; GOUDA, 30. maja ... Bosna/Nasa Bosna 45.pdf · histerija da me na to podsjeti, ja je volim i bez toga. Putujem Bosnom i Hercegovinom vrlo često i Putujem Bosnom i Hercegovinom

www.bihplatform.nl; www.platformbih.nl GOUDA, 30. maja 2016.

1

Nasa Bosna – List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NAŠA BOSNA List građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 45

NAMA VALJA IĆI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KIŠI, PREKO VODE DO SLOBODE!

Almir Dervišević

KAZNA MONSTRUMU NAD MONSTRUMIMA

Piše:Dr.E. Sendijareviċ

Karadžić Radovan dobio ono što je tražio u svojim snovima, u svojim pjesmama, u svojim djelima. Sada ima punih 40 godina da razmišlja o svakom trenutku, svakoj smrti, svakom zločinu.

GENOCID NE SMIJE BITI NAGRAÐEN, UJEDINITE BOSNU! Zahtjevi su Društva za ugrožene narode iz Njemačke i BiH pred Tribunalom UN

u vrijeme izricanja kazne Karadžiċu


2


Izricanje kazne monstrumu sa Pala

Karadžić Radovan dobio ono što je tražio u svojim snovima, u svojim pjesmama, u svojim djelima. Sada ima punih 40 godina da razmišlja o svakom trenutku, svakoj smrti, svakom zločinu, jedan po jedan neka mu dolaze u misli i neka ga pitaju jer svako zna kad je neko bolesno lud, ali zašto je neko monstrum zna samo on jer upravo on je mogao da bira i da bude bosanski heroj ili bosanski monstrum. Izabrao je sam svojom voljom ničim prisiljen da bude monstrum i evo cijeli svijet mu je danas priznao tu titulu koju će da nosi u narednih 40 godina. Biti idejni tvorac nečega što će koštati 200.000 ljudskih života zaista ne može normalan čovjek ma kako on bio zloban. To može samo monstrum nad monstrumima. Dobro je što nije osuđen na smrt jer život koji mu slijedi u narednim godinama zajedno sa doživotnom Mladića biće najbolje društvo za pakao života. Hitler je uspio da izvrši samoubistvo na vrijeme. Karadžić će morati četrdeset godina da čuvarima zatvora drži svijeću koji će ga svakodnevno podsjeċati u budućih 14.600 dana na 200. 000 ljudskih smrti za koje ga, eto, cijeli svijet smatra krivim. Ima li veće moguće kazne u životu jednog doktora, psihijatra nego ideja da ga neko smatra ubicom 200.000 ljudi. Imao je moć da spašava ljude i hiljade, možda i milion ljudi, ali to nije učinio, nije prihvatio da bude doktor, ljudski heroj. Prihvatio je da žrtvuje svoj život za gluposti koje su koštale 200.000 života i koje nikom nikakvo dobro nisu donijeli. Pored svega je očito da još može bez osjećaja krivice i dalje monstruozno da živi. Pisaće knjige i čekaće da se jednom nekad rodi još neki monstrumčić koji će ga razumjeti i krenuti njegovim đavolskim putem. Dali će u budućnosti još neko htjeti tako dragovoljno da bude tako monstruozan, pitanje je sad?

Komentar: Dzevad Kuric Pri odmjeravanju kazne Sud mu je uzeo kao olakšavajuċu okolnost i navodno pokajanje te mu izrekao kaznu od 40 godina zatvora a ne doživotnu robiju. U izjavama datim nakon izricanja kazne očigledno je da kod monstruma sa Pala nema nikakvog pokajanja. Znači da Tribunal veċ sada ima snažan dokaz da u žalbenom postupku ne uzme u obzir navedenu olakšavajuċu okolnost o pokajanju i da mu automatski poveċa kaznu.

Bošnjačke žrtve rata navode da presuda kojom je Karadžić osuđen za genocid i zločin protiv čovječnosti na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Den Hagu nije dovoljno visoka.

https://www.facebook.com/dzevad.kuric.7?fref=ufi


3


Internacionalna podrška jedinstvenoj Bosni

dok domaċi političari sve pravedno brutalno ignorišu

Poznati logoraši Omarske, Manjače, Trnopolja pratili izricanje presude


4


VRATIMO PROF. FRANCISA A. BOYLA NA ČELO TIMA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ZA OBNOVU

TUŽBE NA SVJETSKOM SUDU PRAVDE PROTIV SRBIJE I CRNE GORE ZA AGRESIJU I GENOCID!

Podržavam prijedlog da se na čelo advokatskog tima u eventualnom podnošenju Zahtjeva za reviziju

tužbe protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid u Republici Bosni i Hercegovini neizostavno

postavi profesor doktor međunarodnog prava Francis A. Boyle, predavač na Univerzitetu Illinois u

Chicagu, USA. Njegov tim treba biti sastavljen od najboljih eksperata međunarodnog prava.

Prof. Boyle je uspješno zastupao Republiku Bosnu i Hercegovinu na Svjetskom sudu pravde u Den Haagu po Tužbi koju je podnio protiv Srbije i Crne Gore.

Na osnovu sudskih odluka koje je prof. Boyle uspio dobiti na Sudu, u kasnijem sporu RS je proglašena krivom za genocid u Srebrenici, a Srbija proglašena odgovornom za nespriječavanje genocida.

Iako je nudio svoje advokatske usluge besplatno te obećao da će ukinuti genocidnu RS, on je bez ikakvog obrazloženja odstranjen kao advokat Tužbe. Umjesto prof. Boyla, angažovana je skupa holandska advokatska firma sa Van Den Beisenom, te laik za međunarodno pravo Sakib Softić.

Prof.dr. Francis A. Boyle

Namjera SDA i Sulejmana Tihića je bila da uz njihovu pomoć ukinu Tužbu, ili izgube kako bi amnestirali Srbiju i Crnu Goru, te ovjekovječili postojanje genocidne RS.

Prošlo je devet godina od izricanja Presude, ostala je još jedna nepuna godina roka za podnošenje novih dokaza Svjetskom sudu o genocidu na čitavom području RBH, ali spomenuti advokatski tim nije ništa uradio po tom pitanju do sada.

Međutim, od tada do sada otkrivena je masovna grobnica Tomašica. Tribunal je sakrio važne dokumente u vezi sa učešćem Srbije u genocidu u Bosni, o čemu je javno govorila Florence Hartmann i bila zbog toga uhapšena te pritvorena od strane istog tog Tribunala za ratne zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ.

http://www.onlinepeticija.com/boyle_na_elo_advokatskog_tima_u_sporu_protiv_srbije_na_icj



5


Napomena: Nakon potpisa, provjerite svoj e-mail - isto tako i Junk ili Spam. Tamo može biti obavijest da trebate potvrditi vaš potpis klikom na link.

Sarajevo, 16.04.2016.

S A O P Š T E NJ E Z A J A V N O S T

NVO Građanski Monitoring podržava inicijativu za povratak prof. Francisa A. Boyla na čelo pravnog tima, koji bi pripremio reviziju optužnice i obnavljanje tužbe za agresiju i genocid protiv Srbije i Crne Gore. Mišljenja smo da bi profesor Boyl, kao vrhunski ekspert međunarodnog prava i odličan poznavalac problematike, sa svojim timom najeminentnijih stručnjaka, na najbolji i najadekvatniji način, uz iznošenje novih dokaza, poput masovne grobnice Tomašica, odradio civilizacijsku misiju konačnog stavljanje zakonske i povijesne tačke na Udruženi zločinački pothvat Srbije i Crne Gore u Bosni i Hercegovini, koji je rezultirao barbarskim urbicidom i sudski potvrđenim genocidom. S poštovanjem, NVO Građanski Monitoring Amina Porović-Bajraktarević Izvršna direktorica za Bosnu i Hercegovinu Dok: 16-4-2016/11


OSMI KONGRES DIJASPORE BiH U SARAJEVU



6


Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH) u Sarajevu će od 3. do 5. organizirati Osmi Kongres dijaspore Bosne i Hercegovine, a glavna tema skupa bit će ”Država BiH i njena dijaspora: Zajednička budućnost”.

U radu kongresa učestvovat će predstavnici članica SSDBiH, kao i javnog života bh. dijaspore,

a razgovarat će se o utjecaju dijaspore na ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine i očuvanju

maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole i kulturne aktivnosti.

Planirano je da kongresu prisustvuju i predstavnici državnih organa BiH, dužnosnici OHR-a,

akreditirani ambasadori u BiH i članovi nevladinih organizacija.

Pokrovitelji osmog kongresa su predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović,

predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

BiH.

Na osmom kongresu bit će izabrano novo rukovodstvo Svjetskog saveza dijaspore BiH

(predsjednik, dva potpredsjednika, sekretar, Glavni odbor i Nadzorni odbor).

Programom skupa planiran je susret učesnika kongresa sa članovima Predsjedništva BiH,

prijem u Parlamentarnoj skupštini BiH (Predstavnički dom i Dom naroda) te Ministarstvu


7


civilnih poslova, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice kao i

Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Prvi kongres dijaspore Bosne i Hercegovine održan je 2002. godine u Vogošći, a okupio je

predstavnike iz 23 države. SSDBiH u članstvu ima predstavnike iz 17 država.

Naida Ribiċ

PRVI MART DAN NEZAVISNOSTI BiH

1. mart je ispisan zlatnim slovima u historiji BiH, jer je tog dana 1992. godine, 64 posto građana na referendumu izrazilo želju da BiH bude nezavisna država svih njenih građana i naroda. Prvi mart je prelomni historijski trenutak savremene Bosne i Hercegovine jer potvrđuje bosanskohercegovačko državno, pravno, političko i društveno trajanje i uzdizanje.

Svim Bosancima i Hercegovcima od srca cestitamo 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Domovino naša, jedna jedina, sretan ti Dan nezavisnosti. Kroz vjekove za tvoju slobodu mnogi su svoj život dali, i danas kad ponosno slaviš svoju, odnosno našu nezavisnost, na hiljade ponosnih majki u BiH i širom svijeta ċe suze pustiti jer njihovi sinovi i kċeri su za tebe život dali. Zato, dok slavimo tvoju nezavisnost odajemo počast našim šehidima i borcima Armije Republike BiH. Domovino naša, dok je tvojih sinova i kċeri uvijek ċes biti ponosna, nezavisna i slobodna. Za moju, za tvoju, za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu

Zašto volim Bosnu i Hercegovinu?

Banjalučki novinar Aleksandar Trifunović povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine napisao je sjajan tekst, koji vam u cijelosti prenosimo. - Volim zemlju Bosnu i Hercegovinu. Proveo sam u njoj cijeli život. Moji preci su ovdje došli mnogo prije


8


datuma koje ja pamtim, seljaci, vrijedni ljudi od kojih sam potekao. Nisu vodili lak život, bilo je teško, nemaština i glad, djed je bio u dva svjetska rata, baka se porađala pod drvetom, otac pješačio do škole kilometrima. Oni nisu odustali od ove zemlje, pa neću ni ja. Ne trebaju mi nikakvi datumi, na silu sklepane zastave, himna bez teksta ili povremena virtuelna histerija da me na to podsjeti, ja je volim i bez toga. Putujem Bosnom i Hercegovinom vrlo često i svugdje se osjećam dobro, iako putevi nisu bog zna šta. Ljudi koje sam na tim putovanjima upoznao učinili su me srećnim i moje su veliko bogatstvo. Putujem i sa svojom djecom Mihaelom i Marijom, jednako uživaju kao i ja, druže se sa svojim vršnjacima u Mostaru, Sarajevu, Trebinju ...

