10
63 Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji Bojana Petrović 1 , Vladimir Ranđelović 2 , Bojan Zlatković 2 1 Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd, Odeljenje u Nišu 2 Odsek za Biologiju sa Ekologijom, Prirodno-Matematički fakultet, Univerzitet u Nišu Abstract: Petrović, B., Ranđelović, V., Zlatković, B.: Flora and vegetation of Krupačko Blato swamp in eastern Serbia. Proceeding of the 9 th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, Niš, 2007. As a result of the floristic investigations of the Krupačko Blato swamp carried out between 2005. and 2007., 236 plant taxa belonging to 163 genera and 52 plant families were recorded. The most numerous representatives belong to the plant families Poaceae, Asteraceae and Lamiaceae. There endemic taxa, which presence is of great interest, are represented by the rate of 3,8 % of total amount flora of the area. One of the most important findings is rare and endangered swamp fern species - Thelypteris palustris. The conservational status of this and other important and endangered taxa is discussed here. Ključne reči: flora, endemics, Krupačko Blato swamp, data conservation, eastern Serbia Uvod O flori Krupačkog Blata, koje se nalazi u okolini Pirota, u istočnoj Srbiji, nije mnogo pisano. Podaci postoje u radovima Josifa P a n č i ć a (1880), zatim geografa Jovana C v i j i ć a (1896), a detaljnije je floru ovog područja obradio Lujo Adamovi ć (1911). Nakon toga, više od pola veka nije bilo nikakvih podataka, da bi nakon tog vremena naučnici, naročito botaničari, počeli da pokazuju interesovanje za biljni i životinjski svet ovog vlažnog područja. Iz tog razloga je i nastao ovaj rad, da bi se detaljnije prikazao sastav flore same močvare i njene bliže okoline, njene taksonomske i fitogeografske karakteristike. Prikazana je i ranovrsnost životnih formi, od tipičnih hidrofita, koje nastanjuju samu vodenu sredinu, preko hemikriptofita, hamefita, do geofita i fanerofita, koje izgrađuju šumsku vegetaciju u neposrednoj blizini Krupačkog Blata. Heterogenost ove oblasti se odrazila i na izgled vegetacije i ovaj rad predstavlja jedan skroman doprinos opisu raznolike i bogate flore kojom obiluje naša zemlja, a njeno bolje upoznavanje znači i kvalitetniju zaštitu, u cilju očuvanja tog prirodnog bogatstva koje je od neprocenjive vrednosti za jednu zemlju. Geografske karakteristike istraživanog područja Krupačko Blato se nalazi 8 km istočno od Pirota, između Velikog Sela na jugu i Krupca na severu. Po Cvijiću, predstavlja najveću nisku tresavu u istočnoj Srbiji. Naziv „jezero“ je teže prihvatiti, zato što je oko 90% ukupne površine prekriveno barskom vegetacijom. Najčće se koriste nazivi Krupačka močvara ili, u pirotskom kraju poznatije, Krupačko Blato. Smešteno je u širokoj i plitkoj dolini, koja se uvlači ka uzvišenjima Begova Rudina (651 m) i Orlja (594 m). Krupačko Blato je na nadmorskoj visini od 393,74-395,40 m. Dugačko je 1350 m, sa promenljivim širinama, od čega je 45 m najveće suženje, a najveće proširenje 212 m. Po Cvijiću, Krupačko Blato je nastalo tako što je plitka krupačka dolina pretvorena u zatvorenu depresiju, jer je Nišava bedemom od rečnog nanosa pregradila (sl. 1.). Dolina, inače, ima mali nagib, koji nije kontinualan celom dužinom, te je došlo do ujezeravanja, naročito oko oknastih udubljenja, koja su i danas najdublji delovi močvare. Zajezeravanje doline izvršile su uglavnom vode iz okolnih vrela. 9 th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions Niš (Serbia), September 01-03, 2007 Proceeding, 63-72

! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

  • Upload
    trannhu

  • View
    234

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

Petrović, B. et al. Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

63

!

Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

Bojana Petrović1, Vladimir Ranđelović2, Bojan Zlatković2

1Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd, Odeljenje u Nišu 2Odsek za Biologiju sa Ekologijom, Prirodno-Matematički fakultet, Univerzitet u Nišu

Abstract: Petrović, B., Ranđelović, V., Zlatković, B.: Flora and vegetation of Krupačko Blato swamp in eastern Serbia. Proceeding of the 9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, Niš, 2007.

As a result of the floristic investigations of the Krupačko Blato swamp carried out between 2005. and 2007., 236 plant taxa belonging to 163 genera and 52 plant families were recorded. The most numerous representatives belong to the plant families Poaceae, Asteraceae and Lamiaceae. There endemic taxa, which presence is of great interest, are represented by the rate of 3,8 % of total amount flora of the area. One of the most important findings is rare and endangered swamp fern species - Thelypteris palustris. The conservational status of this and other important and endangered taxa is discussed here.

Ključne reči: flora, endemics, Krupačko Blato swamp, data conservation, eastern Serbia Uvod !

