinu pa je, dobivši informacije, emitirao opširniju informaciju o tele-printeru te o značenju izgrad-nje nove tvornice za Bujštinu. Radio Pula je također emiti-rala vijesti iz Buja, odnosno našeg poduzeća. Ni na televi-zorima nismo zaboravljeni — televizija je u emisiji »Po lju-dima učio sam svijet« u režiji N. Lorencina »obradila« Buje, u kojem je — kako je rečeno — zahvaljujući prespektivnim ekonomskim programiranjem razvoja i pronicljivim i podu-zetnim stručnjacima, zaustav-ljen proces iseljavanja, a Bu-je učinjeno gradom mladosti i mladih. To je bila i tema ove emisije o mladima i za mlade.

Dok ovo pišemo priprema se i objavljivanje dviju gole-mih reportaža o »Digitronu« koje su, dok ovo čitate, vje-rojatno, već objavljene u »Politici« i »Vjesniku«.

O Bujama i našem poduzeću sve se, dakle, dalje i više čuje.

f I?« A■g iga§ ä? ^ St: AC £5 i-? //**'

*5 eS ae /

Cs & * 4äWTA za -buje-export«

-

Učetverostiucenoi jjivodnja »Digitrona«}

Računar

22 Susret radnih organizacija »Bu­je-exporta« i Cari­narnice u nogome­tu, kuglanju i šahu

Carinici boijl - 2:1

Nedavno je održan su-sret radnih organizacija našeg poduzeća i Carinar-nice iz Kopra u kuglanlu, nogometu i šahu. Inicija-tiva, potekla od S’ndikal- nih organizacija »Buje- ex- porta« i »Carinarnice« r»ri- hvađena Je Iznad očekiva- nia, pa je odaziv bio velik. Ovoga puta domaćin Je bilo naše poduzeće, no u- natoč toga, gosti su bili uspiešniii — oobiedHi su u nogometu i šahu. dok je pobjeda u kuglanju pri-pala »Buie-exportu«. E- vo 1 rezultata:

• NOGOMET»Bule-export«—»Carinar-

nica« 4:7Strijelci: Boiić 3 I An-

dročec za »Buie-export«, a Arizanović 3. Jovanović 2, Ambrozić i Habi'an po 1 za Carinarnicu. Momča-di su igrale u sastavima:

»Buje-export«: Kem, V. Vuković, Andročec, Meti- koš, Mitrović, Džeba, Pu škarić. Bojić, Segan, Ha- sanović.

»Carinarnica«: Kozar,Felda, Skanin, Habiian, Arizanović. Jovanović. Ma-rs, Ambrozić, Maleiević.

Momčadi iz porodice „Digitron“ završile su natjecanja u jesenskim djeiovima

prvenstva

U OKVIRIMA MOGUĆNOSTINaše momčadi završile su je-

sensko prvenstvo u svojim kon-kurencijama. U cjelini nismo previše zadovoljni učinkom, ali, želimo li biti iskreni, možemo konstatirati da se u ovom tre-nutku nije ni moglo postići znatno više. Da ne bi sami da-vali ocjenu o učinku pojedinih ekipa zatražili smo odgovor od-govornih osoba.

• Oscilacij'e su bile neizbježne_____________

Selce 11 10 0 1 +128 20Poreč 11 7 2 2 + 67 16Triko 11 6 2 3 + 22 14Goranin 11 7 0 4 — 12 14Areaia 11 6 1 4 + 3 13Digitron 11 5 2 4 — 11 12Kaštelir 11 5 0 6 — 35 10INA 11 4 1 6 —22 9Crikvenica 11 4 16 — 22 9Kozala 11 2 3 6 — 16 7Pećine 11 2 2 7 — 48 6Vodnjan 11 1 0 10 — 72 2

Momčad rukometaša je u fini-šu osjetno popustila i doživjela nekoliko neugodnih poraza pa je znatno pokvarila opći do-jam. Cimi nam se da momčad nije nd igrački ni stručno bila spremna za ligaške borbe. Pre-velik je teret pao na trenera Vidonisa koji očito ne možesam udovoljiti zahtjevima.