A što volim da putujem ka Trebinju....uzmem dan pred sebe, vrijedi svake minute. Kanjonom do Jajca, zastanem gdje god mi se Vrbas učini ljepšim nego kada sam išao posljednji put, a prođem često. Posebno ranim jutrom, kada izmaglice zavijugaju nad urkoćenom vodom i zakite ga dodatno. Na Makljenu, svaki put ostanem zatečen kad ugledam obrise Ramskog jezera. Kako li je samo lijepo! Sa te strane Makljena, već počne da miriši Hercegovina. I vidi se za lijepog dana. Ako i ne, onda u Jablanici mora da ti zamiriši jagnjetina, pa Mostar... Onaj pravac od Jablanice do Mostara, to je najljepši put kojim sam se ikad vozio. Na trenutke imaš osjećaj da ideš kroz Neretvu, a ne pokraj nje.....Ovo je prelijepa zemlja, a to tako rijetko primjećujemo. Ne znamo ili ne želimo, svejedno. Objašnjavati nekome zašto je odricanje od Bosne i Hercegovine glupost, zašto je štetno smatram gubljenjem vremena i uvredom za ličnu inteligenciju. Opet moram potcrtati - da nema Bosne i Hercegovine, ne bi bilo ni Republike Srpske, ni Federacije BiH, i obrnuto. Istorija ove zemlje, njena kultura i, ono najvažnije, ljudski odnos, nisu počeli nakon referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, niti od potpisivanja sporazuma u Dejtonu, već, srećom po nas, mnogo ranije. Radni sto Petra Kočića je u Sarajevu, ne u Banjaluci, što je normalno, jer Sarajevo je najveći grad u zemlji, a u najvećim gradovima uobičajeno nastaju društvene, poslovne i kulturne elite u zemlji. To ne mijenja činjenicu da je Petar Kočić jedan od najvećih pisaca u zemlji, srpskih i bosanskohercegovačkih, kako god da vam odgovara dok ih čitate. Jer pisce treba neprestano čitati, a na neprestano im brojati krvna zrnca. Da nije tako, možda bi kuću Branka Ćopića, čije pismo Ziji Dizdareviću zaustavlja dah, obnavljali mi koji ga čitamo, a ne Azerbejdžan. Na svakih 50 kilometara imam nekog kome se mogu obratiti ako mi pukne guma ili mi se desi neki sličan belaj, a to nemam nigdje drugo. Iako u mojoj zemlji pričamo različite jezike, oni su, u najmanju ruku, neobično slični pa se, ako hoćemo, dobro razumijemo. Na svim jezicima u BiH rečenica “Nemam ništa osim ljubavi za tebe” zvuči isto... Da ovo ponavljamo i mislimo svaki dan, bili bi bolji i Mi, i Oni i sve oko nas. Ali mi baš zato i nećemo. Svake sedmice ovu zemlju napusti neko koga znam. To ne volim, jer ko će ostati? Državu Bosnu i Hercegovinu ne volim. Gadi mi se ovaj vrhunski parazitski sistem zbog kog je najveći broj ljudi koji u njoj živi višak, puka statistika bez mrvice dostojanstva. Ne volim ovu državu zato što je i zakonom omogućila da bez posljedica možemo biti govna prema manjini tamo gdje god smo većina. Ne volim što ova država nikako da shvati kako je ovo lijepa zemlja i koliko u njoj ima dobrih ljudi. Ova država nažalost ne zna kakvih u njoj rođaka ima, rođaci ...


9


GRADONAČELNIK GRADA HAMILTONA U KANADI FRED EISENBERGER OBILJEŽAVA I ČESTITA 1. MART DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

29. 02. 2016.

Gradonačelnik grada Hamiltona u Kanadi Fred Eisenberger obilježava i čestita 1. Mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

U povodu Prvog marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, blagdana koji je prelomni historijski trenutak savremene Bosne i Hercegovine jer potvrđuje njeno državno, pravno, političko i društveno trajanje i uzdizanje na prijedlog Instituta za istraživanje genocida, Kanada, Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i BIC Hamilton, odlukom gradonačelnika Hamiltona Fred Eisenbergerana velikom elektronskom panou ispred zgrade Skupštine grada je napisano:

« Sretan Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine ».

Najbolji poklon onima koji priznaju historijske rezultate referenduma iz 1992. godine, onima koji priznaju činjenicu da je Bosna i Hercegovina priznata tada kao nezavisna država, onima koji se osjećaju počastvovano zbog historijske činjenice da pripadaju generaciji utemeljitelja nezavisne, slobodne, suverene države Bosne i Hercegovine stigao je od gradonačelnika grada Hamiltona Fred Eisenbergera, velikog prijatelja Bosne i Hercegovine. Svojom odlukom on se stavio na stranu nezavisne, slobodne, suverene države Bosne i Hercegovine, na stranu istine i pravde, na stranu slobode i ljudskih prava.

Ova odluka gradonačelnika Hamiltona ima snažnu poruku i onima koju kontinuirano negiraju Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, nosiocima antibosanskohercegovačke politike. Dan nezavisnosti je bio jeste i vječno će ostati simbol bosanskohercegovačkog državnog i društvenog trajanja i uzdizanja.


10


Slavili ga ili ne Bosna i Hercegovina je nezavisna država koja kao takva postojala, postoji i stalno će postojati. Prvi mart je historijski čin i momenat kada je Bosna i Hercegovina demokratski odlučila za status nezavisne i suverene države i da kao takva uđe u sopstveni razvoj. Bosna i Hercegovina je postigla svoju suverenost i nezavisnost i svaki dobronamjeran čovjek koji živi u i van Bosne i Hercegovine ne može se odricati nje. Bosna i Hercegovina je imala historijsko pravo da izabere svoj državni i društveni status. Prvi mart će ostati historijski datum, jer se nezavisnost dešava samo jednom u historiji države. Slavit će svi koji tako razumiju i s time žive. Oni koji to ne žele, ostavit će im se da ih vrijeme demantuje. Doći će generacije koji će to gledati sasvim drugačije.

U Kanadi je već priznat bosanski jezik kao World heritage language, bošnjački narodno ime se upotrebljava u statističkim i drugim kanadskim podacima, Parlament Kanade je usvojio dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici i Bosnu i Hercegovini, kanadski gradovi Hamilton i Windsor su odali počast žrtvama genocida u Srebrenici, Kanadska vlada obilježava 31. maj Svijetski dan bijelih traka, Vlada Kanade je zatražila primjenu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti proslave devetog januara i u Kanadskom muzeju za ljudska prava se nalazi stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici.

U ime više od 30.000 kandskih Bošnjaka, posebno u ime više od 3000 Bošnaka koji žive u Hamiltonu i njegovoj okolini zahvaljujemo se gradonačelniku Hamiltona Fred Eisenbergeru i članici izvršne vlasti grada Hamiltona Maria Pearson, velikim prijateljima Bosne i Hercegovini na kontinuiranoj podršci državi Bosni i Hercegovini.

Profesor Emir Ramić Institut za istraživanje genocida, Kanada

Centralna Izborna Komisija Bosne i Hercegovine

Danijela Ozme 7 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina N/R: Doc. Dr. Ahmed Šantiċ, dipl. Pravnik - Predsjednik 09. februar 2016.

OTVORENO PISMO PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BOSNE I HERCEGOVINE I

CENTRALNOJ IZBORNOJ KOMISIJI BiH

Ove godine, prve nedjelje u oktobru, po šesti put nakon Dejtona, biće održani lokalni izbori u našoj domovini Bosni i Hercegovini. U ime državljana BiH s biračkim pravom, kako onih koji su izbjegli tokom i nakon ratnih strahota, tako i u ime novih, mladih Bosanaca i Hercegovaca koji su se rodili u dijaspori nakon uspostave mira u BiH, koji imaju osamnaest godina i više, zahtjevamo od Parlamentarne skupštine BiH i Centralne izborne komisije BiH da, konačno, nakon dvadeset godina mira, ispravi diskriminaciju koja je sistemski uspostavljena prema državljanima BiH s biračkim pravom iz dijaspore. Ta diskriminacija se ogleda u primoravanju nas državljana BiH s biračkim pravom, koji imamo biometrijske pasoše koje smo dobili u ambasadama i konzulatima države Bosne i Hercegovine, da se moramo za svake izbore aktivno i nanovo registrirati i to tek nakon što budu raspisani izbori. Tada nam se ostavlja veoma kratak rok u kojem se po vrlo kompliciranoj birokratskoj proceduri moramo u dva


11


ciklusa i o našem trošku dopisivati sa CIK BiH umjesto da nas Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) i CIK BiH automatski upisuju u Centralni birački spisak onog trenutka kada smo dobili biometrijske pasoše, te potom samo zatraži našu saglasnost i tačno adresu za sačinjavanje izvoda iz CBS za glasanje ili putem poste ili lično u najbližoj ambasadi ili konzulatu države Bosne i Hercegovine. Naša rodbina i prijatelji i ostali građani BiH koji stalno žive u BiH i koji po zakonu imaju pravo birati, imaju pasivnu poziciju u procesu upisa u Centralni birački spisak i njegove izvode, jer se automatski, vađenjem bilo kojeg dokumenta, upisuju u Centralni birački spisak, bez bilo kakve diskriminacije. Medjutim, od nas se traži tzv. aktivna registracija čime smo stavljeni u potpuno diskriminirajući položaj u odnosu na sve druge birače, državljane BiH. Zbog toga je potpun nesrazmjer u odnosu na ukupan broj naše dijaspore starije od osamnaest godina, na broj onih koji se nakon silnih birokratskih prepreka konačno uspiju registrirati, te na koncu na broj onih koji uspiju obaviti čin glasanja. Postavlja se pitanje u čijem je to interesu? Pozivamo sve organizacije bosanskohercegovačke dijaspore da se pridruže ovom zahtjevu i od Parlamentarne skupštine BiH i Centralne izborne komisije BiH zahtjevaju da odmah, a najkasnije do 1. maja 2016. godine, odnosno do dana raspisivanja lokalnih izbora isprave ovu nepravdu." S’ poštovanjem, Hasan Šehoviċ Predsjednik Glavnog odbora SSDBiH

______ oOo ______

Bolje je biti ljudska nula nego neljudska jedinica

Morate drugoga uvažavati do kraja, njegovu potrebu, njegovu slobodu da se izjasni onako kako osjeća da jeste. Ne možete prisiljavati nikoga ni na što. Oni koji su počeli igrati sa stanovišta te isključivosti – etno, klero i svake druge vrste, oni su već u idejnom smislu rasparali i Bosnu i Jugoslaviju. Esad Bajtal, intelektualni i moralni heroj današnje BiH.


12


U razgovoru za ljubljansko "Delo"

Hartmann: Oslobađenje Šešelja je znak da ulazimo u barbarizam

Objavljeno: 09. 04. 2016

Hartmann: Apsurdno da se ratni zločinci puštaju na slobodu

Oslobađajuća presuda koju je Vojislavu Šešelju izreklo sudsko vijeće Haškog tribunala možda je samo

dodatna ilustracija barbarizma u koju je ušao savremeni svijet, navela je u razgovoru za ljubljansko "Delo"

od subote novinarka Florence Hartmann, nekadašnja glasnogovornica Suda, a prije toga, u godinama

ratova na području nekadašnje SFRJ, ratni izvještač.

"Uspostavili smo sistem kojim bi se moglo kazniti krivce za genocid, ali je nekoliko sudaca to spriječilo i nije

teško otkriti koji su to suci", kazala je Hartmann u razgovoru, dodavši kako je apsurdno da se ratni zločinci

puštaju na slobodu, dok se novinare, kao što je ona, na istom sudu osuđuje zbog otkrivanja tajnih

dokumenata.

Hartmann je uhapšena u Haagu kad je željela prisustvovati izricanju presude Radovanu Karadžiću, zato jer

je u svojoj knjizi "Mir i kazna" napisala da je postojao dogovor srbijanske vlade i Haškog tribunala da se

povuku dokumenti koji su mogli dokazati upletenost Slobodana Miloševića i Srbije u genocid u Srebrenici.

"O tom je dogovoru pisalo isto što i ja pa ih tribunal nije kaznio. Ja sam kazala istinu, ne kao

glasnogovornica suda nego kao novinarka", navela je Hartmann.


13


Dodala je da je njeno hapšenje i stavljanje u zatvor na izdržavanje kazne po presudi staroj nekoliko godina

bilo nezakonito i da će se protiv presude i dalje boriti, te da je postigla "malu pobjedu" kad su dokumenti koje

je objavila u knjizi naknadno postali javni i legalni.

Dok se novinari poput nje zatvaraju, "Šešelj po mišljenju tribunala slobodno može iznositi svoja mišljenja, te

pozivati na rat i ubijanje i ostati nekažnjen iako je praktično bio Miloševićev predstavnik za novine", kazala je

Hartmann, dodavši da u zatvoru u Nizozemskoj nije mogla čitati knjigu Juliana Bergera "The Butcher,s Trail"

o lovu na Karadžića, kako je željela, jer su joj oduzeli prenosni računar na kojemu je imala pohranjen taj

tekst.

"Sud nije obavio posao za koji je bio osnovan niti opravdao svoj mandat. Presudom je legalizovao Šešeljev

otrov i njegov fašizam, što je grozno. Time je kidnapovana pravda, a ne znam zašto i iz kojih razloga, ali

znam da međunarodni dogovori iz dvadesetog vijeka više ne vrijede, i to nije slučaj samo kad se radi o

Haškom tribunalu ili o mom slučaju", navela je Hartmann.