O flori Krupačkog Blata, koje se nalazi u okolini Pirota, u istočnoj Srbiji, nije mnogo pisano. Podaci postoje u radovima Josifa P a n č i ć a (1880), zatim geografa Jovana C v i j i ć a (1896), a detaljnije je floru ovog područja obradio Lujo A d a m o v i ć (1911). Nakon toga, više od pola veka nije bilo nikakvih podataka, da bi nakon tog vremena naučnici, naročito botaničari, počeli da pokazuju interesovanje za biljni i životinjski svet ovog vlažnog područja. Iz tog razloga je i nastao ovaj rad, da bi se detaljnije prikazao sastav flore same močvare i njene bliže okoline, njene taksonomske i fitogeografske karakteristike. Prikazana je i ranovrsnost životnih formi, od tipičnih hidrofita, koje nastanjuju samu vodenu sredinu, preko hemikriptofita, hamefita, do geofita i fanerofita, koje izgrađuju šumsku vegetaciju u neposrednoj blizini Krupačkog Blata. Heterogenost ove oblasti se odrazila i na izgled vegetacije i ovaj rad predstavlja jedan skroman doprinos opisu raznolike i bogate flore kojom obiluje naša zemlja, a njeno bolje upoznavanje znači i kvalitetniju zaštitu, u cilju očuvanja tog prirodnog bogatstva koje je od neprocenjive vrednosti za jednu zemlju.

Geografske karakteristike istraživanog područja Krupačko Blato se nalazi 8 km istočno od

Pirota, između Velikog Sela na jugu i Krupca na severu. Po Cvijiću, predstavlja najveću nisku tresavu u istočnoj Srbiji. Naziv „jezero“ je teže prihvatiti, zato što je oko 90% ukupne površine prekriveno barskom vegetacijom. Najčešće se koriste nazivi Krupačka močvara ili, u pirotskom kraju poznatije, Krupačko Blato. Smešteno je u širokoj i plitkoj dolini, koja se uvlači ka uzvišenjima Begova Rudina (651 m) i Orlja (594 m). Krupačko Blato je na nadmorskoj visini od 393,74-395,40 m. Dugačko je 1350 m, sa promenljivim širinama, od čega je 45 m najveće suženje, a najveće proširenje 212 m.

Po Cvijiću, Krupačko Blato je nastalo tako što je plitka krupačka dolina pretvorena u zatvorenu depresiju, jer je Nišava bedemom od rečnog nanosa pregradila (sl. 1.). Dolina, inače, ima mali nagib, koji nije kontinualan celom dužinom, te je došlo do ujezeravanja, naročito oko oknastih udubljenja, koja su i danas najdublji delovi močvare. Zajezeravanje doline izvršile su uglavnom vode iz okolnih vrela.

9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and

Neighbouring Regions

Niš (Serbia), September 01-03, 2007

Proceeding, 63-72

Page 2: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions Proceeding

64

Krupačko Blato se napaja vodom manjim delom od atmosferskih padavina (oko 600mm godišnje), neznatnim delom od vode koja se za vreme kiša i otapanja snega sliva sa okolnih padina, a najvećim delom od nekoliko jakih kraških vrela. Glavna vrela su Brkina vrela i vrelo Ćoška, a postoje, još, Vir, Dedina Kukla, Nasipište i druga.

Geološku podlogu Krupačkog Blata i čine stene paleozojske, mezozojske i tercijarne, neogene starosti. Od kvartarnih tvorevina su zastupljeni aluvijalni nanosi i sipari.

Područje Krupačkog Blata i njegove okoline se odlikuje umereno-kontinentalnom klimom. Materijal i metode

!Terenska istraživanja obavljana su tokom

2005. i 2006. godine. Skupljeni biljni materijal je deponovan u Herbarijumu Odseka za biologiju i ekologiju PMF-a u Nišu (HMN). Za identifikaciju biljaka korišćeni su ključevi iz različitih flora (J o s i f o v i ć , ed. 1970-1977; S a r i ć , ed. 1986, 1992; J o r d a n o v , ed. 1963-1982; J a v o r k a , C s a p o d y , 1991.).

Pripadnost vrsta flornim elementima određivana je po principima podele Mojzela (M e u s e l et al., 1965.), koja se zasniva na podudarnosti areala vrsta sa odgovarajućim florističkim horionima (S t e v a n o v i ć , 1992.). Životne forme su date prema Raunkieovom principu, koji su razradili Elenberg i Miler-Domboa (M u e l l e r - D o m b o i s , E l l e n b e r g , 1974.).

Rezultati i diskusija

Flora Krupačkog Blata

Резултати теренских истраживања и детаљне анализе флоре Крупачког Блата и његове уже околине, као и анализе података из литературе, показали су да је на том простору присутно укупно 237 врста у оквиру 163 рода и 52 фамилије виших биљака.

Преглед флоре

POLYPODIOPHYTA

POLYPODIOPSIDA Aspleniaceae

1. Asplenium ceterach DC. 2. Asplenium trichomanes L.

Thelipteridaceae

3. Thelipteris palustris

MAGNOLIOPHYTA

MAGNOLIOPSIDA

Aceraceae

4. Acer campestre L.

Apiaceae

5. Berula angustifolia (L.) K. 6. Berula erecta (HUDS). Coville 7. Daucus carota L. 8. Orlaya grandiflora (L.) Hoffm. 9. Peucedanum alsaticum L. 10. Scandix pecten veneris L. 11. Torilis ucranica Sprangel

Araliaceae

12. Hedera helix L.

Aristolochiaceae

13. Asarum europaeum L.

Asteraceae

14. Achillea millefolium L. 15. Carduus globifer Vel. 16. Cirsium creticum (Lam.) D'urv 17. Cirsium vulgare (Savi) Ten. 18. Centaurea scabiosa L. 19. Centaurea stoebe L. 20. Crepis sancta (L.)Babck 21. Crepis setosa Hall. 22. Eupatorium cannabinum L. 23. Inula britannica L. 24. Lagoseris sancta 25. Leontodon crispus Vill. subsp. asper (W. et

K.) Rohl. 26. Leontodon autumnalis L. 27. Leucanthemum vulgare Lam. 28. Podospermum laciniatum (L.) D. C. 29. Pulicaria dysenterica (L.) Bernh. 30. Taraxacum officinale Weber. 31. Tragopogon dubius Scop. 32. Xeranthemum annuum L.