Evo i ocjene predsjednika Miroslava Medveda:

— U finišu smo čak sa 4 po-raza znatno pokvarili plasman, ali mislim da je to realnost, jer ekipa koja se mora oslanjati na igrače koji ne mogu biti stal-no na okupu kao naši studenti Peroša i Andreašić, mora osci-lirati. S druge strane dosta je igrača napustilo redovno treni-ranje i igranje. Ako znamo da nam stručni kadar nije komple-tiran i da nam financije nisu bile nikad dobra strana, mora-mo biti zadovoljni.

* Privikavanje na rad i disciplinu____________

Umag 11 0 0 + 159 22Zamet 1 8 1 2 + 89 17Kozala 8 0 3 + 43 16Digitron 7 1 3 + 36 15Arena 1 7 1 3 + 30 15Senj 1 4 1 6 — 15 9Poreč 1 4 1 6 - 23 9Rovinj 1 4 1 6 - 36 9Vodnjan 1 2 4 5 - 23 8Turnić 1 3 0 8 — 33 6Opatija 1 3 0 8 — 45 6Krk 0 0 11 —172 0

Rukometašice su postigle naj-veći uspjeh, četvrte su, a laiko su mogle biti i druge, da u fi-nišu nisu doživjele dva poraza. Čini nam se da s novim trene-rom ekipa polako dobiva fizio-nomiju i da bi već slijedeće go-dine mogle postići znatno više. Evo što kaže trener Nikola Ju-rić:

— četvrto mjesto je ipak u- spjeh. Vjerujem da na proljeće možemo popraviti plasman. Za mene je ovo »školska godina«, trebamo pronaći sastav, privik-

nuti se na rad i disciplinu, da bi tek na godinu postigli bolje rezultate za što ova ekipa ima mogućnosti.

• Nezainteresiranost razlog neuspjeha

Orijent 15 11 4 0 39:12 26Jadran 15 12 1 2 36:11 25Gnobničar 14 10 2 2 31:13 22Pomorac 15 7 5 3 25:15 19

Lokomotiva 15 7 2 6 30:24 16Omladinac 15 7 2 6 22:2i 16Borac 15 7 2 6 18:17 16NaprijedLučki

15 8 0 7 26:13 16

padinlijk 15 6 3 6 22:24 15Rudar 15 5 4 6 22:25 14Digitron 15 6 1 8 24:26 13Opatija 15 4 2 9 16:21 10Novigrad 15 5 0 10 16:31 10Mladost 15 4 1 10 23:39 9Uljanik 15 2 2 11 15:36 6Staiklar 14 1 3 10 16:42 5

Nogometaši dali sve štomogu. Igrači s u uvijek bo-

rili kako znaju i mogu, što se barem može zaključiti iz novin-skih izvještaja. No, da bi ocje-na bila potpunija evo mišljenja predsjednika kluba — Vinka Andročeca:

— Ocjenjujući relativno slab uspjeh moramo podvući da smo veće razdoblje bili bez trenera. Trener Milak je zbog zauzetosti pred tri mjeseca dao otkaz, pa je duže vremena ekipu vodio kapetan Krevatin. Pred dvade-setak dana, nakon desetak go-dina, momčad je ponovo preu-zeo nekadašnji igrač i trener bujske ekipe Millenko Pavlov. No, mislim da Je veći razlog neuspjeha slab dolazak na tre-ning i nezainteresiranost poje-dinih igrača. Viečni ie. čini mi se problem kod starijih igrača, oni bi htjeli igrati, a ne i tre-nirati. Mislim da je i u upravi premalo ljudi koji rade. U pro-teklom razdoblju nismo konso-lidirali momčad, a bojim se da nećemo to uspjeti ni za vrijeme zimske pauze. Bit će ooet pro-blema financiranja i slično. I- pak, vjerujem u bolje dane.