Ona tvrdi da Ženevska konvencija praktično više ne vrijedi, što dokazuje slučajevima

bombardovanja bolnica u Siriji kad akcija postaje dopuštena ako je u bolnici samo jedan osumnjičeni za

terorizam ili pak praksom mučenja osumnjičenih za terorizam, a to i slučajevi kad se osvjedočeni zločinci i

krivci za genocid puštaju na slobodu ukazuje na "krešendo barbarizma" u koji je ušao svijet, a o čemu njena

generacija nije mogla sanjati.

"Samo sebi moramo odgovoriti treba li nam još uopšte Ženevska konvencija i čemu služi međunarodno

humanitarno pravo ako ratni zločinci ne odgovaraju za svoje zločine i ako bespilotne letjelice masovno

ubijaju ljude. Stvarna dilema pred kojom smo je hoćemo li dopustiti da se međunarodna pravednost uništi ili

ćemo se boriti za svoja prava", kazala je Hartmann u razgovoru za slovenski list.

Autor: Fena


14


PREŽIVJELI SREBRENIČKOG GENOCIDA POSJETILI MINISTARSTVO ODBRANE HOLANDIJE

Fahro Aliċ, predsjednik Udruženja preživjelih Srebreničkog genocida ‘95

Predstavnici udruženja bosansko-hercegovačkih građana u Holandiji "Preživjeli Srebreničkog Genocida juli 1995." su 16. marta posjetili Ministarstvo odbrane Kraljevine Holandije. Sa najvišim predstavnicima ministarstva razgovarali su o događajima u i oko Srebrenice iz jula 1995. godine.

Naime, na zahtjev holandskog Parlamenta (Tweede Kamer) ministrica Ministarstva odbrane, gospođa

Jeanine Hennis-Plasschaert je zatražila od Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju (NIOD-a), koji

je 2002. uradio jedan izvještaj o Srebrenici, da ovaj put ispitaju i istraže sve relevantne informacije u

vezi zračne podrške UN snaga, koja nije uslijedila za vrijeme napada srpskih snaga na “zastiċenu” enklavu Srebrenica.

Na sastanku su dogovoreni dalji koraci saradnje Ministarstva odbrane i NIOD-a, s jedne strane i

ovog Udruženja s druge - kako ističe predsjednik udruženja, gospodin Fahrudin Alić.

Naida Ribiċ


15


KNJIGA O SREBRENICI “DE DOOFPOTGENERAAL” – SKINUTA ZABRANA

Edwin Giltay-pobjeda slobode štampe

Knjiga “De doofpotgeneraal” (“Generalova šutnja o zločinu”) autora Edwina Giltaya, koja govori o navodno uništenim fotorolnama sa dokazima o zločinima Genocida u

Srebrenici, izašla je iz štampe u novembru 2014., a u decembru prošle godine je sudski zabranjena kada je prvo izdanje bilo skoro sasvim rasprodato.

Bivša kolegica Giltaya sa posla u internet firmi IBM, supruga bivšeg generala, o kojoj piše je bila

saradnik Vojne obavještajne službe (MID, sada MIVD) i tražila je zabranu knjige jer ju je autor knjige,

navodno, pogrešno opisao u istoj tvrdeċi da je ona rekla da je fotorolna sa snimcima srpskih ratnih

zločina u Srebrenici sačuvana i da nije nestala te da ona nije imala priliku da prije štampanja knjige

pročita rukopis. Na osnovu toga autoru knjige Giltay nije više dozvoljeno da je ponovo štampa, dijeli ili promoviše.

Giltay tvrdi da je sve u knjizi bazirano na čistim činjenicama. U aprilu ove godine je presuda o cenzuri na Višem sudu u Den Hagu potpuno odbačena.

Novo, drugo izdanje ove knjige očekuje se u septembru ove godine. Izdavač je Blauwe Tiger

Autor knjige Edwin Giltay je izjavio da je očekivao ovakvu presudu Višeg suda: “ Cenzurisati jednu knjigu koja je potkrijepljena sa solidnom dokumentacijom? Pa, to prosto ne ide. Viši sud je zacijelo uvidjeo da je De doofpotgeneraal zasnovan na činjenicama. Ovog puta bivša tajna agentica nije znala da sucima zaspe oči pijeskom”. Bivši ministar Jan Pronk, prijatelj BiH i žrtava Srebreničkog genocida je još prilikom izlaska iz štampe ove knjige rekao da je ista izuzetno dobro fundirana činjenicama i sad je obradovan ističuċi “Pravo ide svojim tokom!” (“Het recht kreeg zijn loop”). Knjiga je prilagođena za slušanje i besplatno se distribuira slijepim licima u Holandiji.

NIOD – Holandski Institut za ratove-holokaust i genocid u svom raportu o Srebrenici iz 2002. (str.

3009) je zaključio da je razvijanje fotorolne sa dokazima o zločinu bilo neuspješno “zbog jedne ni od koga skrivljene ljudske greške”. Dokazni materijal: Poručnik Dutchbata u Srebrenici Ron Rutten je 13. jula 1995. vidio leševe devet ljudi koji leže i snimio ih u jednoj kuċi. On je, prema sopstvenoj izjavi, prošvercovao rolnu sa snimcima iz enklave s nadom da ċe na taj način sačuvati dokazni materijal o kršenju ljudskih prava. NIOD je ponovo dobio zadatak Ministarstva odbrane da istraži detalje o dokazima zločina i okolnosti vezane za ulogu Dutchbata koji je trebao štititi Srebrenčku enklavu. Dž. Kuriċ


16


Eindhoven - Udruženje Ladies

April 28 at 12:47pm ·

NA SVEČANOJ CEREMONIJI: IZBOR ''SUPER ŽENE'' MAJKE HAJRE ĆATIĆ

Hajra Ćatiċ sa Kirom Ahmiċ i Mirsadom Hadži-Ergiċ

NA SVEĆANOJ CEREMONIJI U TUZLI ''ŽENE SREBRENICE'' SU NOMINOVANE ZA PRESTIŽNO PRIZNANJE.

PREDSJEDNICA UDRUŽENJA HAJRA ĆATIĆ SA OSTALIM MAJKAMA SREBRENICE VEĆ DVIJE DECENIJE TRAGA ZA KOŠĆICAMA SVOJIH NAJMILIJIH.

HAJRA ĆATIĆ JE MAJKA NIHADA NINE ĆATIĆA, DRAMATURGA, PJESNIKA, ZANESENJAKA, RATNOG RADIO AMATERA IZ SREBRENICE.

NAŽALOST, NJEGOV VAPAJ, OČAJNIČKI POZIVI, MOLBE KOJE SU UPUĆENE CIJELOM SVIJETU, KAO DA NIKO ČUO NIJE? SREBRENICA JE 3,5 GODINE BILA NAJVEĆI KOCENTRACIONI LOGOR IZ KOJEG NI PTICA NIJE MOGLA IZAĆI. TO JE BILO POSLJEDNJE NININO JAVLJANJE, NA KOJE SE, NA SRAMOTU, CIJELI SVIJET OGLUŠIO?!

NIHAD NINO ĆATIĆ, NAŽALOST, NIJE PREŽIVIO GENOCID. PRIČA SE DA JE OSTAO RANJEN NADOMAK SVOJE SREBRENICE. POUZDANO SE ZNA DA NA SLOBODNU TERITORIJU NIKAD NIJE STIGAO.

MAJKA HAJRA ČEKA SVOGA SINA NINU PA MAKAR I U SJEĆANJU: DA OTVORI KAPIJU U ULICI REUFA SELMANAGIĆA, DOK JOJ SE LEDI OKO SRCA ,TRAGAJUĆI I OSLUŠKUJUĆI PO GROBNICAMA TRAŽEĆI SVOG SINA, HEROJA I RANU NEPREBOLNU!

NININA PISANA RIJEČ, STIHOVI , BEZAZLENI POGLED ODRASLOG DJEČAKA, VJEČITO ĆE BLISTATI U VJEČNOJ USPOMENI MAJKE HAJRE I SVIH ONIH KOJI SU GA CIJENILI I VOLJELI"

Zekira Ahmiċ

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1314286398601456&set=gm.1007871425958032&type=3

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1314286398601456&set=gm.1007871425958032&type=3


17


ŠTA KAŽE GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA ZA SREDNJE ŠKOLE IZ 1903. Sendijarevic Ervin posted in BOSANSKI POKRET

SendijarevicErvin

May 28

Treċe izdanje Gramatike bosanskoga jezika za srednje skole iz 1903. kojeg je izdala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Ovdje jasno od zemaljske vlade piše koji je jezik i koje je pismo bilo oficijelno u Bosni sve do 1913. kada se ukida sve to jer dolaze vremena Kraljevine Jugoslavije i socijalisticke jugoslavije pa eto i Republike BiH i daytonske BiH a da se u punoj samostalnosti Bosni nije u potpunosti vratio ni njen jezik niti njeno pismo koji su po odluci zemaljske vlade bili obavezni u svim školama kao oficijelni jezik i pismo u BiH. Nametanje takozvanog srpsko-hrvatskog jezika umjesto bosansko-hrvatsko-srpskog jezika se veċ najavilo da se u buduċnosti neċe mnogo voditi računa o zeljama Bosanaca i Bosne. Tako je to sve do današnjih dana. Bošnjaci, Srbi i Hrvati neċe da prihvate niti da su Nacionalno Bosanci, niti da Bosance prihvate sebi ravnopravnim iako su Bosanci po najvise kostitutivni branioci Bosne i njene milenijumske historije i jezika u koji spada i ova zemaljska gramatika koja jasno piše po treċi put uzastopno još 1903. godine da nije ni Bosnjačka, ni Srpska, ni Hrvatska, nego samo gramatika Oficijelnog BOSANSKOGA jezika. Nema tu nikakve ċirilice niti arabice. Ima samo zaostataka Bosanċice i starobosanskoga izgovora.

Timeline Photos Čitam danas u prosrpskim novinama, neki eksperti politički ljakseri: jezik bosnjačkog naroda ....

Sutorina je Bosna i Hercegovina. Vratite nam je nazad

May 27 at 6:51pm ·

14,524 Total Page Likes

Comment

Share

https://www.facebook.com/n/?sendijarevic&aref=1464469489854867&medium=email&mid=533ed162426c1G3da1bbbbG533ed5fba2993G96G75aa&bcode=1.1464469490.AbnTOE2aZCzCEFT4&n_m=dz.kuric%40zonnet.nl

https://www.facebook.com/n/?groups%2FSaborBosanskogNaroda%2F&aref=1464469489854867&medium=email&mid=533ed162426c1G3da1bbbbG533ed5fba2993G96G75aa&bcode=1.1464469490.AbnTOE2aZCzCEFT4&n_m=dz.kuric%40zonnet.nl

https://www.facebook.com/sendijarevic

https://www.facebook.com/n/?media%2Fset%2F&set=a.154460357907293.30025.154455784574417&type=3&aref=1464469489854867&medium=email&mid=1127756707246500&n_m=dz.kuric%40zonnet.nl

https://www.facebook.com/Sutorina-je-Bosna-i-Hercegovina-Vratite-nam-je-nazad-154455784574417/?fref=nf

https://www.facebook.com/154455784574417/photos/a.154460357907293.30025.154455784574417/1201902843163034/?type=3

https://www.facebook.com/n/?email%2Fufi%2Fclick&action=comment&target=1127756707246500&hash=AVI5DkNG7Fz83-pW&aref=1464469489854867&medium=email&mid=533ed162426c1G3da1bbbbG533ed5fba2993G96G75aa&bcode=1.1464469490.AbnTOE2aZCzCEFT4&n_m=dz.kuric%40zonnet.nl&lloc=email_ufi_comment&sig_t=1464469498&sig=AVIMqotCULH5yP19

https://www.facebook.com/n/?email%2Fufi%2Fclick&action=share&target=1127756707246500&hash=AVLKGQxaSuBp1jv9&aref=1464469489854867&medium=email&mid=533ed162426c1G3da1bbbbG533ed5fba2993G96G75aa&bcode=1.1464469490.AbnTOE2aZCzCEFT4&n_m=dz.kuric%40zonnet.nl&lloc=email_ufi_share&sig_t=1464469498&sig=AVLy609PCphv0ukI

https://www.facebook.com/sendijarevic

https://www.facebook.com/n/?154455784574417/photos/a.154460357907293.30025.154455784574417/1201902843163034/&type=3&aref=1464469489854867&medium=email&mid=1127756707246500&[email protected]


18


NAŠ ZLATNI ALMIR

Dr. veterine Almiru Karabegoviću u samo jednoj godini na pet internacionalnih svjetskih izložbi dodjeljeno pet zlatnih medalja za Kontracepcijsku spiralu kojom se sprečava nekontrolisana oplodnja pasa, što je jedinstven rekord u svijetu naučnih otkrića i svijetu poslovnog biznisa Pitam ja vas, dragi ljudi, jeste li ikad čuli i zapamtili, ja priznajem nisam, da je neko u poslovnom svijetu, u svijetu biznisa, za neki svoj izum, za unapređenje poslovanja od šireg značaja za društveni i socijalni život, u jednoj godini dobio pet svjetskih priznanja. Dubičanac, Almir Karabegović, koji danas živi i radi u Bihaću, za nepunu godinu dana na pet svjetskih sajmova inovatora dobio je pet zlatnih medalja; prvu u Tajvanu, drugu u Hrvatskoj, treću u V. Britaniji - Londonu, četvrtu u Tajlandu, a ovih zadnjih februarskih dana petu u- Kuala Lumpuru, u Maleziji. U vrijeme kada u velikom broju zemalja i najvećem broju gradova nekontrolisano kruže čopori pasa i predstavljaju pravu opasnost za prolaznike, Almirom izum- Kontracepcijska spirala za sprečavanje nekontrolisane oplodnje pasa spasonosno je rješenje i značajna novina u zaštiti pasa. Ova kontracepcijska spirala može se u svako vrijeme umetnuti i ekstrahirati bez anestezije i operacije i ostati u maternici do 10 godina, što psu omogućuje normalan društveni i seksualni život. Jedinstvena, jednostavna, praktična i lako upotrebiva predstavlja dragocjenu novinu u veterinarstvu, sa kojom se omogućuje jeftina efikasna zaštita civilizacijskog društva od nekontrolisanog razmnožavanja pasa.