Boraginaceae

33. Anchusa barrelierii (All.) Vitm. 34. Echium italycum L. 35. Myosotis micrantha Pall. 36. Myosotis scorpioides L. 37. Nonea pulla (L.) DC. 38. Symphitum tuberosum L.

Brassicaceae

39. Alyssum alyssoides (L.) L. 40. Berteroa incana (L.) DC. 41. Capsella bursa pastoris (L.) Medic. 42. Cardamine bulbifera L.

Page 3: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

Petrović, B. et al. Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

65

43. Erysimum diffusum EHRH. 44. Galega officinalis L. 45. Nasturtium officinale R. BR. 46. Thlaspi arvense L.

Caryophyllaceae

47. Arenaria serpylifolia L. 48. Cerastium fontanum Baumg. 49. Cerastium brachypetalum Desp. 50. Myosoton aquaticum (L.) Moench 51. Saponaria officinalis L. 52. Silene flavescens W. K. 53. Silene vulgaris (Moench) Garcke 54. Stellaria graminea L. 55. Stellaria holostea L. 56. Tunica saxifraga Scop. (L.)

Celastraceae

57. Evonymus europaeus L.

Ceratophyllaceae

58. Ceratophyllum demersum L. 59. Ceratophyllum submersum L.

Corylaceae

60. Carpinus orientalis Mill.

Cystaceae

61. Helianthemum nummularium (L.)

Convolvulaceae

62. Convolvulus arvensis L. 63. Convolvulus cantabricus L.

Cornaceae

64. Cornus mas L. 65. Cornus sanguinea L.

Crassulaceae

66. Sedum acre L. 67. Sedum hispanicum L. 68. Sedum sexangulare L. 69. Sedum urvillei Dc.

Dipsacaceae

70. Knautia macedonica Griseb.

Euphorbiaceae

71. Euphorbia amygdaloides L. 72. Euphorbia cyparissias L.

Fabaceae

73. Anthyllis vulneraria L. 74. Astragalus onobrychis L. 75. Coronilla varia L. 76. Lathyrus aphaca L. 77. Lathyrus vernus (L.) Bernh.

78. Lotus corniculatus L. 79. Medicago falcata L. 80. Medicago minima (L.) Bartal. 81. Medicago sativa L. 82. Onobrychis alba (Waldst. & Kit.) Desv 83. Ononis spinosa L. 84. Trifolium echinatum M. B. 85. Trifolium incarnatum L. 86. Trifolium pratense L. 87. Trifolium striatum L. 88. Vicia hirsuta (L.) S. F. Gray.

Fagaceae

89. Quercus cerris L. 90. Quercus pubescens Willd

Geraniaceae

91. Erodium cicutarium (L.) L'her 92. Geranium columbinum L. 93. Geranium dissectum Jusl 94. Geranium lucidum L. 95. Geranium sanguineum L. Haloragidaceae 96. Hippuris vulgaris L. 97. Myriophyllum spicatum L. 98. Myriophyllum verticilatum L.

Hypericaceae

99. Hypericum perforatum L. 100. Hypericum rumeliacum Boiss. Lamiaceae 101. Acinos arvensis (LAM.) Dandy 102. Ajuga genevensis L. 103. Ajuga reptans L. 104. Clinopodium vulgare L. 105. Glechoma hederacea L. 106. Lamium purpureum L. 107. Lycopus europaeus L. 108. Marrubium peregrinum L. 109. Mentha aquatica L. 110. Mentha spicata L. 111. Mentha longifolia (L.) Huds. 112. Prunella laciniata (L.) L. 113. Prunella vulgaris L. 114. Salvia nemorosa L. 115. Salvia pratensis L. 116. Salvia verticillata L. 117. Scutellaria galericulata L. 118. Scutellaria hastifolia L. 119. Sideritis montana L. 120. Stachys recta L. 121. Teucrium chamaedrys L. 122. Thymus praecox Opiz subsp. jankae (Čelak)

Jalas 123. Thymus pulegioides L.

Page 4: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions Proceeding

66

Lentibulariaceae

124. Utricularia vulgaris L.

Lythraceae

125. Lythrum salicaria L.

Malvaceae

126. Alcea pallida (W. et K. ex Villd.) W et K 127. Alcea rosea L. 128. Malva silvestris L.

Polygalaceae

129. Polygala comosa Schkuhr.

Papaveraceae

130. Corydalis solida (L.) Clairv. 131. Fumaria vaillantii Loisel.

Plantaginaceae

132. Plantago lanceolata L. 133. Plantago media L.

Primulaceae

134. Lysimachia vulgaris L. 135. Primula veris L.

Ranunculaceae

136. Adonis vernalis L. 137. Anemone ranunculoides L. 138. Clematis vitalba L. 139. Helleborus odorus Waldst. & Kit. 140. Isopyrum thalictroides L. 141. Nigella arvensis L. 142. Ranunculus bulbosus L. 143. Ranunculus millefoliatus Vahl. 144. Ranunculus repens L.