S. P.

KRIŽALJKA• VODORAVNO

1. Naš najveći poluotok; 6. kratica za indijsku novinsku agenciju; 9. ime poznatog hotela kod Šibenika; 12. Egipatsko božanstvo (bog sun-ca); 13. kromom zaštiti; 15. izbočina kopna u more; 16. vrsta cvijeta; 18. zrak (franc.); 20. omot; svitak; 21. ime jedne Sukamove žene (fon. 3 si. T); 22. onomatopeja glasanja psa; 23. dio tjedna; 24. lijep mladić Iz Grčke mitologije (ljubimac Alfroditin); 26. prastanovnik Italije; 29. izuvati, svući (na pr. cipele); 30. djevojačka dota; 31. mliječna prera-đevina.

# OKOMITO

1. Vamica; 2. svrstavati, razvrstavati; 3. zemlja, teren, pod; 4. okvir; 5. država u SAD; 7. javiti se (za natjecanje, ispit); 8. onomatopeja gla-sanja magarca; 10. rijeka u Burmi (fon.); 11. mjesto na otoku Ugljanu; 14. ukočenost (grč.) teška bolest popraćena grčevima; 17. vrst per-šina; 19. vidar; 23. produkt sagorjevanja; 25. kratica za osiguravajući zavod; 26. mliječna prerađevina; 28. nota iz solmizacije.

Sastavila M. L.

• KUGLANJE

I »Buje-export«—Carinar-nica« 1249:1093. Ukupni po-

Ijedinačni poredak: 1. Ma- Jetić (B) 178, 2. Mesarić (B) 174, 3. Medved (B) 173,

14. 2igon (C) 171, 5. Stepan- čić (B) 168. 6. Hočevar (C) 163, 7. Tome (C) 162, 8. Knapić (B) 155, 9. Stipan- čić (B) 151, 10. StigUć (B) 145, 11. Somođorac (C) 139, 12. Jelenko (C> 132. 13. An dreaš»ć (C) 117, 14. Bablć (C) 117, 15. BastManlć (B) 105, 16. Medved (C) 92.

• SAH

»Buje-export«—»Carinar-nicf 2:4

Z. Juras -Rezultati:Parporš^k 01, Berić — Jovanović Ori. člrić — — Marinković 1:0 Lada- vac — ppfrnvić 0*1. Mi- WoJ — Pnlević 1:0, Liva-da — Felda 0:1.

13

NOVOGODIŠNJI PRILOG ICE VOLJEVICE

14

Zanimljivosti� SAD otpušta-

ju radnike

nj a. »Quasar electronics corp«, filijala firme »Matsushita ele-ctronic of America«, zatvorit će tri svoje tvornice i otpustiti 1.560 radnika na tri do četiri nedjelje u prosincu i siječnju. Razlog je smanjenje prodaje kolor televizora.Firma »Wang laboratories ine« otpusti! će 300 do 400 od ukup-no 2.500 radnika kada bude u naredna tri mjeseca potpuno zaustavila proizvodnju na 7 d»na. Radnici pogođeni ovom mjerom primit će 20% svojih uobičajenih nadnica. Firma »Wang« ističe da su njene prodaje i narudžbe porasle za preko 25% u odnosu na prošlu godinu, ali je povećanje ispod očekivanog.

� Sovjetska računala u ČSSR

Sovjetska računala jedinstve-nog sistema »ec 1050« stvorit će u ČSSR najveći sistem ra-čunara treće generacije. Ceho- sWo*1q centar za računarsku tehniku »Tesla« već je otpo-čeo sa odgovarajućim radovi-ma na projektu, kao i sa osposobljavanjem kadrova za ove računare.

� ElektronskaindustrijaIndije

Komisija ze elektroniku Indi-je donijela je odluku, u skla-du sa petim planom privred-nog razvoja, da osnuje držav-no poduzeće za elektroniku u Novom Bomba ju, što je zahti-jevalo investicije od 700 mili-juna rupija. Ovo će biti najve-ći elektronički centar u Indi-ji. Proizvodit će poluprovodni- ke i mini-računala. Uz pomoć OUN bit će osnovan i račun-ski centar.