Almir i Senka Karabegović u trenutcima predaha

Kada smo prije nepune dvije godine u restoranu “Kostelski buk“, na putu Bihać - Cazin, podno unskih vodopada koji očaravaju svojom rajskom ljepotom, prvi put razgovarali o njegovim istraživanjima, dok je njegov patent još bio u povoju, sve je to i meni a možda i njemu djelovalo malo nestvarno. U njegovom glasu, od kojeg je cijelo njegovo tijelo podrhtavalo, dok je zaljubljenički govorio o svom eksperimentu, osjetio sam visoki val zanosa iz kojeg je zračio rastući optimizam. Naglašen omamljujući šum Kostelskog vodopada, sa kojeg su se na nas rasprskavale bistre unske kapi, preusmjerilo je nakratko moje misli na Nijagarine vodopade i ovaj naš razgovor dovelo u kontest sa otkrićima najvećeg svjetskog inovatora s naših prostora Nikole Tesle. Sa optimističkim uvjerenjem pomislio sam u sebi, zašto i ovaj moj mladi prijatelj, koji je očigledno nabijen ambicijama, ne bi mogao ostvariti nešto veliko i kapitalno. I nije trebalo dugo čekati...


19


Počelo je sa zlatom u Tajvanu U oktobru 2015. na velikom svjetskom sajmu inovacija u Tajvanu dr. vet. Almir Karabegović se kao član društva hrvatskih inovatora (jer ga BiH nije prihvatila) predstavio sa svojim izumom- Kontracepciskom spiralom za pse i za svoj izum dobio zlatnu medalju. Kako se kasnije pokazalo, bio je to smo početak svjetskih priznanja Almiru Karabegoviću, koja se nagrađuju zlatom. Samo nekoliko dana kasnije na najvećem britanskom sajmu inovacija - jubilarnom „15. BIS 2015“ održanom u Londonu, Almir Karabegović dobio je dva vrijedna londonska priznanja, zlatu i srebrenu medalju za svoj izum- Kontracepcijsku spiralu za pse. Kratko vrijeme po tom na 40. Salonu inovcaija „INOVA 2015“ održanom u Karlovcu od 5. do 7. novembra 2015. Karabegović se okitio još jednim zlatom. Bila je to treća zlatna. Četvrta zlatna medalja u Tajlandu Sljedeći Almirov korak na putu posutom zlatom bio je Internacionalni sajam inovatora u Tajlandu. Taj sajam održan je u Bangkonk International Trade & Exhibition Centre (BITEC) pod pokroviteljstvom Kraljevine Tajland i vladine organizacije National Reseerch Council of Thailand (NRTC). Cilj izložbe bio je povezivanje i suradnja poslovne i akademnske zajednice u svijetu. I na ovoj prezentaciji najviših sjetskih izuma i inovacija Almir Karabegović, „ADEJA“ d.o.o za svoj izum KONTRCEPCIJSKA SPIRALA ZA PSE, nagrađen je zlatnom medaljom World Invention Intellectual Property Associations (WIPA). Peta zlatna u Kuala Lumpuru A ovih februarskih dana , od 18 do 20. februara, u malezijskom gradu Kuala Lumpuru održana je najveća izložba inovacija jugoistočne Azije “15. MTE-Malazsia Technologz EXPO“, na kojoj se okupilo preko 500 inovatora. Dr. Almir Karabegović nastupio je u sastavu hrvatskih inovatora i predstavio svoj izum, za koji je dobio petu zlatnu medalju. U sklopu sajma održani su sastanci inovatora sa azijskim preduzetnicima, koji su pokazali veliki interes za inovacije hrvatskih inovatora i za proširenje poslovne saradnje. Naš zlatni Almir, dobitnik petog zlata, nije krio zadovoljstvo. Svoj novi uspjeh proslavio je u društvu svoje supruge Senke, koja mu je bila podrška i pomoć od početka rada na ovom projektu.

„Veoma sam zadovoljan svojim uspjehom na ovom sajmu, na kojem je bio veliki broj posjetitelja, sa velikim brojem inovacijskih poslovnih upita. Posebno me veseli činjenica da je izražen veliki interes za povećanje saradnje na nivou poslovne i znanstvene zajednice“, kratko je komentarisao Karabegović svoj novi uspjeh. S pravom se može reći da su Karabergovići postali familija sa zlatnom podlogom, a dr. veterine Almir Karabegović zlatni Almir. Pet zlatnih medalja u samo jednoj godini i to u svim dijelovima svijeta je teško dostižan rekord u svijetu biznisa i svijetu naučnih otkrića.


20


Almirovo peto zlato Ali Karabegoviće ovi brojni uspjesi nisu promjenili. Ostali su jednostavni, društveni i prijatni kakvi su uvijek ranije bili. Ponosni smo na dr. Almira Karabegovića Almirove poslovne i životne uspjehe s velikim zadovoljstvom prate brojni prijatelji dubičke familije Karabegović, koja se nakon agresije na BiH i provedenih 5 godina u progonstvu u Njemačkoj, među prvima vratila u BiH. Kako povratak nije bio siguran u zavičajnu Bosansku Dubicu nastanili su se u Bihaću, gdje je Almir započeo privatni biznis i otvorio prvu privatnu Veterinarsku stanicu na tom području. Danas je to respektabilna firma koja svoje usluge pruža korisnicima s područja BiH i susjedne Hrvatske. Almir je ostao ono što je oduvjek bio. Bosanac i Hercegovac, slobodnih nadzora, snažnog morala, društven i omiljen, do kraja posvećen poslu i porodici. Svi mi koji smo poznavali i poznajemo Almira Karabegovića radujemo se njegovom uspjehu i želimo mu u budućem radu puno uspjeha. Mi se ponosimo s njim. S njim se ponosi njegova Bosanska Dubica, njegov Bihać, njegova Bosna i Hercegovina, ali i njegova R Hrvatska koja mu je ukazala povjerenje kada ga nije našao na drugoj strani i pomogla mu da dostigne vrijednosti koje mu radom i zalaganjem pripadaju. Sa takvima kakav je Almir Karabegović ne treba se plašiti budućnosti. Pripremio: BHDINFODESK-BIRMINGHAM Zijad Bećirević


21


RAD UDRUŽENJA

Piše:Mujo Midžić

Amsterdam

PLETENJEM POMAŽU UGROŽENIM

U udruženju “Innovatief multicultureel Ouderencentrum”, koje egzistira sa sličnim udruženjima pod krovom institucije pod nazivom „De Hudsonhof” u Amsterdamu, stalne članice se skoro dvije godine bave pletenjem i kukičenjem odjevnih predmeta. Žene starije od 55 godina uče tradicionalne tehnike pletenja i kukičenja, dok se za vrijeme ovih seansi pletu odjevni predmeti poput šalova, džempera, kapa, prekrivača i sličnih korisnih stvari.To se sve odvija u programu pod nazivom Kreativne ručice (Creatieve handjes). Svake srijede okupi se desetak do petnaest žena, dok im instrukcije pruža i rukovodi ukunim radom Danica Ostojiċ, porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Došla je u Holandiju iz Dervente i ovdje je sa porodicom duže od dvije decenije.

Danica Ostojiċ sa pletiljama

Žene koje do sada nisu znale vještine sa priborom za pletenje i kukičenje to uče, a zatim se priključe onim koje to veċ znaju i realizuju ideje o izgledu pojedinih odjevnih predmeta kako to same hoċe. Danica ih uči i specifičnostima pletenja vezanih za Bosnu i Hercegovinu što članice ove sekcije rado uče, posebno Holanđanke. Na okupljanja svake srijede u trajanju po dva sata dolaze žene porijeklom iz više zemalja Evrope, kao i iz Surinama. Ima ih i iz Srbije, dok se pored Danice ženama pridružila i Fata Žepċan iz BiH.

Rado se sjeċaju i o tome pričaju da su veċ u dva navrata plele odjevne predmete za udruženje Kinderhospiles u Amsterdamu. Ova institucija se stara o djeci koja su teško oboljela i nemaju roditeljsko staranje. Na svečan način u prostorijama De Hudsonhofa uručili su odjevne predmete predstavnicima


22


Kinderhospilesa, nakon što su odgledali film o hendikepiranoj djeci.Tako je bilo veċ dva puta i žele da se ova saradnja i pomoċ djeci nastavi.

Radili su odjeċu i za beskuċnike i njihov hor De Kloerhor. Ovaj hor nastupio je za članove više udruženja u prostorijama De Hudsonhofa, koje se nalaze u zapadnom dijelu Amsterdama. Tako ċe biti i ovoga decembra za Božiċ.

- Ja sam vještinu pletenja naučila još kao djevojčica u roditeljskoj kuċi. To sam nastavila da radim i u Domu učiteljske škole u Derventi, koju sam pohađala. Tada sam ovoj vještini podučavala i zainteresovane drugarice. Eto, to isto činim i ovdje u Holandiji, što mi predstavlja veliko zadovoljstvo, ističe Danica Ostojiċ.

Među ženama-pletiljama nalazi se i jedan muškarac porijeklom iz Maroka kojeg je Danica naučila da plete. On veċ samostalno plete, a posebno mu je omiljena izrada kapa. Materijal za pletenje i kukičenje članice uglavnom same kupuju, što je značajan doprinos humanitarnom radu i pomoċi udruženjima kojima trebaju odjevni predmeti.

Moramo istaċi da je Danica, na molbu još jednog udruženja u zapadnom dijelu grada, počela obuku i tamošnjoj sekciji pletilja. Inače, ona je skoro pet godina i aktivni član ženskog hora Bos en Lomer Voices o čijim aktivnostima smo ranije pisali. Sa horom Danica ima probe svake nedjelje. Pojavljuju se pred publikom nekoliko puta godišnje, a njihov široki horski repertoar sadrži i pjesme porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije.

Istraživanja

ZABILJEŽENO 248 ŽIVOTNIH PRIČA

Projekat pod nazivom “Ongekend Bijzonder-Oral History Projekt” o kome smo veċ pisali, intezivno se realizuje veċ pune dvije godine na zadovoljstvo svih aktera. Istraživanja kojima se obuhvata prisustvo (e)migranata u Holandiji veċ preko četiri decenije intezivno su vršena u Amsterdamu, Den Hagu, Roterdamu i Utrehtu, a prate ih i brojni kulturno- umjetnički programi. Ovim ċe se nastaviti do polovine naredne godine kada ċe se završnim manifestacijama projekat okončati. Tada ċe se prezentirati i najznačajniji rezultati istraživanja prisustva (e)migranata u Holandiji.