Rosaceae

145. Agrimonia eupatoria Ledeb. 146. Crataegus monogyna Jacq. 147. Fragaria vesca L. 148. Geum urbanum L. 149. Potentilla argentea L. 150. Potentilla neglecta Baumg 151. Potentilla reptans L. 152. Prunus spinosa L. 153. Rubus caesius L. 154. Sanguisorba minor Scop-

Rubiaceae

155. Asperula cynachica L. 156. Cruciata glabra (L.) Ehrend 157. Galium album Mill. 158. Galium palustre L. 159. Galium verum L.

Salicaceae 160. Populus nigra L. 161. Salix alba L. 162. Salix caprea L. 163. Salix cinerea L. 164. Salix grandifolia Ser. 165. Salix pentandra L. Santalaceae 166. Thesium arvense Horvátovszky Scrophulariaceae 167. Lathraea squamalia L. 168. Linaria nisana 169. Linaria vulgaris Mill. 170. Odontites rubra Gilib. ssp. verna (Bell.)

Wettst. 171. Rhinanthus angustifolius Gmellin 172. Rhinanthus rumelicus Velen. 173. Verbascum phoeniceum L. 174. Verbascum densiflorum Beretol. 175. Veronica chamaedrys L. Solanaceae 176. Solanum dulcamara L. Valerianaceae 177. Valerianella olitoria Pall. 178. Valerianella turgida (Stev.) Betcke Violaceae 179. Viola arvensis Murray 180. Viola hirta L. 181. Viola jordanii Hanry

LILIOPSIDA

Araceae

182. Acorus calamus L. Cyperaceae 183. Carex distans L. 184. Carex divulsa Stones subsp. divulsa 185. Carex gracilis Curt. (C. acuta Good) 186. Carex hirta L. 187. Carex humilis Leiss. 188. Carex pairaei F. Schultz 189. Carex paludosa Good. 190. Carex pallescens L. 191. Carex pendula Huds 192. Carex riparia Curt. 193. Carex vulpina L. (Carex otrubae Podp.) 194. Cyperus fuscus L. 195. Eleocharis palustris (L.) R. BR. 196. Scirpus lacustris L. 197. Schoenoplectus tabernamontanii (Gmell).

Pall.

Page 5: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

Petrović, B. et al. Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

67

Hydrocharitaceae 198. Elodea canadensis Rich. Iridaceae 199. Iris pseudacorus L. Juncaceae 200. Juncus inflexus L. Lemnaceae 201. Lemna trisulca L. Liliaceae 202. Allium cupani Boiss. 203. Asparagus tenuifolius Lam. 204. Colchium autumnale L. 205. Erythronium dens-canis L. 206. Lilium martagon L. 207. Muscari neglectum Guss. ex Teu. 208. Ornithogalum ortophyllum Ten subsp.

kochii (Parl) Zahar 209. Ornithogalum pyramidale L. 210. Ornithogalum umbellatum L. 211. Scilla bifolia L.

Poaceae

212. Agropyron repens (L.) P. B. 213. Agrostis alba L. 214. Agrostis capilaris L. 215. Alopecurus pratensis L. 216. Andropogon ischaemum L. 217. Anthoxanthum odoratum L. 218. Arrhenatherum elatins (L.) J. & C. Presl. 219. Bromus arvensis L. 220. Bromus mollis L. 221. Chrysopogon gryllus (L.) Trin. 222. Glyceria plicata (Fries) Fries 223. Haynaldia villosa Schur 224. Melica cilliata L. 225. Phleum pratense L. 226. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steudel 227. Poa trivialis L. 228. Setaria viridis (L.) Beauv. 229. Stipa capillata L.

Potamogenaceae

230. Potamogeton fluitans Rth. 231. Potamogeton natans L. 232. Potamogeton pectinatus L. 233. Potamogeton pusillus L.

Sparganiaceae

234. Sparganium erectum L.

Typhaceae

235. Typha angustifolia L. 236. Typha latifolia L.

Taksonomska analiza flore

Rezultati analize flore Krupačkog Blata i njegove uže okoline, pokazali su da je na tom prostoru prisutno ukupno 237 vrsta, u okviru 163 roda i 52 familije viših biljaka.

Dominiraju skrivenosemenice (Magnoliophyta), na koje otpada 98.15% svih analiziranih rodova, odnosno, 98.7% svih analiziranih vrsta. Ostatak od 1.85% rodova, tj. 1.3% vrsta, čini razdeo paprati (Polypodiophyta), dok razdeo mahovina (Bryophyta) nije uziman u razmatranje. Od svih skrivenosemenica, klasa Magnoliopsida sadrži 126 rodova (77.3%) i 181 vrstu (76.6% ukupne flore), dok klasa Liliopsida broji ukupno 37 rodova (22.6%) i 55 vrsta (23.3%).

Najbogatije vrstama su familije Poaceae, Asteraceae, Lamiaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Caryophyllaceae, Liliaceae, Rosaceae, Ranunculaceae, Apiaceae i Boraginaceae.