� Nove linije „Olivettija“

Međusobnim povezivanjem i sa velikim računarskim cen-trima mogućnosti elektronike koriste se upravo tamo gdje su najpotrebnije u onoj koli-čini koja je potrebna koris-

I — i Hi1 H SBBS1 n wmm hh m

T v o r n ičk u š t a m p u ! � j o š v i š e o k r e n u t i r a d n i k u i

Sa sastanka urednika listo-

Iva radnih organizacija i ko­muna s novinarima »Glasa Istre« prenosimo informaci­ju objavljenu u ovom dnev-

IIIIIIII

U Puli je nedavno održan sastanak u- rednika listova radnih organizacija 1 ko-muna u Istrj s novinarima »Glasa Istre«

; problematikom izlaženja tzv. tvorničke štampe na ovome području koju izdaje »Glas Istre«. Bilo je riječi o organizacionim, tehničkim i materijalnim pitanjima izdavanja tvorničkih listova, čiji je broj u organizaciji »Glasa Istre« porastao s dva biltena prije pet godina

tridesetak listova radnih organizacija i komuna u ovoj godini.

Sudionici sastanka kritički su ocijeni-li dosadašnji rad na izdavanju tvornič-kih listova naglasivši da je pri tome po-stignut pozitivan stupanj informiranosti radnika, ali da još uvijek svi tvornički li-stovi nisu u dovoljnoj mjeri okrenuti pitanjima vezanim za rad i radnog čo-vjeka. Stanje u informiranju radnika zna-tno je, rnf»<Ti?tim Hol je nakon donošenja novog Ustava i njime se uspješno popu-njavaju praznine u postojećim sredstvi-

javnih informacija na ovome pod-ručju. Naglašeno je da se u skladu s raz-vojem lokalnih informiranja ovaj obLLk informiranja na istarskom području do-sad najviše razvio prema drugim područ-jima u zemlji, te da je »Glas Istre« jedna od novinskih kuća koja prednjači u iz-davanju tvorničke štampe.

U radnim kolektivima, gdje nije do- oljno razvijeno samoupravljanje, primi-jećena je i pojava nekvalitetnog i nepot- punog informiranja radnika, čijem raz-

• »Filtriranje« informacija ne­gativno i suprotno tendencija­ma informiranja

• Negativno ocijenjena i ten­dencija prikazivanja određe­nih programa u boljem svjet­lu od stvarnog stanja — više brige za suzbijanje »lakirov- ki«.

• Profesionaliziranje redakci­je tridesetak listova radnih organizacija i komuna u Istri koje izdaje »Glas Istre«.

rješenju sve više pridonose tvornički li-stovi. Na sastanku je zaključeno da ubu-duće valja sadržaj tih listova više pri-bližiti radnome čovjeku i radnim pro-blemima kolektiva, a istaknuta je i po-treba profesionaliziranja radnih mjesta za informiranje u kolektivima. Istaknut je, s tim u vezi, primjer lista IUR »Ra-ša« — »Raški rudar«, koji izlazi već 24 godine s profesionalnom redakcijom.

Naglašena je potreba povećanja broja suradnika u listovima radnih organizaci-

ja te njihova suradnja u dnevniku »Glas Istre«. Dogovorena je i razmjena tvornič-kih listova u kolektivima i komunama radi međusobnog boljeg upoznavanja ra-dnika i potpunije obaviještenosti o radu drugih kolektiva.

Osim ovoga, bilo je riječi 1 o pojavama »filtriranja« informacijama u »vrhovima« nekih radnih organizacija, pa su primjeri takvoga ponašanja nekih rukovodilaca, osim u slučaju poslovne tajne, ociienjeni negativnim i suprotnim tendencijama sa-moupravnog informiranja. Isto tako, ne-gativno je ocijenjena tendencija prikazi-vanja određenih problema u boljem svi-jetlu od ostvarenoga stanja, pa je dogo-voreno da radnici vezan] za rad u infor-miranju uz pomoć profesionalnih novi-nara moraju povesti više brige za suzbi-janje »lakirovkl« u tvorničkim listovima.