Ovih dana (tačnije od 13. aprila do 7. maja) u Amsterdamu je održan i “Ongekend Bijzonder Festival” sa više raznovrsnih programa. Festval je otvoren u Gradskom arhivu (Stadsarchief) gdje je uz prisustvo najviših predstavnika gradskih vlasti i predstavnika značajnih naučnih i kulturnih institucija Holandije govoreno o značaju (e)migranata u ukupnom razvoju zemlje, a ovom prilikom Arhivu je uručen i audio-video materijal sa 50 intervjua koji su urađeni sa emigrantima u okviru projekta. U četiri grada u Holandiji urađeno je 248 intervjua, gdje su migranti porijeklom iz više desetina zemalja govorili o razlozima svog dolaska u Holandiju i njihovom životu u novom okruženju.

Svi intervjui su autorizovani i ne mogu se upotrebljavati mimo saglasnosti intervjuisanih i nadležnih institucija. Biċe to vrijedan materijal za potrebe pisanja istorije holandskog društva u svim njenim aspektima pa tako i migranata. Među intervjuisanim našlo se i više osoba porijeklom sa prostora ex Yugoslavije. Među saradnicima u ovom velikom i značajnom projektu ima psihologa, pisaca, dramskih i filmskih stvaralaca, arhitekata, ekonomista, novinara itd.

Glavni nosilac projekta je Stichitng BMP (Bevordering Maatschappelijke Participatie) iz Amsterdama na čelu sa agilnom direktorkom Saskiom Moerbeek koja se obratila 13. aprila mnogobrojnim prisutnim na otvaranju Festivala u Gradskom arhivu. Nadahnuto je govorila o ovom projektu i njegovom značaju za holandsko društvo.


23


U sve ovo su se potpuno uključili i gradski arhivi u Utrehtu, Roterdamu, Den Hagu, kao i druge institucije. Vrijedno je napomenuti da projekat podržava i EU.

Treba istaċi da je u okviru “Ongekend Bijzonder Festivala” realizovano 24 programa. Bilo je tu pozorišnih i poetsko-muzičkih programa, filmova i naučnih tribina gdje se govorilo o (e)migracijama. Vrijedi pomenuti i osmodnevno kružno putovanje po kanalima Amsterdama u toku Festivala. Zainteresovani su mogli po cijeni od 10€ putovati brodom pod imenom “Lampedusa”, ovim podsjeċajuċi na aktuelna zbivanja sa migrantima koji pristižu na istoimeno ostrvo na jugu Italije. Mnogi od emigranata su tragično izgubili živote, ili ih još gube u potrazi za sigurnijim životom u Evropi.

Prošlog proljeċa, u četiri navedena grada gdje se realizuje istraživanje o emigracijama, bilo je sličnih programa. U sjeċanju je ostao i program koji je održan u Cultureel Centrum Mezrab u Amsterdamu, koji njeguje kulturu sa prostora Irana. Predstavili su se stvaraoci sa tog prostora. U dvočasovnom predstavljanju nastupili su i rok muzičari sa prostora ex-Yugoslavije koji žive u Holandiji, kao i holandski muzičari koji njeguju muziku sa prostora Balkana. Nešto slično bilo je i u drugim gradovima.

M.Midzic

K U L T U R A

Manifestacija Dani Ajvatovice

IZ SARAJEVSKOG PARKA AT MEJDAN ISPRAĆENI KONJANICI

U POHODU NA AJVATOVICU

Objavljeno: 25. 05. 2016. 09:47 Novosti

1 / 5

http://www.avaz.ba/kategorija/novosti


24


2 / 5

Članovi konjičkog kluba "Hidalgo" jutros su krenuli iz sarajevskog parka At mejdan u pohod na

Ajvatovicu, gdje će ovog vikenda biti održana centralna manifestacija 506. Dani Ajvatovice.

Moto predstojeće vjersko-kulturne i sportske manifestacije, koja će početi 6. maja u 18.00 sati na

Musali u Pruscu, bit će “Njegovanjem tradicije, do očuvanja identiteta”.

Centralna manifestacija 506. Dana Ajvatovice bit će održana u nedjelju, 29. maja, kada će iz

Prusca prema Ajvaz-dedinoj stijeni krenuti hiljade hodočasnika iz cijelog svijeta.

Autor: A.U.

NOĆ KULTURE U ORGANIZACIJI MLADI BiH

Noć kulture BiH održana je u savremenoj galeriji Wind u Rotterdamu 6. februara 2016.

Galerija Wind je poznata galerija gdje se mogu vidjeti različite moderne ekspozicije. To je mjesto za

studente i ostalu omladinu koja voli umjetnost. Noć kulture je zbog toga bila savršena prilika da Mladi

BiH pokažu dio bogate bosanske kulture i holandskim prijateljima.

Nakon uspješnih manifestacija Dani Kulture Mladi BiH su prvi put organizovali i Noć kulture. Noć

Kulture je bio jedan elegantniji koncept. Suština je bila u predstavljanju bosanske kulture drugim

kulturama. Noć kulture je predstavljana u formi ekspozicije. Tokom ekspozicije mogli su se posjetiti

razni čoskovi gdje se moglo više saznati o bosanskoj kulturi i tradiciji, ċuti lijepe priče bosanske i druge

omladine, muzika i ples. U međuvremenu bila je i prilika za testiranje razlicitih bosanskih slatkisa. U

programu je bilo više izvođača i prezentatora. Zainteresovani gosti za Bosnu kao odredište za odmor,

bosansku hranu, muziku, ples i priče mogli su uzivati u raznovrsnom laganom programu zabave.

Onda ne smiješ propustiti ovu priliku! Pridruži nam se i povedi svoje bosanske i ostale prijatelje. Tokom

izložbe možeš popiti piće, popričati sa nama i upoznati ostalu omladinu.


25


Noć kulture je nastala zbog brojnih pitanja koje Bosanaci često dobijaju: Da li je Bosna zemlja u Aziji? Šta su ćevapčići? Završavaju li se sva prezimena na -ić? Ova noċ je bila savršena prilika da se pokaže svojim prijateljima šta je to Bosna i šta znači biti Bosanac, da se nešto novo nauči i da se upozna Bosanska omladina iz šire Holandije. Po odzivu i atmosferi vidi se da je Noċ kulture bila uspješna.

Trenuci druženja u galeriji Wind

Zehra i Enes Zildžoviċ


26


Haris Alagiċ, naš najpopularniji mladi artist

Thomas van den Brink: uživa u kulturnoj zabavi

Dz.K.

BOSANSKO-HOLANDSKI RAPPER ADIS OSVAJA PUBLIKU HOLANDIJE

Adis za vrijeme svog nastupa u MEZZ Breda


27


Adis Gradečak iz holandskog grada Breda veċ odavno zna šta želi u svom životu. Od malena je zavolio rapp i sanjao kako ċe jednog dana postati velika zvijezda. Pratio je svjetske rappere, pisao tekstove, experimentisao sa muzikom i pronalazio sebe. Njegov prvi nastup je bio 2013. godine u holandskom gradu Rijen na jednoj humanitarnoj večeri u organizaciji bh. biznis kluba. Nastupao je zajedno sa mladim Dženanom Haliloviċem, veċ formiranim rapperom, čije je umjetničko ime MASTAH-D. Adis je počeo kao “Bosanski ljiljan”. Taj nastup je za njega bio prekratnica. Uz Dženana je osjetio snagu i sva ljubav koju je od djetinjstva imao prema rappu je explodirala u njemu. I takio je počeo ovaj dvadesetijednogodišnji mladiċ. Nakon par pokušaja i eksperimentisanja počeli su izlaziti i prvi spotovi, nastupi. “Kiezen of delen” (Birati ili dijeliti) je njegov prvi spot koji mu je otvorio vrata u svijet rappa. Slijede snimanja za Allroundsessie i nastupi u Bredi (The Mezz) na muzickoj veceri “Mijn stad” (Moj grad), Rotterdam (Ahoy) - za vrijeme Multifestijn-a, Eindhoven (Dynamo), Breda (City lounge). Zatim dolazi spot i pjesma “Deze tijd” (Ovo vrijeme) i ponovni nastupi. Prošle sedmice je izašao njegov novi hit “Parra Sessie” i veċ 10. juna ima zakazan nastup u Bredi na “Brick hip hop event”, zajedno sa 4 rappera i 5 dj-a. Dok nova pjesma osvaja srca publike Adis veċ završava svoj sljedeċi samostalni spot i pjesmu ”Naar boven” (Gore) . Tekst je napisao sam a snimano je u studiu Sanija Fejzoviċa, takodje mladog Bosanca u Holandiji . Ono sto je posebno u Adisovim pjesmama i spotovima je prisustvo BH zastave i miješanje bosanskih riječi sa holandskim. U pjesmi koja treba da izađe ċe čak 50 % pjesme biti na Bosanskom jeziku. “Moji roditelji su kao izbjeglice došli u Holandiju. Uvijek su meni i bratu Harisu pričali o Bosni, naučili nas bosanski jezik i svake godine smo išli u Jezero kod Jajca, rodno mjesto moje mame. Obilazili smo Bosnu i Hercegovinu i učili o njoj. Mama nas je čak vodila i na vjeronauku, tako da ja i brat znamo dosta sura iz Kurana i postimo Ramazan. Ja sam rođen u Holandiji ali se osjeċam BOSANCEM. Obožavam Džeku i u mojoj sobi visi bosanska zastava. Bili smo i u Srebrenici za 11. juli, na piramidama u Visokom, u Mostaru. Mi nismo u Bosni ali je ona u nama” – rekao je mladi rapper Adis, pred kojim je, sigurno, uspješna karijera. “Nadam se da ċu jednom da nastupam i negdje u Bosni i Hercegovini” – završio je razgovor simpatični rapper, koji plijeni svojim osmijehom i inteligencijom. Adis je u medjuvremenu otvorio i svoj studio “Adis muzic” gdje sam snima svoje pjesme i gdje snima i za druge mlade rappere koji startaju. Takodje po školama daje časove rappa, gdje djeca počnu sa pisanjem teksta i završe sa snimanjem pjesme. Mi mu od srca želimo veliku karijeru i ostvarenje želje da zapjeva nekad i u svojoj Bosni u kojoj nije ali koja je dio njega. N. Ribiċ


28


WHEN I BORN, I BLACK AND YOU WHITE FELLOW ?

Nijaz Duriċ 23. april 2016.

Ova pjesma je bila nominirana od UN, kao najbolja pjesma 2008. godine Napisao ju je jedan afrički dječak.

When I born, I black Kad se rodim, ja sam crn

When I grow up, I black Kad porastem, ja sam crn

When I go in Sun, I black Kad se sunčam, ja sam crn

When I cold, I black Kad mi je hladno, ja sam crn

When I scared, I black Kad sam uplašen, ja sam crn

When I sick, I black Kad sam bolestan, ja sam crn

And when I die, I still black A kad umrem, još uvikek sam crn

And you white fellow A ti bijeli prijatelju

When you born, you pink Kad se rodiš, ti si modar

When you grow up, you white Kad porasteš, ti si bijel

When you go in sun, you red Kad se sunčaš, ti crven

When you cold, you blue Kad ti je hladno, ti si plav

When you scared, you yellow Kad si uplašen, ti si žut

When you sick, you green Kad si bolestan, onda si zelen

And when you die, you gray Kad umreš, onda si siv

And you calling me colored? Zašto onda mene zoveš obojeni?

https://www.facebook.com/nijaz.duric?fref=nf






29


ELIFA KRIJEŠTORAC - SANDŽAČKA HEROINA

Piše: general Mensur Kasumi

Ne pišem ovu priču radi sebe, već radi nje, sadzačke heroine po imenu Elife Kriještorac, koju sam upoznao na samom početku rata u Baskom Polju nadomak Makarske, gdje se tada nalazilo i prvo odredšte za dobrovoljce koji su se spremali za odbranu Bosne i Hercegovne. Poučeni događanjima iz dvije susjedne države, tada se ukazala nužnost za organizovanjem odbrane, jer su srpske jedinice sa kompletnom ratnom opremom i teškim naoružanjem koju su dovukli sa predhodnih ratišta, počeli da zauzimaju položaje na obližnjim brdima, kao i važnim strateškim kotama na granicima Bosne i Hercegovine. Bilo je to nepsredno nakon one čuvene poruke tadašnjeg Predsjednika para države republike Srpske, i današnjeg ratnog zločinca Radovana Karadzića, koji je javno zaprijetio bosnaskim muslimanima, da će nestati sa tih prostora, ukoliko Bosna I Hercegovina proglasi ne zavisnost. Međutim, plan SANU-a i zločinca Miloševića, činio je glavnu platformu plana o stvaranju Velike Srbije, pa je ta Karadžićeva prijetnja i shvaćena kao dio toga plana, jer je Srbija historijski gledano i ranije imala pretenzije da bosanskohercegovačku teritoriju pripoji Srbiji, a njeno ne srpsko stanovništvo da poubija, a ostatak asimilira i konačno razbošnjači. Tu u Baškom Polju, među prvim dobrovoljcima koji su pristigli iz dijaspore sreo sam Elifu Kriještorac, rođenu sandžaklijku, a koja je do tada duže vrijeme živjela i radila u Njemačkoj. Bio sam iznenađen tom činjenicom i iskreno sam poželio da nešto više saznam o ovoj neobičnoj ženi koja je predvodila grupu od oko šezdesetak mladih muškaraca. Kasnije sam saznao da ih je sama pozvala, a oni se odazvali i zajedno sa njom pošli u rat. Ja sam Elifu doživio kao „Alfu“ ili vođu tih momaka, jer se to primijećivalo po respektu sa kojim su se odnosili prema njoj. Iskreno rečeno, ja nikada u svome životu nisam sreo takvog borca i ženu pa zato bih i volio da je neko drugi pisao ovu priču o Elifi, jer sam po prirodi iskren i ne umijem drugačije, a što bi moglo povrjediti mušku sujetu njenih sunarodnjaka Bošnjaka, a za koje vjerujem, da slabo šta znaju o njenoj veličanstvenoj borbi i hrabrosti koju je pokazala u ovom ratu. Skromna kakva i jeste, možda će čak i ona biti iznenađena što sam, kao akademski obrazvan oficir i