Najbrojnija familija flore Srbije, Balkanskog poluostrva i Evrope Asteracea (T u r r i l l , 1929), nalazi se na drugom mestu u flori Krupačkog Blata,a najbrojnija je familija Poaceae.

Međutim, kada se analizira broj broj vrsta po familiji, situacija je malo drugačija, odnosno ne važi pravilo da familije sa najvećim brojem rodova imaju i najveći broj vrsta. Familija Lamiaceae ubedljivo dominira sa 23 vrste, odnosno sa 9.7% svih vrsta prikupljenih na terenu.

Što se rodova tiče, ne postoji neko izraženo bogatstvo rodova vrstama, ali vredi pomenuti rodove Carex (11 vrsta, 4.64%), zatim rod Salix (5 vrsta, 2.1%), rodove Sedum, Trifolium, Salvia, Medicago, Potentilla, Ranunculus. Rod Carex, koji se u Srbiji nalazi na dugom mestu po broju vrsta (79), ovde je predstavljen sa čak 11 vrsta, što iznosi 14% svih vrsta roda Carex u Srbiji, a što je opet veliki procenat ako se uzme u obzir veličina ispitivanog područja.

Biološki spektar flore*

Biološki spektar flore Krupačkog Blata i okoline pokazuje da je najzastupljenija životna forma hemikriptofita, što odgovara biološkim spektrima bioma umerenog pojasa uopšte (Sl. 1). Pri određivanju životnih formi, u obzir su, naravno, uzimane samo biljke sakupljene direktno na terenu, a izostavljene su biljke pomenute samo u literaturi, za koje se pouzdano ne zna da li su prisutne.

Dakle, dominantnost hemikriptofita se podudara sa biološkim spektrima flore Srbije, Balkanskog poluostrva i umerenog klimatskog pojasa (D i k l i ć , 1984), s tom razlikom što u flori Krupačkog Blata hemikriptofite imaju još veću zastupljenost.

Page 6: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions Proceeding

68

P8%

Ch6%

H54%

G12%

Hyd5%

T15%

Slika 1. Biološki spektar flore Krupačkog Blata

Fig. 1. Biological spectar of the flora of Krupačko Blato

Fitogeografska analiza flore Krupačko Blato se nalazi u istočnom delu

Srbije i, prema fitogeografskom raščlanjenju Blakanskog poluostrva, pripadai Istočnoj Mezijskoj provinciji Balkanskog florističkog podregiona, odnosno Srednjeevropskog florističkog regiona.

U flori istraživanog područja Krupačkog Blata, izvršena je detaljnija fitogeografska analiza, kako bi dobili opštu sliku o fitogeografskoj karakterizaciji flore ove oblasti. Prilikom ove analize, srodni florni elementi su grupisani u više fitogeografske jedinice, areal-grupe i areal-tipove.

Ukupno su određena 52 različita florna elementa. Pripadnost vrsta flornom elementu je određena na osnovu principa i metode M e u s e l et al. (1965).

Fitogeografskom analizom područja Krupačkog Blata i okoline utvrđeno je da je najzastupljeniji evroazijski areal-tip, sa ukupno 89 vrsta, odnosno sa 37,7% celokupne flore (tab. 1). Na drugom mestu se nalazi mediteransko-submediteranski areal-tip, kome pripada 36 vrsta (15,2%), a po brojnosti dalje slede srednjeevropski (34vrste, 14,4%), pontsko-mediteranski (19vrsta, 8,05%), pontski (13 vrsta, 5,5%) i kosmopolitski (12 vrsta, 5,08%) areal-tip.

Takođe, u flori Krupačkog Blata i okoline je prisutan određen broj endemita i subendemita.

Evroazijski areal-tip nije zastupljen endemitima na ovom području, međutim, Evroazijski planinski areal-tip je zastupljen jednim endemitom, vrstom Linaria rubioides Vis. & Pančić subsp. nissana (Petrović) Niketić & Tomović, koja pripada grupi istočno-mezijskih endemita (sl. 2).

Srednjeevropski areal-tip je zastupljen sa dva endemita (Carduus globifer – mezijski endemit, Heleborus odorus - srednjebalkanski endemit) i dva subendemita, dacijsko-panonsko-balkanskim

(Silene flavescens) i subsrednjebalkanskim (Rhinanthus rumelicus).

Mediteransko-submediteranski areal-tip sadrži isti procenat endemizma: zastupljen je sa dva mezijsko-skardsko pindska endemita (Knautia macedonica, Hypericum rumeliacum) i dva subendemita (Onobrychis alba-balkansko centralno i južno apeninski, Trifolium echinatum apeninsko-balkansko-anatolijski).

Endemiti čine 3.8% ukupne flore Krupačkog Blata i okoline. Raspoređeni su u okviru jednog osnovnog i dva prelazna areal-tipa.

Slika 2. Endemična vrsta, Linaria rubioides subsp.

nissana Fig. 2. Endemic taxon, Linaria rubioides subsp.

nissana

Vegetacija Krupačkog Blata Vegetacija Krupačkog Blata i uže okoline je

jako raznovrsna, a jasno je i zašto ako se pogleda heterogenost ispitivanog područja. Terenska ispitivanja su obuhvatila kako površinu samog jezera, tako i okolne delove, levu obalu koja se nalazi na padini brda, prelazni deo kod glavnog vrela i uzani pojas desne obale (ostalo su obradive površine) (sl. 3).