Na kraju sastanka urednika tvorničkih listova s novinarima »Glasa Istre« istak-nuta je potreba redovitijeg dogovaranja o temeljnim pitanjima izdavanja tvornič-ke štampe, pa će s tim u vezi iduće go-dine biti organiziran seminar za osposob-ljavanje radnika za kvalitetniju suradnju u tim listovima. Osim toga, bit će u svim radnim organizacijama u kojima izlaze informativni listovi provedena anketa o informiranju, a »Glas Istre« će ubuduće bolje rješavati pitanja tehničke opremlje-nosti i rokova izlaženja tvorničke štam-

II 1970. godini mikro-imforma- tik su predstavljale mašine ograničene moći, malih kapa-citeta u sastavu sistema i za^ mišljene su za jednu ili mali broj operacija. Već danas mini-računari se pojavljuju sa moduliranim sastavom koji omogućava spajanje više ra-čunara, čime se može postići mreža kapaciteta jednog veli-kog računara. Uz to radi se na specijalizacija na nivou sas-tava sistema i pripreme.Dok je prije nekoliko godina postojao vrlo mali broj mini- -računala, u bliskoj budućno-sti predviđa se da će elektron-ski aparati ovog tipa umjesto da se koncentrišu u jednom mjestu, biti raspoređeni pre-ma potrebama korisnika. Ve-lika i mala računala za obradu i čuvanje podataka mogu da postoje zajedno pokrivajući

određeno područje rada. Ko-rist od velikog broja korisni-ka je osnovni faktor.

� Smanjuje se proizvodnja kolor televizora

»Societe radiotechnique«, pro-izvođač elektronske opreme i filijala »Philipsa« iz Nizo-zemske skratila je radnu ned-jelju na 40 sati u tri od četiri svoje tvornice.

Ova mjera stupa na snagu 1. prosinca i trajat će do dalj-njeg. Cilj je da se smanji proizvodnja kolor tv, a pogo-

dit će 10.000 radnika ove kom-panije. Osim toga kompanija će zatvoriti nekoliko svojih tvornica od četiri do 8 dana za vrijeme novogodišnjih pra-znika. Smanjenje oroizvodnje zahtijeva nezadovoljavajuća si-tuacija na tržištu kolor tele-vizora i dijelova.

� Novi mini kompjuter

Američka kompanija »Digital equipment corp.« je na tržište iznijela novi model svoje lini-je »pdp-11« mini kompjutere, pod oznakom »pdp-11-04«. Ci-jena novog modela iznosi 2,495 dolara, a počet će se isporučivati od srpnja iduće godine.

smo I i štampariju|U sklopu našega poduzeća ®

uskoro će proraditi i moderna _ štamparija u offset tehnici. U I vrijeme kad je slika naprav- ■ ljena, stroj je tek »uselio« a _ sada dok ovo čitate, možda I je već i proradio. Štamparija ■ je smještena u prizemlju _ stambenog bloka, no s obzi- u

Hgs rom da nije bučna i da će I !§? raditi po »dnevnom redu«, ne- _

će smetati stanarima.

»NASE STAZE«

list poduzeća »Buje-export«, BujeUređuje redakcijski kolegijBoris Bubaš, Krešimir Čuturilo, Marijan Ferlin, Stanko Janić, Nikola Ju- rić, Branko Ladavac, Du-bravko Mazur, Eugen Me-sarić, Stelio Prodan, Kre-šimir ŠkrguHa, Tomislav Vuković i Vladimir Zen-

Glavni i odgovorni urednik:NIKOLA JURIĆTehnički urednik:Zvonko Babić Izdavač:OOUR »Glas Istre« — PulaTisak:OOTTR Tiskara »Otokar Keršovanl«, PulaUredništvo:Buje. Trg maršala Tita 8, tel. 71-026

»Naše staze« oslobođene su osnovnog poreza na promet rješenjem Sekre-tarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972.List je besplatan. Izlazi jedanput mjesečno.

16