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1705798499686810&set=a.1475063622760300.1073741827.100007700295140&type=3





30


njen prvi instructor, koji ju je obučavao ratnim vještinama, u svojim ratnim bilješkama, u kojima sam sakupljao i zapisivao neobične sposobnosti koje sam uočavao prilikom treninga budućih vojnika, najčešće zapisivao njeno ime. Oslanjajući se na svoje lično iskustvo i godine koje sam prije susreta s njom proveo na mnogim ratištima od Slovenije do Bosne, Elifa je bila jedino žensko biće koje sam upoznao, a koje je imalo muški stav, uključujući u to neopisivu hrabrost i spremnost koju sam primijetio kod nje. I zaista, ja lično nikada nisam naišao na takvu ženu, osim što sam čitajući knjige o slavnoj herojini Šoti Galjici, inače slavnoj albanskoj nacioalnoj heroini, saznao za njenu hrabrost s kojom je i ušla u legendu oslobodilačkog otpora, pa sam tako Elifu svrstao s njom i nazvao je „Bošnjačka Šota Galjica“. Mislim da sam joj to jedne prilike i rekao, koliko se sjećam, ali Elifa se nikada nije upuštala u neke druge razgovore sa vojnicima ili komandom, osim kada bi se pričalo o stateškim pitanjima, koja su bila važna za odbranu. I samo kada je to bilo u pitanju, tu se je njoj moglo bliže prići i nešto duže s njom razgovarati. Kod nje sam zapazio i visoku inteligenciju, jer je imala smisla da u najtežim trenutcima motiviše borce. Pored toga ona posjeduje i veoma izraženu moć komuniciranja sa masama, što je u ratnim uslovima od jako velike važnosti. Zbog toga je ona često odlazila među izbeglice, koji su pristizali iz skoro svih krajeva istočne Bosne, hrabreći ih i govoreći im da ne odlaze iz zemlje, te da će se jednoga dana vratiti na svoja ognjišta, a šehidske majke tješila objašnjavajući im bogastvo i značenje njihove žtve. To sam uočio i kasnije kada bi imali gubitke u ljudstvu. Danima je znala oćutati tu njenu tugu, jer se nije lako mirila sa pogibijom njenih boraca, ali joj suze nikada niko nije vidio. Ja lično ne poznajem vojnika ili čovjeka koji Elifu Kriještorac nije poštovao i ko joj nije iskazao respekt za to vrijeme, mada je ona nakon obuke, po naređenju VŠ, ili kako mi je neko rekao, na poziv vrhovnog komandanta Alije Izetbegovića otišla na novi zadatak, gdje se duže vremena zadžala u Hrasnici i Sarajevu. Naše ponovno viđenje desilo se kasnije, kada se Elifa vratila i priključila se našoj jedinici. Tada sam se konačno i uvjerio, da sve ono što sam zapisao o njoj, mora biti istina i da se nisam prevario u svojoj procjeni, ali u ovoj priči želim napomenuti nešto što do tada nisam znao, a što me posebno fasciniralo kada je Elifa u pitanju. Naime, novac kojeg je ona dobijala od svoje familije, Elifa nikada nije trošila za svoje potrebe, već bi krišom, da niko ne sazna, otišla u mesaru i naručila mesa za cijeli bataljon, a kuharu bi naredila , da ni crnoj zemlji ne kaže, ko je donio meso. Od ostatka novca kupovala je borcima cigarete, palaćala operacije ranjenima, nosila im najljepšu hranu da brže ozdrave, ili bi jednostavno dijelila džeparac koliko se moglo i imalo. A to nije bilo malo, podijeliti džeparac na 280 vojnika. Nekada po deset, nekada dvadest njemačkih maraka, zavisno koliko je trenutno imala, ali za vojnike u ratnim uslovima, koji su bili željni svega i u svemu oskudijevali, tih deset ili dvadest maraka predstavljalo je pravo malo bogastvo. “To je moja obaveza, prema vama!” Tako je govorila Elifa, kada bi joj se vojnici zahvaljivali na njenoj dobroti. Ona je uvijek bila uz svoju vojnike i nije željela da je neko štedi ili da joj priuštava privilegije zato što je bila dobrovoljac. Tražila je da učestvuje u akacijama i govorila da više voli sama poginuti umjesto da pogine neko od mladih boraca, koji još ni život nije okusio. I tu svoju požrtvovanost smatrala je kao obavezu. Po tome je Elifa bila poznata i poštovana od strane svojih suboraca, sve do danas. Za nju jedino nije bilo boljih i najboljih boraca, jer tu nije htjela da pravi razliku. Za nju su svi njeni boric bili njeni heroji. Ili njeni sinovi, kako je to često znala reći, mada je i sama bila mlada, ali ona je ipak bila i majka koja ima sina, pa je za to imalo razumijevanja. Kritčna je bila samo u trenuticima kada bi primjetila neku nepravdu i samo tada za nju ne bi igrao ulogu ni čin ni zvanje onoga kome je kritika bila upućena. Ali to je dio njenog karaktera koji se ne miri sa nepravdom. Nije trpjela beskompromisnu poslušnost jer je smatrala da samo pravda mora imati zadnju riječ. Ali ko bi to jednoj herojini mogao zamjeriti, a da se ne postidi njene žrtve koju je dala za odbranu zemlje i svog naroda? Možda ja nisam toliko vičan jezuku njenog naroda da bih na adekvatan način mogao ispričati ovu autentičnu priču o sandžačkoj herojini Elifi Kriještorac, ali sa ovim što sam napisao želio sam joj iskazati svoje poštovanje i veliki respekt kojeg gajim prema njoj i prema bošnjačkom narodu. Facebook - Svjetski Savez Bošnjaka - SSB.

https://www.facebook.com/n/?groups%2F1397944527181061%2F&aref=1464340866710878&medium=email&mid=533cf239aba8cG3da1bbbbG533cf6d30bd5eG96G6242&bcode=1.1464340866.Abng7KTuehlAIABm&n_m=dz.kuric%40zonnet.nl


31


PISMO BRANKA ĆOPIĆA MRTVOM ZIJI DIZDAREVIĆU

Pismo Branka Ćopića upućeno Ziji Dizdareviću

6yka.com 26.03.2013 21:05

Zija Dizdarević je ubijen u ustaškom logoru Jasenovac 1942. godine. Branko u svojem pismu razgovara

sa mrtvim Zijom o njegovoj, Goranovoj, Kikićevoj, Lorkinoj i nesreći koja je zadesila mnoge druge

književnike stradale od „strašne nemani sa ljudskim likom“, kako ih on naziva.

„Dragi moj Zijo,

Znam da pišem pismo koje ne može stići svome adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj

koji voli nas obojicu.

Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluvo doba razgovara se samo sa duhovima i uspomenama, a

ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča i o strašnom kraju koji te je zadesio u

logoru Jasenovac.

Pišem, dragi moj Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličan kraj u ovome svijetu po kome

još putuje kuga s kosom.

U svojim noćima s najviše mjesečine, ti si naslutio tu apokaliptičnu neman s kosom smrti i progovorio si

o njoj kroz usta svoga junaka, Brke. Jednog dana ti si je vidio, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj

strašan san, tvoja mora.

Tih istih godina, ja sam, slučajem, izbjegao tvoju sudbinu, ali, evo, ima neko doba kako me, za mojim

radnim stolom, osvoji crna slutnja: vidim neku noć, prohladnu, sa zvijezdama od leda, kroz koju me


32


odvode neznano kud. Ko su ti tamni dželati u ljudskom liku? Jesu li slični onima koji su tebe odveli? Ili

braća onih pred kojima je otišao Goran? Zar to nisu tamne Kikićeve ubice?

Kako li smo nekad zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garcijom Lorcom i

zamišljali ono praskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade.

Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na

koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim blizu, i ne znam ko je od nas dvojice

šaputao Lorcine riječi, pune jeze:

Crni su im konji, crne potkovice.

Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim

rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se

u dim rata i nalazim surove bojvnike: golubijeg srca. Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu

bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i

obnavlja se. Pržile su ga mnoge strahote kroz koje sam prolazio, ali korijen je ostajao, životvoran i

neuništiv, i pod sunce ponovo isturao svoju nejačku zelenu klicu, svoj barjak. Rušio se na njega oklop

tenkova, a štitio ga i sačuvao prijateljski povijen ljudski dlan.

Eto, o tome bih, Zijo, da šapućem i pišem svoju bajku. Ti bi najbolje znao da ništa nisam izmislio i da se

u ovome poslu ne može izmišljati, a pogotovu ne dobri ljudi i sveti bojovnici.

Na žalost, ni one druge nisam izmaštao, mrke ubice s ljudskim licem. O njima ne mogu i ne volim da

pričam. Osjećao sam kako se umnožavaju i rote u ovome stiješnjenom svijetu, slutim ih po hladnoj jezi,

koja im je prethodnica, i još malo, čini se, pa će zakucati na vrata.

Neka, Zijo... Svak se brani svojim oružjem, a još uvijek nije iskovana sablja koja može sjeći naše

mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone.

Zbogom, dragi moj. Možda je nekom smiješna moja starinska odora, pradjedovsko koplje i ubogo

kljuse, koje ne obećava bogzna kakvu trku. Jah, šta ćeš...“

Govor pisca je preuzet iz knjige "Ćopićev humor i zbilja", Enes Čengić, ČGP DELO OOUR Globus,

Izdavačka djelatnost Zagreb (Mladinska knjiga, Ljubljana), 1987.

(AbrašMEDIA)

BANDIERA ROSA - ROMAN AUTORA ANTONIA NINE ŽALICE

Bandiera Rossa, vedri roman o velikim raspadima od sada dostupan u svakom kutku naše

rodne planete Zemlje (a i šire): http://azalica.wix.com/bookcase#!books/cnec

http://azalica.wix.com/bookcase#!books/cnec


33


Vedri roman o velikim raspadima - "Je li moguće izaći iz začaranog ili zatrovanog kruga koji

nastaje ubrizgavanjem ideologije u čovjekovu psihu i krvotok?...U Bandiera Rossa Antonije

Žalica – piše sam sebi, nikome ne postavljajući nikakav uvjet, nikome ne ispostavljajući račun ili

optužbu, svjestan kako istina nije ni za prodaju, ni za kupnju, a samom sebi ne želi lagati..."