Obodne strane depresije u kojoj je smešteno Krupačko blato pripadaju brdskom pojasu vegetacije hrastova sladuna i cera (Quercetum frainetto-cerris). Međutim, hrastova šuma je u prošlosti u potpunosti iskrčena i zamenjena obradivim površinama ili se na tim površinama sekundarno razvila vegetacija brdskih livada.

Page 7: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

Petrović, B. et al. Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

69

Tabela 2. Zastupljenost areal grupa u flori Krupačkog blata Table 2. The rate of area-groups in the flora of Krupačko blato

Areal-tip Broj vrsta Areal-grupa

Kosmopolitski 12 Kosmopolitska 56 Evroazijska 18 Evropsko-zapadnoazijska

2 Evropsko-mediteransko-pontsko-orijentalno-turanska

8 Evropsko-submeditereansko-pontsko-južnosibirska

3 Srednjeevropsko-mediteransko-submediteranska

Evroazijski

2 Medititeransko-submediteransko-orijentalna 1 Južnoevr-jugozapadnoazijski planinska Evroazijski planinski 1 Istočno-mezijska 6 Srednjeevropska 23 Srednjeevropska 1 Srednjebalkanska 1 Subsrednjebalkanska 1 Mezijska 1 Karpatska

Srednjeevropski

1 Dacijsko-panonsko-balkanska Srednjeevropsko-mediteranski 2 Srednjeevr-medit-submediteranska

1 Balkansko-centralno i južno apeninska 2 Mezijsko-skardsko-pindska 1 Apeninsko-balkansko-anatolijska 11 Submediteranska 8 Istočno-submediteranska 3 Mediteransko-submediteranska 1 Atlant.-mediteransko-submediteranska

Mediteransko-submediteranski

9 Subatlantsko-submediteranska 1 Mediteransko-pontska 6 Subpontska 4 Subpontsko-submediteranska 6 Pontsko-submediteranska 1 Pontsko-istočnomed-istočnosubmediteranska

Pontsko-mediteranski (Pont-medit)

1 Makronezijsko-mediteransko-orijent-sumediteransko-pontska

2 Subpontsko-subpanonska 6 Subpontsko-centralnoazijska 4 Pontsko-centralnoazijska

1 Pontsko-južnosibirsko-mediteransko-submediteranska

Pontski

2 Subjužnosibirska 1 Holarktička Holarktički 8 Cirkumholarktička

Borealni 3 Cirkumpolarna 1 Adventivna Adventivni 1 Severnoamerička

Page 8: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions Proceeding

70

Slika 3. Obodni delovi depresije pretvoreni su u livade i obradive površine

Fig. 3. Periphery of the depresion is turned into medows and cultivated ground

Leva obala Krupačkog Blata se nalazi delom na padini brda, tako da je vegetacija heterogena po svom sastavu. Tu je prisutna vegetacija brdskih livada (Sanguisorba minor, Carduus, Veronica jackuinii, Verbascum phoeniceum, Plantago lanceolata, Carex pairaei…), zatim vegetacija sušnih travnjaka na kamenjaru (Ranunculus bulbosus, Fragaria vesca, Hedera helix, Trifolium incarnatum, Rhinanthus minor), kao i vegetacija kamenjara I stena, u kojoj dominiraju tipične hazmofite (Ceterach officinarum, Asplenium trichomanes, Sedum acre, S. sexangulare, S. ochroleucum, S. urvilei, Potentilla argentea...).

U tipičnom brdskom delu, na malo većoj visini, a opet uz obalu jezera, odnosno u delovima gde postoje visoki odseci i obala se strmo spušta ka vodi, dominira hrastova šuma, sa vrstama Quercus cerris, Q. pubescens, Acer campestre, a samim tim su prisutne i tipične šumske biljke, kako otvorenijih, tako i senovitih i vlažnijih staništa.

Na nižim pozicijama, bliže blatu, razvijena je vegetacija dolinskih livada u kojoj edifikatorsku ulogu ima vrsta Alopecurus pratensis. Šumska vegetacija na ovom delu profila predstavljena je šumom bele vrbe i bele topole (Salici-Populetum), ali je i ona u potpunosti uništena.

Oko samog blata potencijalnu vegetaciju čini šuma bele i krte vrbe (Salicetum albo-fragilis), koja je svedena na male fragmente. U ovom pojasu vegetacije danas se razvija higrofitska vegetacija sveze Trifolion resupinati, koja prema vodi postepeno i pravilno prelazi u močvarnu vegetaciju.

Močvarna vegetacija

Samu obalu blata, na delu profila gde se podzemne vode izdižu gotovo do površine, pokriva močvarna vegetacija okarakterisana različitim vrstama roda Carex (C. gracilis, C. vulpina, C.

rostrata, C. distans), koja pripada vegetacijskoj svezi Caricion gracilis-vulpinae (sl. 4). U tom pojasu uočavaju se i fragmenti drugih tipova močvarne vegetacije, a pre svega biljna zajednica Eleocharetum palustris.

U samoj vodi, pored obale, razvijena je tipična emerzna hidrofilna vegetacija predstavljena biljnim zajednicama Scirpo-Phragmitetum, Typhaetum angustifoliae i Sparganietum erecti. Najveće površine zauzimaju tršćaci, koji su okarakterisani vrstama Phragmites australis, Scirpus lacustris i Lythrum salicaria.

Druga zajednica je okarakterisana vrstom Typha angustifolia, koja se razvija u nešto dubljoj vodi. Zajednica Sparganietum erecti gradi mala polja svuda po blatu, a okarakterisana je vrstom Sparganium erectum. Između njih se u velikom broju nalazi Mentha aquatica, dok vrsta Mentha spicata nastanjuje otvorenija staništa bliže vodi.

Slika 4. Vegetacija tršćaka i oštrica oko vodene

površine Fig. 4. The vegetation of reed beds and seedge

grasses around the water surfice

Zajednica specifična za Krupačko Blato jeste Salicetum cinereae ZOP., koju izgrađuje vrsta Salix cinerea.Ova zajednica je u Srbiji retka, dok je u Srednjoj Evropi mnogo češća. Sotirov (1978), ističe da se ,,na Krupačkom jezeru sreće jedna vrba vezana za hladnu vodu, a koja je nestala na drugim mestima Srbije''.

Takođe, na slobodnoj, plitkoj vodi, na sredini jezera, mogu se uočiti mnogobrojna ostrvca, sačinjena od različitih vrsta roda Carex, kao i vrsta Lythrum salicaria, a između njih se pojavljuje retka vrsta paprati Thelypteris palustris.

Vodena vegetacija

Vodena vegetacija Krupačkog Blata pokazuje pravilan vertikalni raspored.

Page 9: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

Petrović, B. et al. Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

71

Na ovaj pojas se, u gornjem delu jezera, pored leve obale, nastavlja pojas vegetacije flotantnih rizofita, gde dominiraju vrste roda Potamogeton (Potamogeton natans, P.fluitans, P. pectinatus…). Na samoj obali, jedino u ovom delu, sreće se i vrsta Schoenoplectus tabernaemontanii. Sledeći pojas vegetacije, idući ka vodi, čine submerzne hidrofite. Uz obalu se nalaze Utricularia vulgaris, Myriophyllum verticillata, Ceratophyllum sp., a ka istočnom kraju jezera, uz levu obalu, zastupljeni su, Nasturtium officinale, koji se nalazi u masi, cveta maja i juna i potpuno prekriva površinu vode u tom delu, i Elodea canadensis, koja se nalazi u velikoj brojnosti ispod površine vode. Istočni kraj Krupačkog Blata je plići i leti potpuno obrastao vegetacijom, tako da gotovo nema slobodne vodene površine. Tu je, zbog manje dubine, koja iznosi 2-3m (G i g o v , B o g d a n o v i ć , 1979), otpočelo postepeno zarastanje nekadašnjeg jezera tresetogenom vegetacijom i pretvaranje ovog dela u tresavu. U vodi je, prema sredini jezera, u masi zastupljena Lemna trisulca, koja gradi zajednicu Lemnetum trisulcae, na površini, dok submerzni Myriophyllum spicatum koji potpuno prekriva jezersko muljevito dno.

Slika 5. Vegetacija flotantnih hidrofita na

slobodnoj vodenoj površini, klasa Potametea Fig. 5. Vegetation of floated hydrophytes at opened

water surfaces of Potametea classis Zaštita flore

Područje Krupačkog Blata spada u grupu močvarnih staništa. Močvarna staništa se svrstavaju u red fragilnih staništa i zaštićena su Ramsarskom konvencijom.

Postoji velika verovatnoća da i područje Krupačkog Blata, sa svim svojim fragilnim staništima i vrstama, bude ugroženo. Ovo je moguće upravo iz razloga što se ovde nalazi više retkih I ugroženih vrsta flore Srbije, kao što su Salix cinerea, Thelypteris palustris, Hippuris vulgaris i još neke vrste. Vrsta barske paprati, Thelypteris palustris (sl. 6) se inače nalazi nan spisku vrsta Uredbe o zaštiti prirodnih retkosti iz 1993. godine. Vrsta je proglašena za prirodnu retkost od izuzetnog značaja i određen joj je I stepen zaštite, što znači da je zabranjeno sakupljati jedinke branjem, sakupljanjem ili čupanjem iz korena, a zabranjeno je i ugrožavanje i uništavanje njenih staništa. U Srbiji je vrsta Thelypteris palustris prisutna i u Obedskoj Bari kod Kupinova, Deliblatskoj peščari, Crnoj Bari kod Kovina, u okolini Novog Sada, u Kaću u Bačkoj, u Negotinskom ritu, Velikom Štrpcu u Istočnoj Srbiji, Debelom Lugu kod Majdanpeka, Blackom jezeru kod Blaca, Semeteškom jezeru kod Kruševca i u Srbobranu. Njeno rasprostranjenje na teritoriji Srbije nije dovoljno ispitano. Stanište u Krupačkom Blatu prvi pominje dr Aleksandar Gigov u studiji o tresetu Krupačkog Blata, a terenska istraživanja sprovedena tokom ovog istraživanja su potvrdila njeno prisustvo.