"Žalica je izvrstan zapisivač svoga života. Kako se život na život naslanja, važno je i što je Antonije

Žalica Sarajlija. Dakle, čovjek karakteristično žovijalnog duha koji uvijek prolazi iza stvari ... U Bandiera

Rossa Antonije Žalica – piše sam sebi, nikome ne postavljajući nikakav uvjet, nikome ne ispostavljajući

račun ili optužbu, svjestan kako istina nije ni za prodaju, ni za kupnju, a samom sebi ne želi lagati ... Ali,

iz poglavlja u poglavlje, od avanti populo kraj Logorske vatre do Rocco Carbone's bodyguard /

Bandiera rossa u Coralvilleu – priča se zahuktava i narasta kao snaga samosvijesti i nepravde mučnog

položaja u koji je autor nezasluženo i protivno svojoj volji bačen ... To je tekst koji nadilazi snagu

suvremenosti, ljudsku bol, besmisao nametnute ljudske patnje ... Antonije Žalica je napisao dobar

roman o suvremenom čovjeku koji ima intelekutalnog poštenja, iskru svijesti o smislu svoga prisustva,

potrebu da ostane čovjek do kraja. Njegov roman autorefleksivno govori o čovjeku koji je iz Sarajeva

otišao u svijet, da bi shvatio kako je Svijet – Sarajevo."[Atif Kujundžić]

Dž. K.

https://4.bp.blogspot.com/-FaRviaO1Umk/VxfoZpfqs_I/AAAAAAAACQI/DceG88BWT1cNFGCQdc708psQ1sRz9mVfQCLcB/s1600/Bandijera+Rossa.jpg


34


PROMOCIJA KNJIGE “ALEJA JAPANSKIH TREŠANJA” BERKE NEZIĆ U EINDHOVENU

Berka Neziċ

U organizaciji Udruženja žena LADIES iz Eindhovena je 7. februara 2016. godine uspješno organizovana promocija knjige “ALEJA JAPANSKIH TREŠANJA “autorice Berke Neziċ. Ovom prilikom su takodje promovisane i njene ostale knjige. Promocija je bila jako dobro organizovana i posjeċena.

– Kad tražimo život bez stresa, to znači da tražimo smrt – kaže Berka Nezić, diplomirana pravnica, pisac i antistres terapeutkinja.

Od prava se oprostila početkom devedesetih kada je pred najezdom ratnog i ljudskog besmisla spakovala kofere i iz Bosanskog Broda otišla u izbjeglištvo u Holandiju. U Holandiji je i danas njena adresa, ovdje je i njena porodica, ali i privatna praksa anti-stres programa “MAGISTRA VITAE”, koji 15 godina uspješno provodi u BiH, Hrvatskoj, Belgiji, Njemačkoj…

Svojim pisanjem nas uči da može i mora drugačije. Uči kako da “savladamo” stres, da osjetimo ljubav. Sve knjige se čitaju u jendom dahu jer je Berka u njih udahnula život. Preporučujem ih od srca. Naida Ribiċ


35


HOLANDSKI UMJETNICI UČESTVOVALI U DANIMA SREBRENICE U BEČU

U organizaciji “Srebrenica – Wien Plattform Bosnien-Österreich 14. maja 2016. godine održani

su tradicionalni “DANI SREBRENICE”.

Na ovoj izuzetno značajnoj i posjeċenoj manifestaciji učešċe su uzeli i naši umjetnici iz

Holandije.

Autor Kemal Čopra se predstavio knjigom Hadžibeg. Slikari Enver Bužo i Fatima

Smajloviċ su imali izložbe svojih slika.

Gost ove manifestacije je bio i predsjednik opstine Srebrenica Ćamil Durakoviċ.

Predstavljena je i monografija “Tradicija Bosne i Hercegovine – Zanati”, od Mehmeda Pargana.

Naida Ribiċ


36


IZLOŽBA FATIME SMAJLOVIĆ U MUZEJU EDAH U HELMONDU

Fatima Smajloviċ ispred svojih slika

U muzeju EDAH supermarketa u Helmondu je od 3. do 24. aprila 2016. godine organizovana likovna izlozba na temu "Hrana i piċe". Među mnogobrojnim umjetničkim radovima, odabranim od strane specijalne komisije, nalaze se i dva rada bh. slikarke Fatime Smajloviċ iz Srebrenice. To nije samo za nju velika čast nego i za našu bh. zajednicu, jer među desetinama holandskih umjetnika koji su izložili svoje slike nalazi se i naša sugrađanka. Izlozba je bila izuzetno posjeċena i Fatima je dobila još jedan angažman u muzeju EDAH. O tome ċemo vas na vrijeme obavijestiti, a Fatimi želimo uspjeh i sreċu u daljem radu. N.Ribiċ


37


FOTO IZLOŽBA MLADENA PIKULIĆA U CENTRALNOJ BIBLIOTECI U ROTERDAMU

Mladen Pikuliċ za vrijeme postavljanja izložbe u Centralnoj biblioteci Roterdam

Kada je prije 23 godine došao u Holandiju fotograf Mladen Pikuliċ nije ni slutio da ċe postati jedan od najpoznatijih holandskih fotografa i da ċe osvajati značajne nagrade. Iako u stranoj zemlji gdje je morao početi ispočetka njegova ljubav prema fotografiji nije bila umanjena. I upornost je urodlila plodom. Mladen veċ godinama radi kao profesionalni fotograf u Roterdamu, gradu u kome i živi sa svojom porodicom. Pored brojnih izložbi, fotografisanja poznatih holandskih ličnosti, Mladen je izdao i knjigu fotografija “Beleving Belicht “ u kojoj su objavljene foto priče o pacijentima koji boluju od Alzheimera. Zatim je jedan od autora knjige “Portret Sarajeva” Dobitnik je mnogih nagrada za svoj rad. 12. maja 2016. godine je u Centralnoj biblioteci u Roterdamu otvorena izložba sa njegovim fotografijama. Radio je portrete onih koji su nekad kao izbjeglice došli u Roterdam i u tom gradu su osmislili svoj život i daju svoj doprinos za pozitivni suživot. Postali su pravi Roterdamci. Izložbu možete pogledati do 15. juna. N. Ribiċ


38


VELIKO PRIZNANJE

Udruženje i hor Pontanima iz BiH dobitnik međunarodne nagrade za interreligijski dijalog

a16.02.16, 15:19h

Već treću godinu Međunarodni centar u Dohi za interreligijski dijalog, DICID (Doha International Center for Interfaith Dialogue) dodjeljuje međunarodnu nagradu jednoj instituciji i jednom pojedincu koji su posebno njegovali i širili dijalog i saradnju između pripadnika različitih religija.

Ove godine, na 12. međuvjerskoj konferenciji u Dohi, 16.02.2016, Centar je između 68 pojedinaca i 158 prijavljenih organizacija odlučio da udruženje Pontanima s istoimenim zborom/horom bude prva od tri u izboru organizacija.

Nagradu je dodijelio Dr. Hassan Bin Lahdan, ministar pravde Katara, zajedno s prof. Ibrahimom Al-Naimijem, direktorom DICID-a. Nagradu je primio fra Ivo Marković, predsjednik Upravnog odbora Pontanime.

Nakon prijema nagrade, fra Ivo se u ime više od 500 ljudi koji su dosada pjevali u zboru/horu Pontanima ili surađivali u raznim projektima udruženja Pontanima (ranije Interreligijska služba Oči u oči) zahvalio žiriju i DICID-u te istaknuo kako već 20 godina Pontanima koristi mirovni potencijal religija i dinamiku trenda međuvjerskog razumijevanja i suradnje za liječenje i pomirenje Bosne i Hercegovine nakon zastrašujuće razornog rata u kojemu su religije zlorabljene kao sredstva rata, kao oružje za rat.

Radost u Pontanimi je posebna zato što nakon brojnih priznanja Pontanimi iz zapadnog dijela svijeta sada priznanje dolazi iz islamskog svijeta čije su ovakve inicijative odlučujuće važne za aktualni trenutak svijeta.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)


39


S P O R T

ODRŽANO 13. SVJETSKO PRVENSTVO DIJASPORE BiH U MALOM FUDBALU HOLANDIJA SE PLASIRALA U ČETVRTFINALE

U organizaciji Svjetskog Saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH) 20., 21. i 22. maja 2016. godine je u italijanskom gradu Piacenza održano 13. Svjetsko prvenstvo dijaspore u malom fudbalu. Ovaj put je 14 zemalja uzelo učešċe u prvenstvu: ekipe Austrije, Danske, Njemačke, Italije, Belgije, Hrvatske, Holandije, Engleske, Švedske, Turske, Norveške, Francuske i po prvi put ekipe San Marina i Vatikana. Ekpa Austrije je odbranila prošlogodišnju titulu prvaka i osvojila prvo mjesto. Drugo mjesto je pripalo ekipi Belgije a treċe ekipi Vatikana. Sve utakmice su prošle u izuzetnom sportskom raspoloženju i bez incidenata. Ekipa Holandije je takođe učestvovala u ovom prvenstvu. I pored tehnički odlične igre plasirala se samo u četvrtfinale. Ekipu je predvodio Nijaz Alijagiċ. Pored članova Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore (GO SSD), koji su ujedno imali i svoj radni sastanak, prvenstvu je prisustvovala i ministrica za ljudska prava i raseljena lica gospođa Semiha Borovac. Ovo ministarstvo je bilo i pokrovitelj prvenstva. Najljepši događaj prvenstva je bio kada je omladina iz 14 različitih EU zemalja zajedno zapjevala: “BOSNOM BEHAR PROBEHARAO” i “BEZ SEVDAHA NE ŽIVI BOSANAC I KAD SVIJETOM LUTA KAO STRANAC”. Mi nismo u Bosni ali je ona u nama!


40


Pobjednička ekipa Austrije

N. Ribiċ


41


FUTSAL KLUB MNK 11. JULI – SREBENICA DONIRAO DRES

ZA MUNDIJAL BH. DIJASPORE

MNK 11.juli - Srebrenica

Damir Dado Mehmedović kapiten reprenzentacije Bosanaca i Hercegovaca iz Finske najzaslužniji je što će i ovo XIII svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, koje će u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine biti održano u Italiji – Piacenza, od 20. do 22. maja 2016., proći u znaku sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Naime njegova je ideja bila da futsal klub MNK 11. juli – Srebrenica bude donator svog simboličnog dresa koji ċe biti poklonjen nekom od igrača koji ċe nastupiti na Mundijlu bh. dijaspore. Naravno, organizatori šampionta takvu ponudu su sa oduševljenjem prihvatili i prilikom nedavne posjete Sarajevu potpisnik ovih redova preuzeo je dres od dvojce mladih simpatičnih momaka članova ovog tima Ismaila Šehića, magistra mašinstva i Selmedina Hasanovića, studenta kriminalogije. Ovaj prijatan susret iskoristili smo i da više saznamo o ovom neobičnom timu. Tom prilikom za BHDINFODESK su rekli: “MNK 11.juli – Srebenica egzistira od 2005. godine, osnovan je sa ciljem da se o Srebrenici ne govori samo par dana prije i poslije 11. jula, odnosno dženaze u Potočarima, već da stalno podsjeća na genocid u Srebrenici. Ekipu čine momci koji vode porijeklo iz tog kraja i svaki od nas je izgubio dosta toga tokom srebreničkog genocide. Naravno, svima nama je to dodatni motiv kada branimo boje našeg kluba. U proteklom period MNK 11. juli je učestvovao na mnogobrojnim turnirima u Srebrenici, Bratuncu, Ilijašu, Sarajevu, i postigao niz zapaženih rezultata. Od prošle sezone MNK 11.juli se redovno takmiči u BH TELEKOM FAR PLAY ligi gdje smo zauzeli odlično 6. mjesto. Takodje u ovoj ligi nastupaju i naši juniori i oni su bili izvanredni osvojili su treću poziciju na tabeli. Sve to naravno bilo bi nemoguće bez donatora i dobrih ljudi koji finansiraju našu ekipu, koji su vjetar u leđa igračima i ovo je prilika de im se svima javno zahvalimo i kažemo da bez njihove financiske i moralne pomoći teško da bi postigli ovakve rezultate.” Inače u protekloj sezoni za MNK 11.juli Srebrenica nastupali su Sabahudin Sejdinović, Isnam Hodzić, Samir Begić, Damir Omerović, Isad Avdić, Muhamed Mustafić, Zuhdija Omerović, Edib Hasanović, Adnan Kalaković, Haris Bašić, Mirnes Alić, Selmedin Hasanović, Admir Omerović, Ismail Šehić. Dok su boje junirske ekipe branili: Anes Ćosović, Armin Čičak, Senudin Hasanović, Ramiz Bulagić, Mahir Ćato, Enis Bašić, Tarik Kavazović, Ibrahim Varnica, Adis Ćesko. Tekst i foto: BHDINFODESK - BIRMINGHAM Namik Alimajstorović


42


Madrid - Denver – Birmingham

SPORTSKA PODRŠKA REAL MADRIDA BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ DIJASPORI Zahvaljujući Zlatku Mariću - Madrid, Muratu Alibašiću - Denver i Namiku Alimajstoroviću – Birmingham Uspostavljena saradnja između kraljevskog kluba Real Madrid i bh. dijaspore. Naime najbogatiji klub na svijetu je poklonio dres za naredni Mundijal bh. dijaspore u futsalu i obezbjedio 20 mjesta za najtalentovanije mlade fudbalere bh. korijena iz Amerike u kampu slavnog Real Madrida.