Slika 6. Thelypteris palustris, redak i ugrožen

predstavnik flore Srbije Fig. 6. Thelypteris palustris, rare and endangered

representative of Serbian flora

Takođe, za područje Krupačkog Blata se navodi prisustvo još jedne biljne vrste, koju pominje Adamović 1911., Hippuris vulgaris. Ova vrsta se nalazi u ,,Crvenoj knjizi flore Srbije 1'', kao krajnje ugrožen takson, međutim, u toj publikaciji

Page 10: ! Flora i vegetacija Krupačkog Blata kod Pirota u istočnoj Srbiji

9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions Proceeding

72

Krupačko Blato nije evidentirano kao lokalitet na kojem je nekad bila prisutna.

Na desnoj obali je zabeleženo i prisustvo stepskog relikta, vrste Adonis vernalis, koja je, takođe, proglašena za prirodnu retkost i nalazi se pod prvim stepenom zaštite.

Razlog više da se obrati pažnja na zaštitu ovog područja je i taj što se o ovo područje stalno posmatra kao turistički potencijal ili područje sa raznim drugim mogućnostima korišćenja, o pretvaranju močvare u ribnjak itd.. Treba imati u vidu i to da jedan ribnjak već postoji, i da je od tada zaustavljeno oticanje vode ka Nišavi (Vada), kao i to da je gradski vodovod već kaptirao veliki deo vrela (odatle napaja vodom veći deo Pirota), nivo vode u močvari je od tada znatno opao.

Sve ove ljudske delatnosti mogu dovesti do ugrožavanja živog sveta močvare, naročito biljnih vrsta koje su posebno izložene negativnom uticaju antropogenog faktora. Pred istim akterom ugrožavanja danas stoji zaštita prirode kao jedan jako važan zadatak.

Zaključci

Na osnovu prikupljenih podataka, kako

literaturnih, tako i terenskih istraživanja, za floru područja Krupačkog Blata i okoline je zabeleženo ukupno 236 vrsta, koje su raspoređene u 52 familije i 163 roda. Od toga tri vrste pripadaju papratnicama, a ostale su iz razdela Magnoliophyta.

Od ukupnog broja zabeleženih vrsta, na klasu Magnoliopsida otpada 98,7% vrsta, a na klasu Liliopsida 1,3%. Najbogatija rodovima je familija Poaceae, zatim slede Asteraceae i Lamiaceae, dok je, ako se gleda broj vrsta po familiji, redosled malo drugačiji, pa dominiraju Lamiaceae. Najvećim vrsta se odlikuju rodovi Carex i Salix.

Biološki spektar flore Krupačkog Blata i okoline se podudara sa biološkim spektrom Srbije, Balkanskog poluostrva i umerenog klimatskog pojasa, zbog dominacije hemikriptofita, koje čine 54% flore ispitivanog područja.

Endemiti čine 3,8% ukupne flore Krupačkog Blata i okoline.

Vrsta Thelypteris palustris, stavljena je pod prvi stepen zaštite kao prirodna retkost, Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti iz 1993. godine.

Područje Krupačkog Blata, koje spada u red močvarnih staništa, jako je fragilno i podložno isušivanju. Time se, posredno, uništava i prirodno stanište mnogih biljnih vrsta kojima pogoduje ovakva sredina. Iz tog razloga je neophodno preduzeti strože mere zaštite ovakvih područja,

kako bi očuvali biodiverzitet naše flore, koja spada u red najbogatijih na Balkanu.

Literatura Adamović, L., 1911: Flora Jugoistične Srbije. Rad

JAZU, 175. Zagreb. Bogdanović, M., Gigov, A., Stojanović, S. 1979:

Studija o tresavi Krupačko Blato, Institut za pedologiju, agrohemiju, fitofiziologiju, mikrobiologiju i melioracije Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Beograd.

Cvijić, J., 1896: Izvori, tresave i vodopadi u Istočnoj Srbiji. Glas Srpske kraljevske akademije LI. Beograd.

Meussel, H., Jager, E., Weinert, E. (1965): Vergleinchende Chorologie der Zentraleuropaischen flora. VEB. Gustav Fischer Verlag, 1. Jena.

Mueller-Dombois, D., Ellenberg, H., 1974: Aims and Methods of Vegetation Ecology. John Wiley and Sons. New York.

Stevanović, V., ed., 1999: Crvena knjiga flore Srbije, 1. Ministarstvo za životnu sredinu, Biološki fakultet univerziteta u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije.

Sarić, M. (ed.), 1986: Flora SR Srbije, X. SANU. Beograd.

Sarić, M. (ed.), 1992: Flora Srbije, I (Drugo izdanje). SANU. Beograd.

Sotirov, S., 1968: Ribe okoline Pirota. Pirotski zbornik br.1. ,,Sloboda“. Pirot.

Stanković, S., 1970: Krupačka močvara. Zbornik radova Geografskog zavoda PMF, sv. XVII, Beograd

Stevanović, B., 2001: Ekologija biljaka sa osnovama fitofiziologije. NNK. Beograd

Stevanović, V., 1992: Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i odgovarajućih flornih elemenata. In Sarić, M., (ed.): Flora Srbije, I (Drugo izdanje). SANU. Beograd.

Stevanović, V., Jovanović, S., Lakušić, D., Niketić, M., 1995: Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. In: Stevanović, V., Vasić, V., (eds.): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd.

Vidanović, G., 1960: Vidlič-Zabrđe. SANU. Beograd.

* Životne forme i florni elementi su dati u bazi

podataka koja se nalazi na Odseku za biologiju i ekologiju PMF-a u Nišu.