Podršku narednom XIII svjetskom prvenstvu bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, koji će se u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine održati u Piacenzi od 20. do 22. maja 2016., dao je i slavni Real Madrid koji će na adresu SSDBiH poslati dres kraljevskog kluba. Realov dres bit će doniran najboljem igraču mundijla bh. dijaspore. Najzaslužniji za to je Zlatko Marić, inače bivši fudbaler Sarajeva a trenutno generalni organizator "Real Madrid Foundation" za Bosnu i Hercegovinu i zemlje iz okruženja, koji već dugi niz godina organizuje kampove za talentovanu djecu sa prostora bivše Jugoslavije. Inače, plan "Real Madrid Foundation" je da ovaj donirani dres bude prvi korak saradnje između Real Madrida i cjelokupne bosanskohercegovačke dijaspore, sa ciljem da što više mladih bh. talenata posjeti trening kampove kraljevskog kluba.

Pored saradnje sa SSDBiH, "Real Madrid Foundation" je uspostavila kontakt i sa organizatorima kampa za bh. talente u SAD-u (Denver) i obezbijedila 20 mjesta za najtalentovanije mlade fudbalere bh. korijena iz Amerike na kampu u Madridu. Ovaj kamp će se održati od 18. do 25. juna 2016. u Valdebas trening centru slavnog Real Madrida. Tekst i foto: BHDINFODESK - BIRMINGHAM


43


BOSANSKE PIRAMIDE

Vijesti iz Bosanske doline

piramida – najaktivnije

arheološke lokacije u

svijetu

NOVO OTKRIĆE: VULKANSKE LINIJE I BOSANSKE PIRAMIDE

1. Dvadesetšest vulkanskih linija vode prema bosanskim piramidama

2. Dr. Semir Osmanagić prvi dobitnik međunarodnog priznanja “Amelia B. Edwards”

3. Početak arheoloških radova u tunelu “Ravne 2”

4. Michael Tellinger i Valery Uvarov o bosanskim piramidama

5. Uloga energije bosanskih piramida u borbi protiv raka Johna Breukelsa iz

Nizozemske

DVADESETŠEST VULKANSKIH LINIJA VODI PREMA BOSANSKIM PIRAMIDAMA

Finski istraživač mr.sc. Mika Virpiranta autor je knjige pod nazivom: “Prave linije od vulkana

ka hramovima Sunca”. Koristeći naučnu metodologiju dokazao je da se 75 najznačajnijih

građevinskih kompleksa starog svijeta nalazi na pravim linijama koje formiraju dva ili više

vulkana. U njegovoj studiji našle su mjesta piramide, megalitni krugovi i hramovi širom

svijeta nakon što je analizirao lokacije dvije hiljada vulkana na Planeti. Osobito su

interesantne lokacije koje se nalaze na linijama na kojima su tri ili više vulkana (“svete

vulkanske linije”). Naravno, razlog za istraživanje vulkanskih linija je moćna podzemna

energija vulkana koja se oličava u kretanjima lave, mineralima i metalima. Zaključak

njegovog istraživanja je da je postojala nepoznata razvijena drevna kultura koja je imala

globalno poznavanje geografije Planete. Oni su locirali svoje “Sunčeve hramove”, kako ih

magistar Virpiranta naziva, na mjestima gdje je najviše vulkanskih linija.

Do drevnog kraljevstva Angkor Wat (UNESCO lokacija u Kambođi) vodi 15 vulkanskih linija.

Prema Artemidinom hramu u Anadoliji 17 vulkanskih linija, 26 linija prema piramidama Maja

http://mr.sc/


44


u gradu Chitzen Itza u Meksiku, 18 linija prema najvećoj piramidi Meksika Čoluli u državi

Puebla, 29 linija prema egiaptskoj Sfingi, 17 vulkanskih linija prema novootkrivenoj

indonežanskoj piramidi Gunung Padang na zapadu Jave, 21 linija prema turskoj lokaciji

Gobekli Tepe, 16 linija prema Machu Pichu u Peruu, sedam linija prema platou Naska u

Peruu, 21 linija prema grčkoj Olimpiji, 10 vulkanskih linija prema kamenim glavama na

Uskršnjem Otoku, 26 linija prema piramidama Puma Punku u Peruu, 22 linije prema

Vatikanu, te 18 vulkanskih linija prema hramu na brdu Zion u Jeruzalemu.

Prema piramidama u Visokom vodi 26 vulkanskih linija. Čak 15 vulkanskih linija na svom

pravcu ima tri ili četiri vulkana, a pravci se završavaju u Visokom. Ova naučna činjenica

dodatni je argument prvo, važnosti lokacije na kojoj su podignute piramide u visočkoj dolini i,

drugo, da je svrha svakako bila energetska što je potvrđeno nizom mjerenja. (Izvor:

http://piramidasunca.ba/bs/offline-page/aktuelnosti/item/10512-finski-istraživač-“dvadeset-i-

šest-vulkanskih-linija-vodi-ka-bosanskim-piramidama”.html)

Bosanska piramida Sunca u Visokom, BiH

DR. SEMIR OSMANAGIĆ PRVI DOBITNIK PRIZNANJA “AMELIA B. EDWARDS

Prva Međunarodna naučna konferencija “Global Pyramid Conference” bit će održana od

13.-15. maja 2016. u hotelu Renaissance u Čikagu (SAD). Na konferenciji će učestvovati

vodeći svjetski stručnjaci u oblasti istraživanja piramida kao što su dr. Carmen Boulter, dr.

http://newsletter.piramidasunca.ba/index.php?subid=89950&option=com_acymailing&ctrl=url&urlid=182&mailid=89&Itemid=435



45


Robert Gilbert, dr. Maureen Clemmons, ing. John Shaugnessy, Judith Mann, Valery Uvarov,

dr. Semir Osmanagić i drugi. Tokom konferencije dr. Osmanagiću će biti uručena nagrada

“Amelia B. Edwards” za “izvanredan istraživački rad i unaprijeđenje znanja o piramidama

širom svijeta”. On će ujedno biti i prvi dobitnik ovog priznanja. Značaj je tim veći što se

dodjeljuje u društvu njegovih kolega, nezavisnih istraživača piramida iz čitavog svijeta.

(Izvor:

https://globalpyramidconference.com/

Dr. Semir Osmanagić

POČETAK ARHEOLOŠKIH ISKOPAVANJA NA LOKACIJI “RAVNE 2”:

Topli februarski dani omogućili su timu Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida

Sunca” da započnu istraživačke radove na lokaciji “Ravne 2”. Riječ je o potencijalnom

drugom nivou tunela ispod Bosanske doline piramida čiji je ulaz smješten dvadeset metara

nadmorske visine niže u odnosu na postojeći Podzemni labirint Ravne. Ulaz u tunele je

ispunjen šljunkom, kamenom i zemljom. Početnim radovima proširuje se ulaz na njegovu

originalnu visinu. Ukoliko se potvrdi postojanje drugog nivoa tunela, ovo će biti historijski

dani za Fondaciju, ali i za nauku o drevnim piramidama uopšte jer se unosi novi element u

gradnji prahistorijskih piramida: podzemni tuneli na više nivoa.



46


Terenski geolog Fondacije na ulazu u tunele “Ravne 2”

GLAVNOKOMANDUJUĆI TURSKE KOPNENE VOJSKE U POSJETI PIRAMIDAMA

U petak 5. februara 2016. Bosansku dolinu piramida posjetio je visoki vojni dužnosnik

Republike Turske, komandant kopnene vojske, general Salih Zeki Colak. Po izlasku iz

Tunela Ravne, glavnokomandujući general turske kopnene vojske prenio nam je i neke

svoje utiske:

„Obilazak Bosanske doline piramida sam upriličio na preporuku jednog našeg

penzionisanog generala, koji je ovo mjesto posjetio prije mene. Često putujem po svijetu, ali

je moj dolazak ovdje nešto zaista posebno za mene. Ovo otkriće još uvijek nije dovoljno

poznato u Turskoj, ali budite sigurni da će se, kada se vratimo kući, o Bosanskoj dolini

piramida pročuti mnogo više. Uvjeren sam da će poslije toga, ako Bog da, biti i više

posjetilaca iz Turske. Naša vlada organizira seminare u švicarskom Davosu, u cilju

promocije kulturno historijskih znamenitosti, kao što je lokacija Gobekli Tepe. Iskreno se

nadam da će i bosanska vlada uložiti napore u cilju veće promocije ovog otkrića u svijetu, a

kako bi ovaj lokalitet postao jedno od najvažnijih mjesta na Planeti“. (Izvor:

http://piramidasunca.ba/bs/offline-page/aktuelnosti/item/10562-turski-general-colak-nadam-

se-da-će-bosanska-vlada-promovirati-ovo-otkriće-u-svijetu.html)




47


Glavnokomandujući turskih kopnenih snaga general Colak u posjeti piramidama

KRATKE VIJESTI - Prvi ovogodišnji organizirani sedmodnevni posjet piramidama s

konferencijom odvija se od 14.-21. marta 2016. Domaćini grupi su pronalazač bosanskih

piramida dr. Semir Osmanagić, arheologinja Sue Jones (Velika Britanija), učitelj joge Ammar

Šahurić (BiH) te aura i čakra iscjelitelj Gerald Gumpert (Njemačka). (Više:

http://visit.piramidasunca.ba/)

Doček ljetnog solsticija organizira se na vrhu Bosanske piramide Sunca u ponedjeljak 20.

juna 2016. od 17-20 sati. Ove godine nastupaju internacionalne zvijezde Seda Bagcan iz

Turske i Ljuben Dimkarovski iz Slovenije.

Sezona volontiranja na bosanskim piramidama započinje 2. juna 2016. s dva programa:

organizirane ekspedicije od 11 dana ili samo volontiranje od ponedjeljka do petka, po izboru.

(Izvor: http://piramidasunca.ba/bs/component/k2/item/10462-volontiranje-na-bosanskim-

piramidama-u-2016-1.html)

SVJEDOČANSTVO JOHNA BREUKELSA IZ NIZOZEMSKE O BORBI PROTIV RAKA: Koja

je bila uloga energije bosanskih piramida i podzemnih tunela u Visokom u njegovom

izliječenju od raka, pogledajte u kratkom videu: http://piramidasunca.ba/eng/latest-

news/item/10333-testimony-about-bosnian-pyramid-energy-by-john-breukels-from-

netherland.html

NAPOMENA REDAKCIJE: Fondacija “Arheološki park Bosanska piramida Sunca” se bavi

naučno-arheološkim istraživanjima te prenosi izjave i svjedočanstva posjetilaca, ali ne daje

nikakve zdravstvene garancije.








48


TUNELSKI KOMPLEKS JE OTVOREN ZA POSJETE SVIH 365 DANA GODIŠNJE.

Službena stranica Fondacije: www.piramidasunca.ba

Službena stranica dr. Semira Osmanagića: www.semirosmanagic.com

Dz.K.

http://www.bhembassy.nl/film.html

LJILJANI IZ VRTA NURE MAČKIĆ-MUMINAGIĆ

Nura Mackic-Muminagic added a new photo to the album: Moj vrt.

August 29, 2015

Nije ni do vjere, ni do obrazovanja,

ni do zvanja,

ni do političkog uvjerenja,

ni do boje kože.

Do čovjeka je. Ili jesi, ili nisi.



http://www.bhembassy.nl/film.html

https://www.facebook.com/nura.mackic?fref=nf



https://www.facebook.com/nura.mackic

https://www.facebook.com/media/set/?set=a.1001982213165685.1073741874.100000617485101&type=3




49


Naša Bosna - list građana BiH u Nizozemskoj Izlazi: kvartalno List uredili: Dževad Kurić i Naida Ribić Redakcija: Mujo Midžić [email protected] www.bihplatform.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI

www.bihplatform.nl i www.platformbih.nl Platforma BiH - Krovna organizacija

udruženja i građana BiH u Holandiji www.izbn.nl Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji www.nauk.nl Naučno akademski umjetnički klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida 95

mailto:[email protected]

http://www.bihplatform.nl/

http://www.bihplatform.nl/

http://www.platformbih.nl/

http://www.izbn.nl/

http://www.nauk.nl/

http://www.bihbc.nl/

http://www.mladi-bih.nl/

http://www.srebrenica-herdenking.nl/

http://www.srebrenica95.nl/

Documents

; GOUDA, 30. maja ... Bosna/Nasa Bosna 45.pdf · histerija da me na to podsjeti, ja je volim i bez toga. Putujem Bosnom i Hercegovinom vrlo često i Putujem Bosnom i Hercegovinom